Šta reći o Beču, a da nije već ispričano. Verujem da će vam se dopasti.
Stanica na Evropskom kontinentu zvana Beč igra bitnu ulogu u istoriji ljudi još od Rimskog carstva. Već tada je moglo da se nasluti da će grad postatai veliki i moćni centar. Sedište nekad moćne Harzburške monarhije, Austro-Ugarske, bitan grad i za Hitlerov Rajh, danas je prestonica i ponos Austrijske Repulike.
Ako ste bili u Beču, ili ste i ranije čitali o njemu onda vas ne čudi što uvek možete opet pročitati toliko lepih atributa vezanih za ovaj grad. Ovoj prestonici nije glavna karakteristika veličina grada koliko se može pohvaliti svojom sadržajnošću. Bilo koji razlog da izaberete za put u Beč nećete se pokajati jer u njemu možete naći prosto sve. Počev od neverovatne arhitektrue i kulture, muzike i njenih operskih kuća, tržnih centara za svačiji džep, do kafića, restorana, barova. Verujem da ste već imali želju da odputujete u ovaj grad
ili ste čuli od prijatelja da su se prelepo proveli u Beču, kako bilo ako ste u mogućnosti obradujte sebe putovanjem u
Beč jer zimi posebno lep, a naročito su poznate
Bečke novogodišnje noći.
Tu su mocart kugle, saher torte kao jedne od asocijacija grada, kojim možete iznenaditi svoje najbliže.
Beč važi za grad u kom je najbolje rešen gradski saobraćaj, tako da ako dolazite iz nekog većeg Balkanskog grada u Beču ćete se od odmoriti od gužve. Na kraju se ipak moramo vratiti glavnom utisku, a to je njegov izgled, arhitektura i zaista pregršt znamenitosti.
Krenućemo od možda najpoznatije ulice u Evropi,
zvane Ring, raskošna Bečka avenija koja pravi okvir oko istoriskog centra Beča. Ova 5,2 km dugačka turistička atrakcija, jedinstvena po svom izgledu daje pečat jednog arhitektonskog stila.
Od javnih građevina koje možete videti prolazeći ulicom su:
• Bečka državna opera - Staatsoper
• Prirodnjački muzej i Muzej istorije umetnosti – Hofbug
• Bečki univerzitet, Gradska skupština Rathaus
• Parlament i dr.
• Bečka državna opera – Staatsoper
Neverovatno razumevanje Bečlija za opersku i uopštenu muziku je morala da se nagradi ovom neverovatnom gradjevinom. Za njenu lepotu su zaslužni arhitekte August Sikarda i Eduard van der Nil. Objekat je građen u neorenesansnom stilu. Na otvaranju je prisustvovao jedan od najvećih umova klasične muzike Amadeus Mocart izvođenjem opere Don Đovani.
HofburgOva impresivna palata danas služi kao zvanična rezidencija predsednika Repubklike Austrije, kao Prirodnjački muzej i Muzej istorije umetnosti, za kongrese, ceremonije i priredbe. Neverovat izgled sastoji se od nekoliko različitih stilova koju su se menjali godinama i vladarima, ali ipak tako dobro ukonponovani i složeni da izazivaju divljenje. Ovaj kompleks carskih rezidencija je sa kraćim prekidom od 1438. pa do 1806. Je bio rezidencija Habsburg dinastije, a kasnije i zimska rezidencija austougarskih careva.
Prater i Wiener Risenrad- veliki točakVeliki točak, velika atrakcija i još veće oduševljenje koje zaokružuje doživljaj o glavnom gradu Austrije. Točak sadrži 14 kabina i jedna vožnja traje dvadeset minuta i sa visine od skoro 65 metara imate prelep pogled na veći deo Beča. On je deo velikog parka Prater koje je nekad bilo carsko lovište, danas poznato rekreativno područije i luna park. Ime Prater potiče od latinske reči pratum, što kad prevedemo na naš znači livada.
Schloss Belvedere - dvorac Belvedere Još jedno umetničko delo kojim ljudi mogu da se pohvale. Impozantna građevina koja sadrži nekoliko baroknih palata i vrtova je građena za austriskog princa Eugena Savojskog . Sastoji se od Gornjeg Belvedere i Donjeg Belvedere i danas je dvor slobodan za javnost jer je pretvoren u Austrisku galeriju Belvedere.
Stephansdom – Katedrala Svetog Stefana Katedrala posvećena svetom arhiđakonu Stefanu, građena je u romaničkom I gotičkom stilu. Ona je primer jedne od najlepših kotoličkih katedrala. Ova još jedna od simbola Beča je sedište bečkog biskupa, postoji još od 12 veka. Interesantno je istaći zvono svete Marije koje teško 20 tona i koje je drugo po težini u Evropi, a priča koja prate zvona su vezana za Ludvig Van Betovena koje je otkrio stepen svoje gluvoće kad je uočio jato ptica koje izleću iz kule od zvona, a nije mogao da registruje njihov zvuk. Visoki toranj od 136 metara nalazi se na južnom delu i potiče iz 15 veka i na njega je moguće popeti se i uživati u prekrasnom pogledu, ali pre toga morate da prođete put od 343 stepenika.
Šta nedostaje?