Na Trgu Sultan Ahameta u Istanbulu jos iz daljine izdizu se dve divovske gradjevine:
Aja Sofija i Plava Dzamija
Ulaz u Plavu Dzamiju je bespaltan, samo morate izuti obucu kako zbog tradicije i islamske vere, tako i zbog persijskih tepiha. Ne morate biti islamske veroispovesti da bi ste usli unutra.
Velicinu Plave Dzamije oseticete tek ako zakoracite u njenu unutrasnjost! Po mnogima, pre svega po strucnjacima za arhitekturu, za Plavu Dzamiju se moze reci s pravom da je ne samo najveca vec i najlepsa dzamija u Turskoj i Istanbulu.
Plava Dzamija u Istanbulu
Iz istorijskih izvora saznajemo da je Sultan Ahmed I bio religiozan i da je njegova zelja da sagradi hram zasnovana na snu koji je sanjao. Medjutim, prema nekim drugim glasinama, ova njegova zelja da sagradi novu dzamiju ima svoju osnovu u stihu iz Kurana "Onoga koji dzamiju sagradi Bogu, makar ona bila mala kao pticja gnezdo, Bog ce nagraditi kucom u raju"
Plava dzamija zauzima posebno mesto medju otomanskim gradjevinama sagradjenih na trgu Sultanahmet. Ova gradjevina, koju je sagradio arhitekta Sedefkar Mehmet Aga je u pravom smislu reci remek delo arhitekture.
Plava Dzamija u suton
Sedefkar Mehmet Aga je u razmatranje uzeo klasicnu otomansku arhitekturu i Aju Sofiju prilikom planiranja i konstrukcija Plave dzamije i nacinio unutrasnji deo prostranijim, osvetljenijim i prozracnijim od drugih.
Dzamija je poznata
kao Plava dzamija zbog plavih plocica kojim su ukraseni unutrasnji zidovi. Pored ovih plavih plocica, drveni delovi zgrade obogaceni umetnutim sedefima, isklesani kamen i rukopisne kaliografije doprinose lepoti gradjevine.
Plocice u ovoj dzamiji ukazuju na cinjenicu da otomanska umetnost izrade plocica, koja je svoj zenit dosegla u 16-om veku, zadrzala svoju snagu i kasnije. U dzamiji su uglavnom koriscene plocice plave, zelene i tirkizne boje. S druge strane, koriscene su plocice koralno crvene boje koje ukazuju na slavu koju su ranije imale otomanske plocice.
Fotografija fontane i plave Dzamije