U bukvalnom prevodu,
Akropolj znači Gornji grad, i ogromna većina velikih svetskih gradova poseduje svoj gornji grad.
Međutim, u svesti ljudi, Akropolj je neraskidivo vezan za Grčku, za
Atinu i sigurno se može reći da spada u jedan od Top 10 ne samo antičkih već i svetskih lokaliteta.
Pa evo nove
priče o atinskom Akropolju, ali ovoga puta iz jednog novog fotografskog ugla.
Danas, karta za ulaz u Akropoplj košta 12 Eura. Ovo predstavlja relativno jeftinu kartu, budući da se za nju, mogu posetiti nekih desetak odvojenih lokaliteta poput Agore, gde se nalazi čuvena Biblioteka, Dionizisov amfiteatar, različiti lokaliteti na Plaki i tako redom ...
Novi muzej Akropolja je nezavisna institucija, u njemu su skladišteni svi eksponati i spomenici sa Akropolja, cena karte je 5 Eura, a o njemu biće reči u nekom od narednih postova.
Samo utvrđenje je građeno negde u petom veku pre nove ere i kao takvo, posvećeno je boginji Atini.
Panorama Atine, pogled na Akrpolj sa brda
Lakabetus:

Ovde se jasno uočava strateška važnost ovog objekta za grad, ali i kao takav, bio je tokom istorije više puta osvajan.
Pogled sa stadiona na kome su tradicionalno održavane olimijske igre:

Ulaz je preko Bolovih vrata,

Mermerni Stubovi koji i danas izazivaju divljenje, poštovanje, ali kad se nađete među njima i strahopoštovanje. Tek po koji golub uvije gnezdo na ovim visinama.


Napomenimo, da usled krize koja potresa Grčku, dešava se da se odjednom progalsi štrajk, a turisti onda mogu samo sa obližnjeg brda Arios Pagos, tj. sa
Marsovog uzvišenja da posamtraju u priželjkuju ulaz, prvog dana našeg boravka situacija je izledala ovako:

, prelepo mesto za uživanje u pogledu i na Akropolj, Agoru i ceo grad.
Biblioteka na Agori, u donjem levom uglu,

Ajdemo sada malo unutar zidina, čekali smo par dana, i konačno smo ušli.
Dominantno mesto na Akropolju zauzima čuveni Partenon. Isprva je bio posvećen Atini, u hrišćanskom periodu pesvetoj Bogorodici, pod turcima je imao minaret i pretvoren u džamiju. Iz svetovnog pogleda korišćen je kao trezor. Građen je u 5 veku pre nove ere, pod nadzornom čuvenog Fidije. I danas je u jednoj fazi rekonstrukcije, a sam izgled Partetnona se smatra za jedan od najprepoznatljivijih motiva Grčke.

I još jedan motiv na stubove Partenona, na verovali ili ne, jutarnjem januarskom jutru,

Postoje brojne legende vezane za ime i život ovog hrama. Najzanimljivija tajna, ali i činjenica koju i danas skriva ovo zdanje je što
nikad nije pronađen žrtvenik, koji je bio sastavni deo svakog hrama građenih u tadašnje vreme.