  |
Jeste putovali skoro?

Stara planina uzivo!
|
Kopaonik, najveći planinski masiv u Srbiji, pruža se pravcem od severozapada ka jugoistoku u dužini od oko 80 km, dosežući u srednjem delu širinu od oko 40 km. Najviši deo na Kopaoniku je prostrana površ Ravni Kopaonik, oko koje se diže Suvo Rudište sa najvišim vrhom planine-Pančićev vrh (2.017 m).
Zbog blizu 200 sunčanih dana godišnje Kopaonik s pravom nosi naziv "planina sunca". Sneg pada od kraja novembra i zadržava se do maja, odnosno prosečno 159 dana godišnje.

Najtačnija vremenska prognoza na Kopaoniku:
|
Zimovanje 2008/2009

Posetite školu digitalne fotografije:
|
  |
Zbog svojih prirodnih vrednosti, 1981. godine Kopaonik je proglašen za nacionalni park . Nacionalni park Kopaonik obuhvata površinu od 11.810 hektara i po broju endemičnih vrsta predstavlja jedan od najznačajnijih centara biodiverziteta endemične flore Srbije. Značajni endemi i relikti na Kopaoniku su čuvarkuća, kopaonička ljubičica, Pančićeva režuha, srpski lan, Pančićev vijuk, runolist i dr. Izuzetnu pažnju na području Kopaonika zaslužuje bogatstvo životinjskih vrsta, od kojih se izdvajaju suri orao, sivi soko, šumska sova, planinska ševa, krstokljun, sivi puh, buljina, divlja mačka, srna i druge.
|
|