Turska

Antalija, popularno letovalište u Turskoj

Piše: Aleksandra Trifković, turistički vodič, Mob: 060 0-752-262

Verovatno ste često čuli Antalija, AlanjaBelek, Kemer u ponudama turističkih agencija i „putovanja“ emisijama i ostali pomalo zatečeni i zbunjeni o kakvim se destinacijama radi.

Da li je Antalija samo jedno mesto ili objedinjeni zbir manjih mesta i zašto stalno spominju Kemer kada pričaju o Antaliji? Pitanja se množe, a zadatak kojeg smo se latili je da vam približimo ovu destinaciju i otkrijemo neku od njenih tajni.

Ukratko, ukoliko ste boravili na nama bliskom hrvatskom primorju, recimo u Makarskoj, biće Vam pojednostavljeno da shvatite raspored. Antalija je glavno mesto,  kao Makarska u Dalmaciji, ona je najveći grad i centar rivijere, a ostatak čine manja mesta poređana sa leve i desne strane: Kemer Belek, Alanja, Kale, te još koji …

Istorijat

Legenda kaže da je kralj Pergamski Atalos naredio svojim podanicima da traže mesto koje je raj na zemlji. Oni su se vratili nakon dugog traganja i raportirali kralju da su našli mesto koje je on nazvao „Attaleya“ po grčkom plemenu koje je nastanjivalo ove prostore. Raj na zemlji ili ne, možemo diskutovati, ali činjenica je da je ovo mesto postalo važno pomorsko središte, centar trgovine i uticajna luka.

To je doprinelo razvoju mesta koje je  danas naraslo do impresivnih 800 000 stanovnika. Ovo je grad u kome su nekada živeli i trgovali svi veliki narodi: Muslimani, Grci, Jevreji te mnogi drugi, a ostatak te veličanstvene mešavine oseća se u kosmopolitskom duhu Antalijedanas.

Kako stići u Antaliju?

Ako ste u individualnom aranžmanu, možete najpre do Istanbula, bilo avionom ili za romantičare vozom, duž trase nekadašnjeg Orjent Expresa. Od Istanbula možete autobusom, al znajte da za 20-30 evra može se naći solidan avio prevoz, pa isprobajte neku od turskih avio kompanija, kao na primer Pegasus i avionom nastavite do Antalije.

No svaka varijanta za koju ste čuli od prijatelja je verovatno dobra, jer se radi o prestonici turskog turizmado koje vode mnogi putevi.

Kako to obično biva, najisplativije je ići preko agencije, jer one organizuju letovanje na mnogo većem broju turista, pa dobijaju popuste kojih u individualnim aranžmanima ne možeti ni zamisliti.

Zašto se odlučiti za Antaliju u sezoni 2014 i šta se nesvakidašnje da videti u njoj?

Pre svega, valja znati da se Antalija deli na dva dela, staro jezgro, koga turisti obožavaju i novi, moderni deo grada, koji podseća na svaki drugi milionski grad u svetu.

Kaleici
Kaleici

Kako se približavate obali, tako polako iz betona uranjate u zelenilo i parkove – kada vreva automobila malo zamre, a vreva ljudi se pojača – tada ćete znati – stigli ste u Kaleici.

Ovde je inače i smeštena većina kulturno istorijskih spomenika koje Antalija ima, a u pitanju je stari centar grada, jezgro koje je sačuvano zahvaljujući spretnosti lokalnih trgovaca da pretvore svaki stari objekat u hostel, prodavnicu ili kafić. Arheološki muzej je jedna od nezaobilaznih tačaka. Postavka mozaika, sarkofaga, kipova i minijatura oduzima dah, a posetite je što pre, jer valja ovde steći pravu sliku o tome gde ste došli i od kog je značaja bilo ovo mesto i ko je sve ovde živeo.

Nakon toga aktivnosti su brojne. Puno izazova, a put vas mora odvesti u neki od lokalnih restorana na dobru tursku kuhinju. Sa punim stomakom lakše se razgleda grad.

Hadrijanova vrata
Hadrijanova vrata

Pa idemo redom: Hadrijanova vrata ili Učkapilar gde je prema legendi prolazila kraljica od Sabe na svom putu do Solomona. Kesik minare ili slomljeno minare potom aladinova džamija koja je poznata po neobično građenom Yivli minare koje je iz 13 veka i simbol je grada.

Yivli minare
Yivli minare

Zidine grada, pa onda Hidirilik kula baš na mestu gde Kaleici prelazi u Karajolu park (inače predivno mesto, odvojite neko vreme za šetnju) , rimska sahat kula, pa kao šlag na tortu Ataturkova kuća.

Sokaci starog grada
Sokaci starog grada

Naš savet je da se po smeštanju u hotel slobodno izgubite u nebrojenim uličicama i sokacima, građenim, činiće vam se bez ikakvog reda.  Jedino treba poneti sa sobom ime hotela i adresu i dok ste još sa svojim domaćinima koji govore engleski pitajte za neku džamiju, banku ili poštu u blizini jer adresa često malo znači, ali neki poznat objekat i te kako olakšava povratak, pa ako se zaista izgubite uvek vas neko može uputiti lako nazad.

No, princip je uglavnom sledeći, ako idete niz brdo idete ka pristaništu. Inače, nema boljeg načina za upoznavanje Antalije od ovoga. Videćete prodavnice, kafiće, lokalne čajdžinice, svaki put kad malo izađete iz uobičajenih turističkih ruta pred vama se otvara jedan nepoznat i šareni svet.

Izleti u Antalijskoj regiji

Nakon što se napojite istorije i okupate na verovatno najpoznatijoj plaži Konyaalti ili pak izigrate u brojnim klubovima i beach barovima koji su duž pristaništa možda budte raspoloženi za koji izlet. Jedan od lokaliteta koji su vam blizu jeste Duden vodopadi, mesto na svega par kilometara od Antalije, gde se reka Duden obrušava pravo u more. Ukoliko nije vetrovit dan – idealno za posmatranje i fotografisanje.

Duden vodopad
Duden vodopad

Ukoliko je u vama još istraživačkog duha možete lokalnim busevima istražiti celu antalijsku regiju za relativno sitne novce. Možete se uputiti malo u unutrašnjost i na svega sat i po vremena vožnje stići do antičkog turističkog sela, pod istim imenom kao i brend popularnog fotoaparat, reč je o Olympusu.

Vatrena Brda Himere
Vatrena Brda Himere

Mali savet. Pokušajte da izlet organizujete u skladu sa programom neke agencije, jer je daleko lakše i ispadne na kraju jeftinije. U pitanju je regija bogata istorijom i malim mestima gde će vam lokalci za koju liru ponuditi obilno i ukusno meze uz čaj. Jedan od razloga zašto se ovde dolazi nije samo antički Olympos, niti logorovanje i uživanje u parku prirode već i vatrena brda Himere ili turski yanartaš – kamen koji gori.

Naime, ovde ćete biti u prilici da vidite kako to izgleda kad zemlja zaista gori. Lokalne stene pune su zapaljivih gasova koji u kontaktu sa vazduhom gori. Pokušajte da ugasite neku od vatrica pred vama. Uspećete uz pomoć vode i peska na koji minut, a onda vatra opet kreće. Prema legendama, ovo mesto je zbog silne vatre smatrano staništem Boga Hefesta zaštitnika kovača.

Antički Hefestion potom je pretvoren u crkvu čije su ruine još vidljive ovde, a ako ih ne primetite iz prve pomoći će vam gomila belih trakica ili molitvenih listića. Naime običaj je da se kao i u kući device Marije u Efesu donese molitva na komadiću papira i zaveže na drvo. Ceo Antalijski kraj je inače pun duhovnosti.

Grobnica Svetog Nikole
Grobnica Svetog Nikole

Ovde je u mestu Mira, rođen i živeo sveti Nikola. Turci ga znaju i poštuju pod imenom Noel Baba ili u grubom prevodu Božić Bata.

Ovde je dolazio apostol Pavle i uopšte koreni hrišćanstva su neraskidivo i duboko povezani sa ovim teritorijama u svakom smislu reči.

Dakle ako ste raspoloženi za poklonički turizam, eto još jednog dodatnog razloga. Pravim vernicima ne treba dodatno ubeđivanje, mogu da prepoznaju najveće svetinje.


Šarenilo antalijske rivijere u samo jedan minut – obavezno pogledajte

Šta probati?

Jedna od stvari sa kojima se Turci veoma ponose jesu i njihovi priridni proizvodi. Nar suyu je jedan od njih, naime u pitanju je isceđni sok od nara koji je veoma ukusan. Ukoliko ga sretnete na meniju nekog kafića ili restorana obavezno ga poručite.

Od mezea se izdvaja hibes koji je u suštini turski hummus sa dosta belog luka i jačim začinima potom šakšuka koja je malo modifikovani sataraš, a ako hoćete da baš radite kao Turci tražite malo jogurta (tj. naše pavlake) sa time.

Još jedna stvar koju ćete verovatno videti na stolovima za grickanje uz pivo jesu Tirmiš ili lupin bobe. Ukusna leguminoza koja neke ukusom podseća na soju samo je, po autorovom skromnom mišljenju daleko bolji izbor uz pivo.

Kada doći?

Festival cveća je u maju, a dva filmska festivala su u septembru. Neke od projekcija se izvode u čuvenom Aspendos amfiteatru koji može da primi i preko 10 000 posetilaca. Ovim su Turci hteli da pošalju signal, kada vam je najmudrije da dođete. Maj, Septembar i Oktobar su meseci sa ‘tek’ 35 stepeni u proseku, a Avgust i vreli Juli se penju i preko 45.

Priči nikad kraja, a postoji još puno toga reći …

Što bi rekli naši stari, valja ostaviti prostora da i sami nešto istražite. Ako se odlučite za ovu destinaciju srećan vam put i uživajte sa najtačnijom dugoročnom za 10 dana vremenskom prognozom za Antaliju!

Turistički Vodič

Turistički Vodič

TT Group turistički vodič kroz vašu novu destinaciju. Moj moto: na kraju samo iskustva ostaju.

Dodajte komentar

Klikni i ostavi svoj utisak

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *