Putovanja iz snova

Planina Nemrut – atrakcija jugoistoka Turske

Na jugoistoku Turske, daleko od modernih i velelepnih plaža mediterana, smestila se planina Nemrut. Sa turističke tačke gledišta, čuveno ime ova planina zadobila je zahvaljujući uzdignutim statuama na svom vrhu za koje se pretpostavlja da predstavljaju kraljevsku grobnicu Antioha I Komagenskog iz prvog veka pre nove ere.  Same statue prikazuju grčko-persijski panteon božanstava.

Odlike lokaliteta planine Nemrut

Planina Nemrut nalazi se 40 kilometara severno od grada Kahta u provinciji Adijaman i visoka je 2,134 m. U prvom veku pre nove ere na ovom mestu kralj Antioh I iz porodice Komadena (koja se u spisima pominje još 850.godine pre nove ere) podigao je svetilište koje se sastojalo od niza statua koje predstavljaju njega samog i služile novom kultu koji je želeo da uspostavi, visokih po 8 i 9 metara, dve statue lava, dve statue orla i mnogo statua koje su predstavljale jermenska, iranska i grčka božanstva kao i značajne istorijske ličnosti. Ispod svake statue bilo je uklesano ime onoga koga predstavlja, a same statue bile su u sedećem položaju.

Tokom hrišćanske borbe protiv paganizma i ikonopoklonstva glave ovih skulptura su odvojene od tela i raznete po lokalitetu.

Turska
Na turističkoj mapi Turske ova atrakcije je uvek naglašena, a grafički prikazana autentičnom figurinom glave.

Današnja ruiniranost lokaliteta koji se, inače, nalazi na listi kulturnih dobara Azije pod zaštitom UNESCO-a, velikim je delom posledica tog uništenja, ali i činjenice da sve skulpture leže pod snegom šest meseci godišnje zbog čega dodatno propadaju.

U okviru lokaliteta nalazio se i friz na kome je prikazana povezanost kralja Antioha I sa grčkim (makedonskim) i persijskim precima. Na severu se nalaze bitne figure iz persijske istorije i posebno se isticala krvna povezanost Antioha I sa Darijem I. Figure iz grčke istorije su na jugu i među njima se naročito isticao Aleksandar Makedonski.

Skulpture su prikazane tako što su im lica helenizirana, ali imaju persijske haljine i frizure. Ispred svake od njih nalazio se paganski oltar. Sličan prikaz predaka nalazi se i na obližnjem brdašcetu visokom 50 metara i pretpostavlja se da je njegova funkcija bila da zavarava pljačkaše grobnice.

Na zapadnoj terasi nalazi se velika ploča sa lavom i na njoj je prikazan raspored zvezda i planeta Jupitera, Merkura i Marsa na dan 7. jul 62. godine pre nove ere. Pretpostavlja se da je na ovaj dan počela izgradnja monumentalnog spomenika. Istočni deo je dobro očuvan. Sastoji se od slojeva kamena i ostataka zida koji vode od podnožja planine i smatra se da je ovaj deo služio za održavanje verskih svečanosti.

Istorija

Nakon propasti carstva Seleukida 189. godine pri osvajanja Rimljana jedno od njegovih naslednika bilo je i kraljevstvo Komadena. Prostiralo se od planine Taurus do reke Eufrat. Na ovoj teritoriji postojale su različite kulture, a zadatak koji je sebi kralj Antioh I predočio bilo je ujedinjenje različitih naroda u jedinstven kulturni obrazac.

To je bio jedinstven, dinastički religiozni program koji je trebalo da ujedini Grke, Jermene i Persijance. Na ovaj način trebalo je učvrstiti autoritet dinastije Komadena.

Antioh I podržavao je kult kao propagator sreće i spasenja. Spomenici na planini Nemrut predstavljaju ruševine tog imperijalnog kulta Komadena. A samo središte tog kulta bila je grobnica kralja Antioha I, njegovog tvorca. Bila je dekorisana kolosalnim statuama od krečnjaka. Međutim, imperijalni kult nije trajao dugo ali uprkos tome na planini Nemrut postoji još nekoliko grobnica vladara.

Umetnost Komadena

Umetnički stil Komadena bio je potpuno autentičan. Bio je to jedinstveni spoj grčkih i persijskih uticaja. Sam kralj Antioh I stimulisao je umetnost na poseban način. On je uz sebe uvek imao svitu naučnika i umetnika koji su nazivani „prijateljima kralja“.

Do dolaska Antioha I na presto umetnost je više naginjala ka Istoku i persijskim uticajima. Međutim, kralj Antioh I, koji je sebe nazivao „prijateljem Grka i Rimljana“ okrenuo se ka zapadnim uticajima. Lično je cenio grčku kulturu i za vreme njegove vladavine u umetnosti je preovladavao naturalizam bez mnogo stilizacije.

Vrhunac te umetnosti jesu statue na planini Nemrud. U njima se Istok i Zapad spajaju u potpunoj harmoniji. Poseban se značaj pridaje statui Antioha I na zapadnoj kapiji. Na njoj nema nijednog izlišnog detalja koji bi remetio sklad celine. Na njoj nema ni raskošne brade, dragulja niti bilo kakvih ornamenata. Čak i današnji turisti oduševljeni lepotom ove i ostalih statua na planini Nemrod.

Poseta planini Nemrut danas

Lokalitet planine Nemrut otkrio je nemački inženjer Karl Sester 1881. godine na svom putu koji je pratio otomansku istoriju. Sve pronađene statue bile su obezglavljene i nikada nisu restaurirane. Ipak, Karl Sester nije pronašao grob Antioha I kao ni niko posle njega. Uprkos tome, prihvaćeno je mišljenje da se ona nalazila upravo na mestu na kome je i obeležo danas.

Ostaci hrama
Ostaci nekada veličanstvenog hrama i danas iazazivaju najdublje poštovanje

Na svetskoj listi UNESCO-a planina Nemrut našla se 1987.godine i od tada skreće na sebe pažnju turista. Od 1989. ima status nacionalnog parka. Masovne posete planini odvijaju se od aprila do oktobra, jer je to period bez snega na ovoj lokaciji. Posete se organizuju kao jednodnevni ili dvodnevni izlet tokom Kapadokijske ture. Cene iz Istanbula variraju od 180 – 500 Eura u zavisnosti od sezonskog raspoloženja, broja dana, avionskog leta, smeštaja i vrste pansiona.

Preporuka za posetiti:
  • Ocena:
Sending
User Review
4 (3 votes)

Glavni urednik TT Group

Glavni urednik, administrator i putopisac turističkog portala TT Group.

Uključi se kroz komentar

Kliknite ovde da bi ste komentarisali

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Jer putovanja su sreća

Povežimo se:

Prijavite se na našu mejling listu


Podelite sa prijateljima: