Azija

Kule Petronas, najviše zgrade u svetu čak 6 godina

Lokacija: Kuala Lumpur, Malezija
Datum rođenja: 1998. godina
Svetski rekord: najviša zgrada od 1998 do 2004. godine
Troškovi: 1,6 milijardi dolara
Visina: 452 m
Broj spratova: 88
Arhitekta: Cesar Pelli
Inženjeri: Thornton-Tomasetti i Ranhill Bersekutu
Svečano otvaranje: 28. avgusta, 1999. godine

15. aprila 1996. godine Savet najviših zgrada proglasio je kule Petronas u Kuala Lumpuru najvišim na svetu, pa su samim tim uvrštene i u čuda svetske arhitekture. Priča o njihovoj izgradnji samo je još jedna u nizu o izazovima koje ljudski um svojom jakom voljom prevazilazi, a konačni rezultat, projekat arhitekte Cesara Pellia, prava je simbioza Istoka i Zapada.

Sve do 1998. godine najviši oblakoderi na svetu uvek su bili na teritoriji SAD-a. Međutim, te godine u Maleziji bivaju završene kule bliznakinje, elegantnih, vitkih proporcija, pa se američka tradicija ekstremnih visina tu prekida.

Šiljati vrhovi, koji sežu do visine od 452 m, omogućili su kulama da za 33 stope nadmaše Sears kule u Čikagu, koje su do tada bile najviše zgrade na svetu. Ipak, postoje neke nedoumice u vezi toga kako su se Petronas kule popele na tron najviših zgrada na svetu.

Naime, najviši sprat u Sears kulama zapravo je 200 stopa iznad poslednjeg sprata u kulama Petronas, a i antene na njima nadvisuju Petronas kule. Pa kako je onda ova građevina dobila laskavu titulu najviše zgrade na svetu? Prema standardima Saveta najviših zgrada na svetu, šiljati vrhovi pripadaju konstrukciji zgrade, pa samim tim doprinose i njenoj visini, dok se antene na vrhu ne računaju u tu kategoriju.

Ovi vrhovi nemaju nikakvu posebnu namenu, u njima se ne nalaze ni stepenice, a ni neki uređeni prostor, ali su oni uključeni u trku osvajanja visina iz jednog vrlo prostog razloga: jer su lepi za oko. Podignute iznad bivšeg trkališta, kule Petronas istovremeno objedinjuju religiju i ekonomski prosperitet.

Svaka kula ima 88 spratova i čak 32.000 prozora! 1,6 milijardi dolara vredno zdanje ima više od 8 miliona kvadratnih stopa poslovnog prostora i objekata za zabavu, podzemni park za 4500 automobila, muzej nafte, koncertnu dvoranu, džamiju i multimedijalni konferencijski centar. Kule, povezane fleksibilnim mostom na 41. spratu, opisane su kao dva “kosmička stuba” koja u obliku beskrajnih kružnih stepenica streme ka nebesima.

Na Zapadu kule Petronas oličavaju duh građevinarstva koje “para nebo”, duh koji se rodio u Americi, a sada se proširio na skoro sve kontinente sveta. Kule su rezultat najnovijih tehnologija u građevinarstvu, sa modernim materijalima kao što su nerđajući čelik od koga šiljati vrhovi na plavoj nebeskoj pozadini dobijaju nestvarni odsjaj.

Na Istoku, pak, oblik kula objedinjuje u sebi tradicionalnu arhitekturu i dekorativnu umetnost Malezije. Kroz tanke, vitke kule bliznakinje “protkan” je uticaj islama, koji je “uzidan” i u same temelje. Želja investitora bila je da kule Petronas u sebi nose “kulturu i nasleđe Malezije”, što je i postignuto evociranjem islamskih arabeski i primenjivanjem tradicionalnih geometrijskih oblika korišćenih u muslimanskoj arhitekturi.

U osnovi kule imaju oblik osmostrane zvezde dobijene ukršanjem četvorouglova, što simbolično predstavlja spajanje neba i zemlje, da bi dalje ovaj oblik bio oplemenjen polukružnim linijama. Geometrijski oblici potiču iz islamske tradicije, dominantne u kulturi Malezije, a geometrijski obrazac može se naći u čitavoj zemlji na ornamentima i u dekorativnoj umetnosti.

Petronas kule bile su najviše građevine sve do trenutka kada ih je nadmašio tajavanski “Tajpej 101“ 2004. godine, ali su i dalje čudo jer su najviše kule bliznakinje na svetu od trenutka kada je srušen Svetski trgovinski centar u SAD-u.

Za Petronas kule vezana je i jedna zanimljivost: zgrada je bila scenografija za poznati film “Entrapment” sa Šonom Konerijem i Ketrin Zita Džons u glavnim ulogama, u kome je najatraktivnija scena definitivno prelazak preko visećeg mosta na 41. spratu. Pogledajte ovaj film jer će vam nakon toga sigurno postati jasno zašto je ova zgrada uvrštena u moderna svetska čuda.

Reportažu pripremila Biljana Luković.

Glavni urednik TT Group

Glavni urednik, administrator i putopisac turističkog portala TT Group.

Uključi se kroz komentar

Kliknite ovde da bi ste komentarisali

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Jer putovanja su sreća

Povežimo se:

Prijavite se na našu mejling listu


Podelite sa prijateljima: