Turizam Srbije

Surdulica i njene turističke znamenitosti i manifestacije

Vlasinsko more
Vlasinsko more, za više kliknite na sliku

Kada je Bog, Univerzum ili ko god delio prirodne lepote, u pogledu Surdulice nije škrtario.

Usud ovog mestašca na samom jugu Srbije koje broji oko 11000 duša je loš ekonomski položaj uslovljen geo-strateškim razlozima, ali to ne znači da ovaj gradić sa okolinom nema turističkog potencijala.

Oni koji su proputovali i videli sveta kažu da Surdulica po prirodnim lepotama i geografskom potencijalu podseća na švajcarska mestašca.

Okružena je planinama Čemernik, Vardenik i Kukavica. Ima Vrlu reku.

A u opštinu Surdulica spada i čuveno Vlasinsko jezero, koje po lepoti i čistoti plave boje itekako prednjači pred Palićkim jezerom, ali je znatno manje marketinški ispraćeno od pomenutog.

Surdulica danas
Surdulica danas

Surdulica je grad sa istorijom. Prvi put u zapisima spominje se u 16. veku. Bila je rudarsko selo i pripadala je srpskoj srednjevekovnoj državi Nemanjića. Kasnije je porobljavaju Turci, kao i ostatak Srbije. U 18. i 19. veku je pod vlašću Arnauta sve do oslobođenja 1878.

Zgrada opštine u Surdulici
Zgrada opštine u Surdulici sa fontanom

Spomen kosturnica sagrađena je nakon Prvog svetskog rata kako bi se žrtvama koje broje nekoliko hiljada odala počast. Predvođeni sveštenikom Srebrnom Blagojevićem narod je prikupljao zemne ostatke žrtava. Ideja je bila da se oni „skladište“ na jednom mestu. Kamen temeljac je postavljen 1922. godine ispred crkve Svetog Đorđa, dok je svečano otvaranje bilo 1924.

Spomen kosturnicu projektovali su arhitekte Vlaho Bukovac i Petar Popović. Sagrađena je od kamena i mermera. A na spomen ploči je ispisano 101 ime i ta imena se odnose isključivo na identifikovane žrtve. Od 1924. do 1941. svake godine je na Vidovdan držano opelo žrtvama, ali u Drugom svetskom ratu okupatori su demolirali objekat.

Spomen kosturnica
Spomen kosturnica

Rasturena je zgrada, a kosti su razbacane svuda naokolo. Ali stanovništvo nije imalo spokoja i tajno su sakupljali kosti i ponovo ih sahranili na starom surduličkom groblju. Iz nepoznatih razloga obnove Spomen kosturnice nije bilo sve do 1989. godine. Tada počinje obnova koja je ubrzo stagnirala zbog političkih (ne)prilika u bivšoj Jugoslaviji. Do konačne obnove došlo je 2004. godine.

Centar Varošice
Centar Varošice

Osim Spomen kosturnice opština Surdulica ima i dva spomenika žrtvama Drugog svetskog rata, kao i spomenik stradalima u NATO bombardovanju 1999. U odnosu na broj stanovnika u tadašnjoj Jugoslaviji broj stradalih u bomnbardovanju u Surdulici je najveći.

Za planine Čemernik, Vardenik i Kukavica možemo reći da su „južni Alpi“. Zajedničko im je da su gotovo netaknuta priroda i da su planine srednje visine.

Planina Čemernik

 

Najviši vrh Čemernika je Veliki Čemernik i iznosi 1638 metara. Dobio je ime po otrovnoj biljci čemerici koje ima mnogo na ovoj planini.

Naravno, pored te mane Čemerika obiluje i ostalim biljkama, najpre bukovom šumom kojom je obrastao, a potom i sa smrčom, jelom i brezom. Ima i borovnice, stanište zeleničja, lovorvišnja, gorocveta, rosulja,hajdučke trave, kantariona…

Čemernik je bogat vodama i obiluje izvorima i rekama: Orlovac (ovo je lekovita voda), Bela voda, Nikolin kladanac, Hajdučki kladanac, Golema reka (ona je najveća)… Većina voda se uliva ili u Vlasinu ili u Južnu Moravu.

Što se tiče životinjskog sveta osobenost Čemernika je karakačanska ovca koja je u izumiranju. Čemernik poseduje i rude. Ono što nedostaje Čemerniku su turističko-ugostiteljski objekti. Ima potencijale za hotele i skijalište.

Planine Vardenik i Kukavica

 

Najviši vrh Vardenika je Veliki Strešer i iznosi 1876 metara nadmorske visine. Sastavljena je mahom od kristalnih škriljaca i relativno bogata vodama. Ima glinovitu površinu.

Najviši vrh Kukavice je Vlajna i ima visinu 1442 metra. Ova planina je nekada bila stočarski kraj, ali u prošlom veku vojska je pošumila borom, smrčom i jelom. Osobenost je zlatna bukva izuzetnog kvaliteta. Što se tiče voda najpoznatija je reka Vučjanka neobične bistrine za vek u kojem živimo. Vučjanka nam daruje velelepne prizore vodopada i virova. Uliva se u reku Veternicu. Postoji i kanjom Vučjanke gde je izgrađena hidrocentrala Vučije.

 Verski objekti

Pored gradske crkve Svetog Đorđa, okolina Surdulice bogata je kulturno-verskim objektima od kojih je najstariji Manastir Vavedenja presvete Bogorodice iz 13. veka u selu Palja. Udaljen je oko 50 kilometara od Surdulice i na visini je od 950 metara. Godina nastanka otkrivena je tek 2006. godine, a osim da je sagrađen u 13. veku utvrđeno je da su ga sagradili Srbi, ali da su Bugari dozidali pripratu tako da možemo reći da je ovaj manastir kulturno-istorijska tačka koja spaja srpsku i bugarsku kulturu.

Žitelji Surdulice a i nekih drugih krajeva veruju da manastir odašilje pozitivnu energiju te se, ne mali broj puta, mogu videti ljudi koji zalaze duboko u unutrašnjost šume, gde je manastir lociran,  verujući da će im pozitivne sile manastira pomoći da se otarase nekih životnih problema ako ostave komad svoje odeće ili komad odeće nekoga iz porodice, obično one osobe zbog čijeg problema su i došli.

U blizini ovog manastira se nalazi izvor Svete Petke za čiju vodu se veruje da je lekovita. Ovaj manastir je posetio i Sveti Sava. Osim manastira Vavedenja presvete Bogorodice u blizini Surdulice nalaze se Hram svetog Nikole iz sela Božica (14. vek) na čijim zidovima postoje očuvani zapisi koji datiraju iz 17. veka.

Stariji meštani veruju da je Hram svetog Nikole nazidan na temeljima stare crkve koja datira još iz 3. veka ali te informacije nisu potvrđene, Hram Svetog velikomučenika Grigorija (19. vek), Hram svetog velikomučenika Pantelejmona (19. vek), Hram svetog proroka Ilije (19. vek) i još mnoštvo sličnih objekata.

Turističke manifestacije Surdulice

 Vlasinsko leto

Manifestacija pod nazivom ‘Vlasinsko leto’ se tradicionalno održava  još od davne 1985. godine početkom jula meseca i traje nekoliko dana.Glavno obeležje ove manifestacije su trubački orkestri juga Srbije, nadaleko poznati po svom muzičkom umeću, koji se međusobno nadmeću za titulu najboljeg trubačkog orkestra Vlasinskog leta. A pored njih možete uživati i u izvođenjima folklornih i pevačkih grupa ovoga kraja.

Uzrast članova takmičarskih orkestara se kreće od čak 14 godina pa naviše i počasni gost, naravno, svake godine bude međunarodno poznati i priznati muzički izvođač i verovatno najbolji trubač na našim prostorima – Boban Marković.

Za vreme trajanja manifestacije Surdulica postaje stecište ne samo građana čitave Srbije nego i celog sveta. Tako se mogu videti kako u zanosu, sa rancima na leđima, pićem u rukama i veselim izrazom na licu, koje govori više od samih reči,  igraju mladi Amerikanci, Nemci, Francuzi, Englezi uz zvuke najpoznatijih trubačkih kompozicija poput Kalašnjikova, Mesečine, Đurđevdana…

Riblja čorba na vlasinski način
Riblja čorba na vlasinski način

Prizor i atmosfera sa takvim posetiocima u ovako malom mestu su čudesni, međutim, svako mesto, svaka manifestacija pronađe put do svojih vernih turista. Turisti su najčešće smešteni u hotelu Srbija u Surdulici, kapaciteta 110 ležaja, u restoranu sa konakom Vlasina, kapaciteta 35 ležaja, u hotelu Vlasina sa 102 ležaja, kao i u privatnom smeštaju. Posebno je atraktivan za smeštaj autokamp, popularno poznat kao ‘ribarski kamp’ zbog brojnih pecaroša, uz samu obalu jezera.

Može se sa pravom reći da ovaj gradić na jugu Srbije rado prima i ume da ugosti ljude iz svih krajeva sveta.

Vlasinski kotlić
Vlasinski kotlić

Što se tiče naziva manifestacije, i više je nego očigledno, da je naziv dobila po prekrasnom jezeru na Vlasini gde se održava poslednji dan takmičenja uz zakusku na otvorenom – Vlasinski ili riblji kotlić. Sve što vam je potrebno jeste kotlić, riba i mnogo dobre volje da pokažete svoje kuvarsko umeće. A sve to upotpunjuje i takmičenje ribolovaca ‘Vlasinska udica’ i trka čamaca na jezeru. Ono što ovo takmičenje razlikuje od ostalih je što je degustacija za publiku besplatna. Uslov je da imate tanjir i kašiku.

Iz godine u godinu broj posetilaca raste ali samim tim rastu i zahtevi koje surdulička opština ispunjava kako bi parirala ostalim manifestacijama u Srbiji. I ne samo parirala već i privukla investitore da malo više pažnje poklone ovom malom izvoru prirodnih bogatstava.

Vlasinsko leto nije Guča, ali je sigurno, bar kako analize pokazuju, da se  kreće u  uzlaznom pravcu. A samo jezero je plus u odnosu na Guču.

Džipijada

Posebna zanimljivost je Džipijada koja se održava u organizaciji kluba ekstremnih sportova iz Surdulice. Okuplja učesnike iz zemlje i inostranstva. Džipijada se odnosi na skup terenskih vozila, dvotočkaša i oldtajmera koji tako grupno pređu neku kraću trasu. Najčešće se polazi iz Surdulice, prelazi se preko Čemernika i finalizira se vožnja kod Vlasinskog jezera. Vozači, naravno, moraju da imaju vozačku dozvolu, ali saputnici mogu biti i deca i odrasli. Džipijada je revijalnog karaktera i jedini interes učesnika je druženje, smeh i zabava.

I na kraju ovog teksta nameće se logičan zaključak: grad Surdulica okružen sa planinama, rekama, jezerom i ostalim lepotama nestrpljivo čeka investitore koji će umeti da prepoznaju turistički potencijal ovog mesta. Bio bi pravi potez sagraditi na Čemerniku ili Vlasinskom jezeru wellness spa centar sa mnoštvom sauna i bazena svetskoga nivoa. Na taj način bi se decentralizovao srpski turizam koncentrisan ili na Zlatiboru ili Kopaoniku. Na taj način jedna od najnerazvijenijih opština u Srbiji privukla bi turiste iz zemlje, regiona i sveta i tako bi donela ekonomski boljitak svojoj opštini i zemlji, kao i popularizaciju na opštem planu. Napisala Marina Anđelković.

Glavni urednik TT Group

Glavni urednik, administrator i putopisac turističkog portala TT Group.

1 komentar

Kliknite ovde da bi ste komentarisali

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

  • поштовани,на власини ,је потребно изградити више објекта за одмор и гушт ,кафићи спортску салу ресторане ,терене за спорт ,као и прилаз за такмичење кануима и чамцима,да се труба премести на власини крај језера ,да се осмисли такмичење језерапша из разних земаља,да се направи жичара ,да се изврши изградња канализационе инфраструктуре ,да се дају дозволе за изградњу објеката на и поред воде,као у другим светским центрима језера.дакле то је први услов да се добију туристи .ја сам организоваомноге феште на планинама и морима ,да бих помогао и мојој власини ,само под овим условима које сам изнео .власт из сурдулице да ми помогне да се објекти поставе ,у својој намени и величини ,ето мене са страним спортистима на власини,такође ,да се организује такмичење језераша ,са високих планина ,да се измењују наша и њихова искуства и народни обичаји .тако ће мо добити на посетности наше власине.

Jer putovanja su sreća

Povežimo se:

Prijavite se na našu mejling listu


Podelite sa prijateljima: