Sa aspekta klime važno je spomenuti uticaj vazdušnih masa sa čak tri mora. Egejsko more se nalazi istočno od kopna, Jonsko na zapadu, i Sredozemno more na jugu. Ova, u najvećem ostrvska zemlja poseduje dvanaestu najdužu obalu na svetu i drugu u Evropi. Broj ostrva se procenjuje na oko 1400, od kojih je naseljeno čak 227. Osamdeset procenata Grčke čine planine, od kojih planina je najviša i najpoznatija svakako čuveni Olimp.
Veći deo Grčke ima mediteransku klimu, sa blagim, vlažnim zimama i toplim, suvim letima. To uključuje sve priobalne lokacije, Atinu, Kikladi, Dodekanezi, Krit, Peloponez i delove regiona Sterea Elada. Planinske oblasti severozapadne Grčke (delovi Epira, centralna Grčka, Tesalija), kao i planinski centralni delovi Peloponeza, uključujući i delove Ahaji, Arkadija i Lakonija karakteriše alpska klima sa velikim snežnim padavinama. Unutrašnji delovi severne Grčke se nalaze u umerenoj klimatskoj zoni sa hladnim, vlažnim zimama i toplim, suvim letima. Snežne padavine se javljaju svake godine u planinama i severnim delovima, a kratkotrajne snežne padavine nisu nepoznate ni u nižim južnim oblastima, kao što je predeo Atine.
Grčka [Ellas] je najjužnija država na Balkanskom poluostrvu. Graniči se sa svih strana, osim sa severa, morem: Jonskim, Egejskim i Sredozemnim.
Prirodne odlike: obala je veoma razuđena, mnogobrojna ostrva, poluostrva i zalivi. Najveći je Korintski, koji sa Patraskim i Saronskim odvaja Peloponez od ostale Grčke, čija je međusobna veza uzanim Korintskim zemljouzom presečena Korintskim kanalom. Drugo veče poluostrvo je Halkidiki u severnom delu zemlje.
Važnija ostrva u Grčkoj: najveće je Krit, zatim Evbeja, ostala Kikladi [Naksos, Paros, Andros i dr.], Severni Sporadi [Skiros i dr.], Južni Sporadi s Dodekanezom [Rodos i dr.], Samos, Hios, Lezbos [Mitilena], Lemnos, Tasos, Jonska ostrva [ostrvo Krf, Levkas, ostrvo Kefalonija, Itaka, ostrvo Zakintos i dr.].
Planine zahvataju oko 80 % teritorije: Olimp [2 911 m], Pind [ 2 637 m], Parnas, Tajget i dr. U istočnom i severoistočnom delu su mestimično plodne kotline i ravnica u primorju. Tu su česti zemljotresi. Glavne reke u Grčkoj su: donji tokovi Vardara, Strume, Meste, Marice, zatim Bistrica, Salamvrija i dr. Što se tiče hidroenergije, tu su jezera: Ostrovsko, Bešićko, Kostursko, Janjinsko, Fenejsko, delovi Prespanskog i Dojranskog i dr.
Klima Grčke je sredozemna sa zimskim padavinama [srednja januarska temperatura 4-11 stepeni C, julska 24-28 stepeni C] sem u unutrašnjosti i na planinama. Biljni svet je mediteranski, naročito na ostrvima i u primorju.
Tačnost je zasnovana na preuzimanju podataka sa web servisa.