{"id":7302,"date":"2012-07-08T22:02:17","date_gmt":"2012-07-08T22:02:17","guid":{"rendered":"http:\/\/ttgroup.test\/?p=7302"},"modified":"2012-07-08T22:02:17","modified_gmt":"2012-07-08T22:02:17","slug":"karakacanska-ovca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/karakacanska-ovca\/","title":{"rendered":"Karaka\u010danska ovca"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: right;\" align=\"center\">Pi\u0161e: <strong>Sergej Ivanov dipl. vet.<\/strong><br \/>\nPrirodnja\u010dko dru\u0161tvo &#8222;Natura Balkanika&#8220; Dimitrovgrad<\/p>\n<h2 align=\"center\">O poreklu karaka\u010danske ovce i Karaka\u010dana<\/h2>\n<p>Karaka\u010danska ili crna vla\u0161ka ovca predstavlja jednu od najprimitivnijih ovaca na prostoru Jugoisto\u010dne Evrope i u nau\u010dnim krugovima se smatra najbli\u017eim srodnikom muflona. Nastala je tokom procesa vi\u0161evekovne selekcije nomadskih plemena Karaka\u010dana (Saraka\u010dana) ili (Kuco)Vlaha koji su nomadili na prostorima Balkanskog poluostrva. Za ovaj nomadski narod se tvrdi da predstavljaju potomke starosedeoca Balkana \u2013 Ilira i Tra\u010dana, a njihove populacije se jo\u0161 uvek odr\u017eavaju u pojedinim delovima Balkana.<\/p>\n<p><iframe title=\"Karaka\u010danska ovca, Park prirode &quot;Stara planina&quot; \/ Karakachan Sheep, &quot;Stara Planina&quot; Nature Park\" width=\"960\" height=\"720\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/70PB8fCIfOM?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share\" referrerpolicy=\"strict-origin-when-cross-origin\" allowfullscreen><\/iframe><\/p>\n<p>Federacija kulturnih i obrazovnih udru\u017eenja Karaka\u010dana u Bugarskoj tvrdi da je broj Kakaraka\u010dana u Bugarskoj oko 15,000. Njihov broj je znatno ve\u0107i u Gr\u010dkoj. Lingvisti svrstavaju njihov jezik u grupu severno gr\u010dkih dijalekata, a njihova religija je pravoslavno hri\u0161\u0107anstvo sa elementima paganskog verovanja i obi\u010daja.<\/p>\n<p align=\"center\"><img fetchpriority=\"high\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.tt-group.net\/fotogalerije\/etno_kuca_Ivanov\/Karakacanska-a.jpg\" width=\"600\" height=\"450\" \/><br \/>\nStado karaka\u010danske ovce u toru, Mla\u010di\u0161te, Crna Trava 2005 g.<\/p>\n<p>Karaka\u010danske ovce, kombinovanih proizvodnih osobina, provodile su zimu na pa\u0161njacima u ju\u017enom dela Balkanskog poluostrva, na pa\u0161njacima Tesalije, Trakije, Anadolije, ali u ju\u017enim delovima Vardarske Makedonije, a leta na planinskim masivima kontinentalnog dela Centralnog i Isto\u010dnog dela Balkanskog poluostrva, pre svega u Srbiji i Bugarskoj.<\/p>\n<p>Karaka\u010danska ovca nije imala svoj odre\u0111en rejon rasprostranjena (obzirom na njen nomadski na\u010din uzgoja) sve do perioda nakon Balkanskih i Prvog Svetskog rata kada je formiranjem novih dr\u017eavnih granica na Balkanu, onemogu\u0107eno kretanje Karaka\u010dana. Manji deo Karaka\u010dana je ostao na letnjim pa\u0161njacima Balkanskih planina, deo je prodao ovce lokalnom slovenskom \u017eivlju, a deo je uspeo da se \u201evrati\u201c u Egejsku Makedoniju. Ve\u0107ina preostalih zapata karaka\u010danske ovce u kontinentalnom delu Balkana (Makedonija, Bugarska, Srbija) su postepeno pretapani sa drugim sojevima i rasama. Danas, skoro nakon jednog veka od tih promena, opstalo je samo nekoliko zapata koji su bili u rukama ljudi koji su ih voleli i uporno \u010duvali, nedozvoljavaju\u0107i me\u0161anje sa ostalim, belim ovcama. Karaka\u010dani su mleko prera\u0111ivali u ka\u010dakavlj i smatra se da su upravo Karaka\u010dani krajem XIX veka preneli tehnologiju proizvodnje ka\u010dakavalja staroplaninskim sto\u010darima.<\/p>\n<p align=\"center\"><img decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.tt-group.net\/fotogalerije\/etno_kuca_Ivanov\/Karakachanska-b.jpg\" width=\"600\" height=\"450\" \/><br \/>\nOvce na ispa\u0161i u okolini doma\u0107instva sestara Mitrovi\u0107, Mla\u010di\u0161te, Crna Trava 2006.g<\/p>\n<p>\u010cesto mokro i vla\u017eno le\u017ei\u0161te uslovilo je opstanak ovaca koje su imale naj\u010dvr\u0161\u0107e papke, tako da se i danas kod ove ovce zarazna \u0161epavost re\u0111e javlja u odnosu na druge sojeve i rase. Kostur torova u kojima su dr\u017eane bio je od drveta, a ranije se okolo stavljala trska i ra\u017eena slama, a sa spoljne strane trnje kao ograda, radi odbrane od vukova. Karaka\u010dansku ovcu su u dugotrajnim putovanjima sa pa\u0161njaka na pa\u0161njak, iz jedne u drugu balkansku zemlju, uvek pratili isto tako sna\u017eni i robustni karaka\u010danski konji i karaka\u010danski psi.<\/p>\n<h2 align=\"center\">Karaka\u010danska ovca danas<\/h2>\n<p>Danas je opstanak ove ovce doveden u pitanje. Smatra se je preostalo svega nekoliko stotina ovaca. Brojnija je u Bugarskoj (ne\u0161to vi\u0161e od 2,000), Gr\u010dkoj ( preko 1,000 ), Makedoniji (nekoliko stotina, pri \u010demu je naj\u010distiji zapat otkupljen od strane dr\u017eave i trenutno je poveren na dr\u017eanje Veterinarskoj stanici u Kumanovu), a jula 2005. godine je i u Srbiji na prostoru planine \u010cemernik otkriveno stado u tipu karaka\u010danske ovce.<\/p>\n<p>Karaka\u010danska ovca je crne boje, izuzetno bele, male mase tela koja iznosi oko 33 kg u proseku kod ovaca i oko 44kg kod ovnova. U Gr\u010dkoj je bela boja u\u010destalija<\/p>\n<p align=\"center\"><img decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.tt-group.net\/fotogalerije\/etno_kuca_Ivanov\/Karakachanska-c.jpg\" width=\"600\" height=\"450\" \/><br \/>\nIzgled i konstrukcija tora za ovce, Mla\u010di\u0161te, Crna Trava, 2005g<\/p>\n<p>Visina krsta je ve\u0107a od visine grebena, a visina grebena ve\u0107a od visine le\u0111a. Du\u017eina trupa je dosta mala, za 5% ve\u0107a od visine grebena. Karaka\u010danska ovca je kratkorepa , pri \u010demu je du\u017eina repa ispod 50% visine grebena, od 22 do 30cm. Glava crne vla\u0161ke ovce je srazmerno mala i uska, a spreda posmatrana ima malo klinast izgled. Lice je obraslo crnom i sjajnom dlakom. Na \u010delu uvek ima vune koja je obrazuje \u0107ubu, \u0161to je karakteristi\u010dno za ovu pramenku.Ovaj pramen runa je \u010desto bele boje (ovu karakteristiku nemaju karaka\u010danske ovce koje se odgajaju pod okriljem Veterinarske stanice u Kumanovu). S malim izuzetkom svi ovnovi rogati. Rogovi ovnova vrlo sna\u017eni na osnovi, popre\u010dno izbrazdani i zavijaju se u spiralu. Vrat je srednje du\u017eine, prili\u010dno muskulozan i obrastao vunom. Po visini grebena crna vla\u0161ka ovca spada u sitnije sojeve pramenke jer joj je prose\u010dna visina grebena oko 55 cm a u ovnova je prose\u010dna visina grebena oko 61 cm. Sapi crne vla\u0161ke ovce su prili\u010dno dobre du\u017eine i relativno dobre \u0161irine. Noge su srednje visine, dosta jake, obrasle crnom i sjajnom dlakom. Papci su mali, uvek pigmentisani i vrlo \u010dvrsti. Trbuh je pravilno razvijen dobro obrastao vunom, tako da je i vime \u010desto skriveno u vuni. Runo je tamnomrke boje koja sa staro\u0161\u0107u ovaca prelazi u svetliju boju. Mla\u0111e ovce su posle stri\u017ee potpuno crne, dok su starije prosede. Ovce su dobro obrasle vunom po celom telu, osim glave i nogu koji su obrasli dlakom crne boje.Karaka\u010danska ovca spada u red pramenki sa najgrubljom vunom sa prose\u010dnom fino\u0107om od 38 mikrona, prinosa od 2.1 kg kod ovaca do 2.6kg kod ovnova. Du\u017eina pramenova je od 17 do 30, 35 cm. Dviske karaka\u010danske ovce ulaze u priplod u uzrastu od 17 do 18 meseci. Procenat blizanaca je dosta mali. Masa jagnjadi je prose\u010dno 2,6 kg. Mle\u010dnost karaka\u010danske ovce nije sistematski ispitana. Nekada su se od mleka ovih ovaca pravili sirevi kao \u0161to su: ka\u010dkavalj, manur i beli mekani sir. U laktaciji koja obi\u010dno traje u periodu od 20 maja do 1 septembra se dobije po jednoj ovci od 24 do 26 litara mleka (podaci iz 1951. sa odre\u0111enih makedonskih ov\u010darskih farmi), pored mleka \u0161to jagnje posisa, \u0161to zna\u010di oko 50 litara godi\u0161nje, me\u0111utim podaci bugarskih autora govore da su zabele\u017eni slu\u010dajevi i sa 150l godi\u0161nje. Istra\u017eivanja grupe autora sa Poljoprivrednog fakulteta u Staroj Zagori i Instituta za planinsku poljoprivredu u Trojanu, u Bugarskoj, pokazalo je da ova ovca ima vi\u0161i procenat suve materije, mle\u010dnih masti i proteina u mleku u odnosu na druge rase ovaca prisutnih u Bugarskoj. Posebno treba ista\u0107i ve\u0107i nivo izuzetno korisnih polinezasi\u0107enih masnih kiselina u mleku karaka\u010danske ovce (7,83gr na 100gr ukupnih mle\u010dnih masti) u odnosu na mleko bugarske cigaje (7,26 gr na 100gr ml. masti).<\/p>\n<h2 align=\"center\">Karaka\u010danska ovca u Srbiji<\/h2>\n<p>Do 2005. godine se verovalo da karaka\u010danske ovce vi\u0161e nema u Srbiji. Pukim slu\u010dajem, u selu Mla\u010di\u0161te, op\u0161tina Crna Trava, na planini \u010cemernik, aktivisti Prirodnja\u010dkog dru\u0161tva \u201eNatura Balkanika\u201c nai\u0161li su na stado crnih ovaca. Ovo stado koje broji oko 25 grla u vlasni\u0161tvu je sestara Mitrovi\u0107, dveju starica koje su zahvaljuju\u0107i velikoj geografskoj izolovanosti sela i pre svega zahvaljuju\u0107i volji da odr\u017ee amanet roditelja, sa\u010duvale izvorni tip karaka\u010danske ovce u Srbiji. Po njihovom svedo\u010denju stado je njihov deda kupio od karaka\u010dana po\u010detkom pro\u0161log veka, verovatno posle prekida tzv. horizontalnog nomadskog sto\u010darstva na Balkanu. I ovde, na \u010cemerniku, ovce no\u0107e pod vedrim nebom u torovima, nedovoljno za\u0161ti\u0107ene od vetrova i skoro nikako od ki\u0161e i snega, kao \u0161to su to \u010dinile vekovima unazad. Zarazne \u0161epavosti u ovom zapatu nema. 2006. godine je usledilo i uvr\u0161\u0107ivanje karaka\u010danske ovce u dr\u017eavni program o\u010duvanja i odr\u017eivog kori\u0161\u0107enja geneti\u010dkih resursa doma\u0107ih \u017eivotinja. Iste godine su formirana jo\u0161 dva zapata, jedan u podno\u017eju Stare planine (selo Kamenica, op\u0161tina Dimitrovgrad), a drugi u okolini Bosilegrada. Istra\u017eivanja autora govore da na krajnjem jugoistoku Srbije, u nekim delovima op\u0161tine Trgovi\u0161te jo\u0161 uvek ima ovaca u tipu karaka\u010danske ovce, u smislu crne boje vune, kratkog repa, ali sa manje otvorenim runom od onog koje se sre\u0107e kod ovaca u vlasni\u0161tvu sestara Mitrovi\u0107. Ozbiljan problem predstavlja ukr\u0161tanje u srodstvu unutar zapata koji se dr\u017ei na \u010cemerniku, jer u ovom malom stadu je stalno sedam do osam mu\u0161kih priplodnih grla. Po svedo\u010denju vlasnica, ali i drugih starijih ljudi u selu, ova porodica je uvek dr\u017eala crne ovce i nikada nije u stado dovodila ovnove sa strane. Izuzetno lo\u0161i uslovi dr\u017eanja, stalna opasnost od vukova, kao i finansijska nemo\u0107 sestara Mitrovi\u0107 predstavljaju veliku pretnju za opstanak populacije karaka\u010danske ovce u Srbiji. U isto vreme, ova porodica zbog \u010dinjenice da nema registrovano poljoprivredno gazdinstvo nije u mogu\u0107nosti da koristi dr\u017eavna podsticajna sredstva za o\u010duvanje autohtonih rasa.<\/p>\n<p align=\"center\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.tt-group.net\/fotogalerije\/etno_kuca_Ivanov\/Karakacanke-02-08-05.jpg\" width=\"600\" height=\"414\" \/><br \/>\nPrvi susret sa stadom karakachanske ovce na \u010cemerniku, 2005g<\/p>\n<p>Nadu u opstanak karaka\u010danske ovce u Srbiji daje pove\u0107ano interesovanje javnosti za ovom ovcom. O tome svedo\u010de i nekoliko TV emisija i priloga (\u201ePI Kanal\u201c Pirot, RTS&#8230;) emitovanih tokom 2006. i 2007. godine, kao i ve\u0107 redovno pojaviljivanje kolekcija kara\u010danske ovce na pojedinim sto\u010darskim izlo\u017ebama u Srbiji. Dodatnu pa\u017enju privukla je i bro\u0161ura o pramenkama u izdanju Prirodnja\u010dkog dru\u0161tva \u201eNatura Balkanika\u201c, kao i uvr\u0161\u0107ivanje karaka\u010danske ovce u agro eko turisti\u010dku ponudu na teritoriji op\u0161tine Dimitrovgrad. \u010cinjenica da je karaka\u010danska ovca danas na listi onih \u010dije o\u010duvanje Ministarstvo poljoprivrede podsti\u010de, ja\u010da \u0161ansu za njen opstanak.<\/p>\n<p>Nomadski na\u010din sto\u010darenja sa neprestanim kretanjem na velikim rastojanjima, oskudna ishrana i nega, isklesao je zasigurno naj\u017eilaviju pramenku na ovim prostorima, \u010dvrstih i zdravih papaka, jakog ko\u0161tanog sistema, dovoljno izdr\u017eljivu, visoke otpornosti na parazitske i infektivne bolesti, naviknutu na izuzetno skrnomne uslove dr\u017eanja i \u010desta gladovanja, izra\u017eenog maj\u010dinskog instinkta i nagona za samoodr\u017eanjem i veoma \u017eivahnog temperamenta.\u00a0Zato je genetski materijal ove ovce je od velikog zna\u010daja za savremeno ov\u010darstvo.<\/p>\n<p align=\"right\">\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pi\u0161e: Sergej Ivanov dipl. vet. Prirodnja\u010dko dru\u0161tvo &#8222;Natura Balkanika&#8220; Dimitrovgrad O poreklu karaka\u010danske ovce i Karaka\u010dana Karaka\u010danska ili crna vla\u0161ka ovca predstavlja jednu od najprimitivnijih ovaca na prostoru Jugoisto\u010dne Evrope i u nau\u010dnim krugovima se smatra najbli\u017eim srodnikom muflona. Nastala je tokom procesa vi\u0161evekovne selekcije nomadskih plemena Karaka\u010dana (Saraka\u010dana) ili (Kuco)Vlaha koji su nomadili na<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":9981,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[],"class_list":["post-7302","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-srbija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7302","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=7302"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7302\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/media\/9981"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=7302"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=7302"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=7302"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}