{"id":7176,"date":"2018-05-14T08:52:43","date_gmt":"2018-05-14T08:52:43","guid":{"rendered":"http:\/\/ttgroup.test\/?p=7176"},"modified":"2018-05-14T08:52:43","modified_gmt":"2018-05-14T08:52:43","slug":"problemi-kod-adolescenata-sa-samopouzdanjem","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/problemi-kod-adolescenata-sa-samopouzdanjem\/","title":{"rendered":"Problemi kod adolescenata sa samopouzdanjem i kako ih otkloniti uz pomo\u0107 NLP-a?"},"content":{"rendered":"<p>U teorijama razvoja li\u010dnosti <strong>faza adolescencije se de\u0161ava nakon puberteta<\/strong>, traje obi\u010dno u rasponu od 14-te do 20-te godine i obele\u017eavaju je izuzetno burne fizi\u010dke, psiholo\u0161ke, kognitivne ali i <strong>socijalne promene<\/strong> u procesu sazrevanja osobe.<\/p>\n<p>Sa po\u010detkom adolescencije <strong>sti\u010de se sposobnost apstraktnog mi\u0161ljenja<\/strong> uz takozvane vi\u0161estruke varijable, tj. <strong>postavljanje pitanja o smislu<\/strong>, odnosno razumevanje pojedina\u010dnih kvaliteta iz ugla celine. Drugim re\u010dima, po zavr\u0161etku ovog perioda \u017eivota defini\u0161e se i utvr\u0111uje sistem vrednosti (za ve\u0107inu on ostaje nepromenjen za ceo \u017eivot), a psiholozi popout Ediksona ovaj proces nazivaju <strong>formiranje Ego identiteta<\/strong>.<\/p>\n<p>[mks_pullquote align=&#8220;right&#8220; width=&#8220;300&#8243; size=&#8220;20&#8243; bg_color=&#8220;#dd3333&#8243; txt_color=&#8220;#ffffff&#8220;]Naj\u010de\u0161\u010di problemi koji se pojavljuju kod adolescenata su\u00a0manjak samopouzdanja i nedostatak motivacije za u\u010denje[\/mks_pullquote]Naj\u010de\u0161\u010di problemi koji se pojavljuju kod adolescenata su: <strong>manjak samopouzdanja<\/strong>, nedostatak motivacije za u\u010denje, lo\u0161e upravljanje emocijama, lo\u0161a komunikacija i sli\u010dno.<\/p>\n<p>Ako posmatramo biohemijski nivo, tokom procesa adolescencije nastavlja se sa strukturnim promenama na nivou centralnog nervnog sistema:<\/p>\n<ul>\n<li>De\u0161ava se <strong>dalja mielinizacija neurona<\/strong> (zadebljanje omota\u010da neurona kojom se uti\u010de na provodnost nervnog impulsa). Ovaj sloj ubrzava i poja\u010dava nervni impuls, ali naravno ne mo\u017eemo se probuditi sa novom navikom, ve\u0107 moramo iznova i iznova ponavljati dobre na u\u0161trb lo\u0161ih navika (drugim re\u010dima idealno je vreme za eliminaciju\u00a0<strong>prokrastinacija\u00a0<\/strong>i uspostavlanje dobrih navika).<\/li>\n<li>De\u0161ava se dalja <strong>neuroplasti\u010dnost<\/strong>, tj. kreiranje novih veza izme\u0111u neurona unutar hijerhijskih nivoa neuronskih mre\u017ea.<\/li>\n<li>De\u0161ava se i dalja diferencijacija funkcija leve i desne mo\u017edane hemisvere.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Mielinizacija se zavr\u0161ava sa poslednjom fazom adolescencije, a naravno, jedan od najva\u017enijih parametara na ovaj proces je <strong>na\u010din na koji adolescent interaguje sa okolinom<\/strong>.<\/p>\n<blockquote><p>I to ne treba prepustiti slu\u010daju.<\/p><\/blockquote>\n<p>[mks_pullquote align=&#8220;right&#8220; width=&#8220;300&#8243; size=&#8220;20&#8243; bg_color=&#8220;#dd3333&#8243; txt_color=&#8220;#ffffff&#8220;]Zbog preobilne ishrane dolazi do ranijih ulaska u pubertet[\/mks_pullquote]Spomenimo da zbog preobilne ishrane i &#8222;digitalizovanog&#8220; stila \u017eivota, tj. zbog minimizacije fizi\u010dkih aktivnosti <strong>dolazi do ranijih ulazaka u pubertet<\/strong>. Sa druge strane prenagla\u0161ena za\u0161tita i finansijsko izobilje koje omogu\u0107avaju roditelji <strong>\u010dini period adolescencije dodatno produ\u017eenim<\/strong>.<\/p>\n<blockquote><p>I ovo ne samo \u0161to nije dobro, ve\u0107 mo\u017ee da bude i krajnje opasno po adolescenta.<\/p><\/blockquote>\n<p>Zato je za adolescente dobro da ne budu prepu\u0161tni sebi i okru\u017eenju, ve\u0107 da nau\u010de odre\u0111ene tehnike, a da \u010desto (opravdano?) odustvo roditelja nadoknade stru\u010dnim mentorstvom koje bi se kroz individualni ili grupni rad bavilo procesom kreiranja sistema vrednosti, ali i ja\u010danja samopouzdanja, javnog nastupa, usavr\u0161avanja kreativnih sposobnosti, integracije li\u010dnosti na tom putu i te\u017enji ka samoaktuelizaciji.<\/p>\n<blockquote><p>Akcenat ni u jednom trenutku ne treba da bude na kreiranju karijere deteta, ve\u0107 na kreiranju njegove li\u010dnosti. Adolescent mora da se posveti kreativnim tehnikama u\u010denja i odgovoru na pitanje: <a href=\"https:\/\/samoobrazovanje.rs\/sta-je-sreca\/\"><strong>\u0160ta je to sre\u0107a?<\/strong><\/a><\/p><\/blockquote>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>[mks_button size=&#8220;large&#8220; title=&#8220;Prijavi svoje dete na radionicu za pove\u0107anje samopouzdanaja&#8220; style=&#8220;rounded&#8220; url=&#8220;http:\/\/nlpzamlade.rs\/radionica-i-jacanje-samopouzdanja-i-upravljanje-emocijama\/&#8220; target=&#8220;_blank&#8220; bg_color=&#8220;#8224e3&#8243; txt_color=&#8220;#FFFFFF&#8220; icon=&#8220;fa-hand-o-right&#8220; icon_type=&#8220;fa&#8220; nofollow=&#8220;0&#8243;]<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>U daljem toku teksta Ana Bojanovi\u0107 objasni\u0107e \u0161ta je to NLP i koje benefite NLP tehnike mogu uneti u ovaj proces. Spomenimo da u trenutku pisanja ovog teksta postoje specijalizovani NLP treninzi koji pokrivaju upravo period adolescencije o kojem trenutno pi\u0161emo.<\/p>\n<p>[mks_accordion]<br \/>\n[mks_accordion_item title=&#8220;Poku\u0161aj definicije NLP tehnika&#8220;]<\/p>\n<h2><em>Poku\u0161aj definicije NLP tehnika<\/em><\/h2>\n<p>NLP nije jednostavno odrediti, jer je u pitanju veoma \u0161iroko podru\u010dje koje sadr\u017ei elemente nekoliko razli\u010ditih pristupa: <strong>dubinsku psihologiju<\/strong>, bihejvioralni pristup, lajfkou\u010ding metode, odnosno <strong>postavljanje preciznih pitanja kako bi klijent do\u0161ao sam do svojih odgovora i re\u0161enja<\/strong>.<\/p>\n<p>Ukoliko poku\u0161amo da ra\u0161\u010dlanimo sam naziv, shvati\u0107emo <strong>da se radi o slo\u017eenoj mre\u017ei odnosa izme\u0111u na\u0161eg mozga odnosno nervnog sistema<\/strong>, koji povezuje na\u0161ih pet \u010dula (<em>neuro<\/em>-), jezika (<em>lingvisti\u010dko<\/em>) i modela pona\u0161anja iliti obrazaca (deo koji se odnosi na <em>programiranje<\/em>). Na koji na\u010din se ove veze uspostavljaju i kako ih staviti u slu\u017ebu li\u010dnog razvoja i postizanja ciljeva &#8211; najva\u017enija su pitanja na koja je NLP poku\u0161ao i jo\u0161 uvek poku\u0161ava da pru\u017ei odgovore.<\/p>\n<p>Op\u0161te je poznato da je komunikacija jedna od najva\u017enijih ve\u0161tina koja omogu\u0107ava bilo koju vrstu odnosa. <strong>Odnos sa samim sobom<\/strong>, pri tom, predstavlja primaran obrazac na koji se nadovezuju obrasci svih drugih odnosa (sa drugim ljudima i grupama ljudi). <strong>NLP je specifi\u010dan vid rada na sebi<\/strong>, model komunikacije, li\u010dnog razvoja, \u010dak i psihoterapije, <strong>zasnovan na iskori\u0161\u0107avanju na\u010dina uspostavljanja asocijativnih mre\u017ea na na\u010din koji sami odaberemo<\/strong>.<\/p>\n<p>Sve ovo su koreni transpersonalne psihologije, koja je danas jedna od \u010detiri osovine psihologije.<br \/>\n[\/mks_accordion_item]<br \/>\n[mks_accordion_item title=&#8220;Mogu\u0107i uzori &#8211; za\u010deci&#8220;]<\/p>\n<h2><em>Mogu\u0107i uzori &#8211; za\u010deci<\/em><\/h2>\n<p>NLP su formulisali na\u0161i savremenici, <strong>Ri\u010dard Bandler<\/strong> (1950-&#8230;) i <strong>D\u017eon Grinder<\/strong> (1940-&#8230;) sredinom sedamdesetih godina 20. veka. Ovo u\u010denje se do danas osavremenilo, sti\u010du\u0107i sve ve\u0107i broj zagovornika \u0161irom sveta i oboga\u0107eno je novim pristupima. <strong>NLP predstavlja poku\u0161aj opiranja stihiji delovanja podsvesnog<\/strong> i ovladavanja onim \u0161to nam je nekako oduvek izmicalo, jo\u0161 otkako je Frojd ukazao na to da je <strong>na\u0161a svest tek vrh ledenog brega na\u0161e podsvesti<\/strong>.<\/p>\n<p>U pitanju je sli\u010dan proces osve\u0161\u0107ivanja, na koji je mislio Jung kada je rekao: <a href=\"https:\/\/samoobrazovanje.rs\/citati-karla-junga-jungova-mapa-duse\/\"><strong><em>Sve dok ne osvestimo ono podsvesno, ono \u0107e upravljati na\u0161im \u017eivotom, a zva\u0107emo ga sudbinom<\/em><\/strong><\/a>.<\/p>\n<blockquote><p>NLP je poku\u0161aj osve\u0161\u0107ivanja podsvesnog i njegovog odgonetanja i iskori\u0161\u0107avanja u dobre svrhe.<\/p><\/blockquote>\n<p>NLP se donekle nadovezuje na <em>klasi\u010dno uslovljavanje<\/em> kao najjednostavniji oblik u\u010denja na koji je ukazao ruski fiziolog <strong>Ivan Petrovi\u010d Pavlov<\/strong> (1849-1936). Klasi\u010dno uslovljavanje deluje na podsvesnom nivou i tipi\u010dno je za \u017eivotinje i decu mla\u0111eg uzrasta, do 3-4 godine. Kod starije dece i odraslih vi\u0161e se primenjuju modeli svesnog u\u010denja. Pavlov je pokazao kako se <em>neutralna dra\u017e<\/em> pretvara u <em>uslovnu dra\u017e<\/em> ukoliko je putem vi\u0161estrukog ponavljanja pove\u017eemo sa <em>bezuslovnom dra\u017ei<\/em> ili stimulusom (kao \u0161to je lu\u010denje pljuva\u010dke). Tako neutralna dra\u017e zvona kod psa najpre ne izaziva nikakvu fiziolo\u0161ku reakciju, ali ukoliko je zvono pra\u0107eno davanjem hrane, pa taj postupak ponovljen nekoliko puta, pas \u0107e ubrzo nesvesno razviti <em>uslovni refleks<\/em> lu\u010denja pljuva\u010dke kad god \u010duje zvono. Zvono u tom slu\u010daju postaje signal za to da \u0107e biti nahranjen.<br \/>\n[\/mks_accordion_item]<br \/>\n[mks_accordion_item title=&#8220;Povezivanje stimulusa i interpretacija&#8220;]<\/p>\n<h2><em>\u00a0<\/em><em>Povezivanje stimulusa i interpretacija<\/em><\/h2>\n<p>Putem asocijacija, na\u0161 mozak uspostavlja veze izme\u0111u razli\u010ditih stimulusa i pripisuje im vrednost i zna\u010denje. Ve\u0107 smo rekli da je pripisivanje zna\u010denja odnosno interpretacija uvek subjektivna i veoma bitna.<\/p>\n<blockquote><p>U sredi\u0161tu NLP nalazi se subjektivna percepcija stvarnosti.<\/p><\/blockquote>\n<p>Teorijski, stvarnost postoji nezavisno od na\u0161eg opa\u017eanja, ali svako od nas ima svoje vi\u0111enje onog \u0161to ga okru\u017euje i \u0161to se naziva realno\u0161\u0107u. Moglo bi se \u010dak tvrditi da ni\u0161ta i ne postoji bez na\u0161eg li\u010dnog vi\u0111enja, odnosno da je subjektivna percepcija stvarnosti u stvari jedina stvarnost. <strong>Ljudska populacija predstavlja jedan veliki skup li\u010dnih tuma\u010denja stvarnosti<\/strong>. Interpretacija doga\u0111aja ili osoba, pra\u0107ena evaluacijom ili vrednovanjem, va\u017enija je od onog \u0161to ti doga\u0111aji ili osobe zaista jesu po sebi, objektivno posmatrano.<\/p>\n<p>NLP je zasnovano na uverenju da ono \u0161to se u jednoj situaciji uradi (to mo\u017ee da bude dodirivanje ili tapkanje po ramenu, ili dodirivanje nekih drugih delova tela), uz odre\u0111eno stanje misli, ili upravo izazivaju\u0107i to stanje, ukoliko se ponovi, bez obzira koliko kasnije, najverovatnije \u0107e izazvati pojavu istog ili sli\u010dnog stanja svesti (i tela, kao vernog iskaza unutra\u0161njih stanja). Pri pominjanju odre\u0111enih re\u010di, koje nas asociraju na odre\u0111ene pojmove, u nama se stvara specifi\u010dno raspolo\u017eenje vezano za taj pojam. <strong>Na\u0161 mozak automatski, na nesvesnom nivou, registruje re\u010di koje nas vode do pojmova<\/strong>, a zatim ih emocionalno boji i vrednuje, \u0161to uzrokuje odre\u0111enu fiziolo\u0161ku reakciju.<br \/>\n[\/mks_accordion_item]<br \/>\n[\/mks_accordion]<\/p>\n<h2>\u00a0<em>Najpoznatije NLP tehnike<\/em><\/h2>\n<p>Neurolingvisti\u010dko programiranje ve\u0107 nekoliko decenija podrazumeva uspe\u0161nu primenu odre\u0111enih tehnika, koje pokazuju zavidne rezultate. NLP je pristup koji deluje.<\/p>\n<p>[mks_accordion]<br \/>\n[mks_accordion_item title=&#8220;Mapiranje&#8220;]<\/p>\n<h3><em>Mapiranje<\/em><\/h3>\n<p><em><strong>Mapiranje<\/strong> \u2013 <\/em>NLP metodologija naziva individualnu percepciju stvarnosti <strong><em>mapom stvarnosti<\/em><\/strong>. Prema NLP u\u010denju postoji \u017eiva, interaktivna veza izme\u0111u na\u0161eg uma i tela (neuro) i onog \u0161to ka\u017eemo (jezika), stvaraju\u0107i na\u0161u percepciju sveta, odnosno mapiranje (programiranje).<\/p>\n<p>Mapiranje je zapravo na\u010din programiranja koji svako od nas koristi u poku\u0161aju razumevanja sveta oko nas. Naj\u010de\u0161\u0107e se to zbiva na podsvesnom nivou, a NLP pristup te\u017ei dovo\u0111enju tog procesa do svesti i usmeravanju prema sopstvenom naho\u0111enju.<\/p>\n<blockquote><p>Ukoliko su na\u0161e mape negativne, \u0161to \u0107e re\u0107i, siroma\u0161ne a nekad i nerealne, ima\u0107emo ograni\u010denu lepezu izbora i to \u0107e \u010desto dovoditi do problema i lo\u0161ih izbora.<\/p><\/blockquote>\n<p>Stvaranje pozitivnih i \u0161irokih NLP mapa je ono na \u010demu se u okviru NLP obuke radi. Poenta je na uo\u010davanju negativnih, a \u010desto i auto-destruktivnih obrazaca razmi\u0161ljanja, koji su zasnovani na osiroma\u0161enim mapama stvarnosti, kako bi se oni preformulisali i obogatili.<br \/>\n[\/mks_accordion_item]<br \/>\n[mks_accordion_item title=&#8220;Kalibracija&#8220;]<\/p>\n<h3><strong><em>Kalibracija<\/em><\/strong><\/h3>\n<p><strong><em>Kalibracija<\/em><\/strong> je sposobnost \u201eskeniranja\u201c i rukovanja mentalnom slikom odre\u0111enog emocionalnog stanja. Mentalna slika predstavlja trenutni snimak odre\u0111enog emocionalnog stanja, npr. samopouzdanog nastupa, zatim se koristi kao model kojim se kasnije upravlja. Kalibracija je merenje, namenjeno pove\u0107anju samosvesti: uo\u010davanje promena u disanju, tonu glasa, boji ko\u017ee, govoru tela, odnosno na\u010dinu kretanja, kako na\u0161ih sopstvenih, tako i osoba sa kojima smo u dodiru.<\/p>\n<p>Na taj na\u010din u stanju smo da prepoznamo da li dospevamo u stanje tzv. <strong><em>smanjenih resursa<\/em><\/strong> (kao \u0161to se de\u0161ava u stresnim situacijama) i da ga predupredimo ili preformuli\u0161emo. Ovde opet nailazimo na jezik kao mo\u0107no, skoro magi\u010dno sredstvo preobra\u017eaja stvarnosti. Kalibracija je odli\u010dna tehnika optimizacije \u017eivotnih programa.<br \/>\n[\/mks_accordion_item]<br \/>\n[mks_accordion_item title=&#8220;Anchoring \u2013 usidravanje&#8220;]<\/p>\n<h3><em>Anchoring \u2013 usidravanje<\/em><\/h3>\n<p>Anchoring, ili usidravanje, kao jedna od najpoznatijih NLP tehnika o kojoj njeni tvorci \u010desto i s ponosom govore, je <strong>kada neki doga\u0111aj, ili odlazak na neko mesto<\/strong>, povla\u010di odre\u0111enu fiziolo\u0161ko-emocionalnu reakciju. NLP sidro u stvari je obrazac odgovora na odre\u0111eni stimulus koji odre\u0111ena osoba \u017eeli da postigne, u okviru NLP obuke na primer. Usidravanje je proces stvaranja asocijacija kao unutra\u0161njeg odgovora na neki spolja\u0161nji ili unutra\u0161nji okida\u010d, tako da odgovor mo\u017ee da bude brzo, a nekad i prikriveno, prevrednovan. <strong>Usidravanje je prevrednovanje uslovnih reakcija<\/strong>, njihovo dovo\u0111enje na \u017eeljeni nivo ili u \u017eeljeni domen.<br \/>\n[\/mks_accordion_item]<br \/>\n[mks_accordion_item title=&#8220;Metamodeliranje&#8220;]<\/p>\n<h3><em>Metamodeliranje<\/em><\/h3>\n<p><em>Metamodeliranje<\/em> \u2013 sli\u010dno usidravanju, metamodeliranje je stvaranje nad-mape stvarnosti koja predstavlja \u017eeljeni model. Metamodeliranje predstavlja popravljanje izbora re\u010di koje upotrebljavamo kada govorimo o odre\u0111enoj stresogenoj situaciji. U ovom slu\u010daju menjaju se jezi\u010dki obrasci, kako bi se pobolj\u0161ala delotvornost na\u0161eg odgovora na odre\u0111ene situacije.<\/p>\n<p>Metamodeliranju je sli\u010dan tzv. <em><strong>Miltonov model<\/strong> \u2013 <\/em>model koji se koristi u okviru NLP, koji je naziv dobio po \u010duvenom psihologu, <strong>Miltonu Eriksonu<\/strong>, koji je obogatio NLP svojim u\u010denjem. U pitanju je na\u010din na koji se koristi simbolika jezika, da bi se u konkretnom slu\u010daju do\u0161lo do dubljih slojeva li\u010dnosti. Otklanjanjem trauma na ovom nivou, kod adolescenta na primer, dolazi do procesa pove\u0107anja njegovog samopouzdanja, i sli\u010dno.<\/p>\n<p>Miltonov model ima tri osnovna aspekta: pozitivan transfer (izme\u0111u NLP trenera i klijenta), nejasan govor koji predstavlja vrstu svesno nametnute distrakcije za svesni deo uma klijenta (koji \u0107e se baviti poku\u0161ajem odgonetanja), kako bi trener lak\u0161e prodro u nesvesno i indirektna komunikacija \u2013 koji slu\u017ei za omek\u0161avanje meta-modela i prosle\u0111ivanje posrednih sugestija ka memoriji traume. Na primer, life couch \u0107e pacijentu koji ima fobiju od javnog nastupa re\u0107i:<\/p>\n<blockquote><p><em>Kada se na\u0111e\u0161 u prilici da govori\u0161 pred drugim ljudima, primeti\u0107e\u0161 kako si sve samopouzdaniji<\/em>, ili: <em>Kada odlu\u010di\u0161 da govori\u0161 pred drugima, svide\u0107e ti se kako su se tvoja ose\u0107anja izmenila<\/em>.<\/p><\/blockquote>\n<p>Ovakav na\u010din govora uop\u0161te nije autoritativan, te ne izaziva automatsku defanzivnu reakciju, ve\u0107 otvara prostor za prodor u nesvesno, a zatim i prihvatanje i primenjivanje pozitivnih sugestija.<br \/>\n[\/mks_accordion_item]<br \/>\n[mks_accordion_item title=&#8220;Zami\u0161ljanje budu\u0107ih koraka&#8220;]<\/p>\n<h3><em>Zami\u0161ljanje budu\u0107ih koraka<\/em><\/h3>\n<p><em>Zami\u0161ljanje budu\u0107ih koraka<\/em> \u2013 kao na\u010din pripreme za <strong>suo\u010davanje sa situacijama koje izazivaju stres<\/strong>. Zasniva se na sposobnosti <strong>vizualizacije<\/strong> i mogu\u0107nosti njenog povezivanja sa pozitivnijim odnosom prema datoj situaciji. Ukoliko neka osoba, zami\u0161ljaju\u0107i odre\u0111enu situaciju koja \u0107e se desiti, ima negativan odgovor tela (skup ne\u017eeljenih fiziolo\u0161kih reakcija), <strong>u okviru NLP se ugra\u0111uju pozitivne promene u kontekst o\u010dekivanja<\/strong>.<\/p>\n<p>Ovaj pristup predstavlja zapravo svojevrsnu pripremu, a dobra priprema je uvek pola odra\u0111enog posla. Ukoliko unapred pozitivno vizualizujemo, kada se kona\u010dno na\u0111emo u datoj situaciji, vizualizovano pozitivno iskustvo \u0107e nam slu\u017eiti kao model pona\u0161anja kojem \u0107e se na\u0161a podsvest automatski obratiti i izazvati ga u datoj situaciji.<\/p>\n<p>Ovom prilikom smo, zbog ograni\u010denosti prostora, naveli samo neke od naj\u010de\u0161\u0107e kori\u0161\u0107enih NLP tehnika ili alata.\u00a0 Kao \u0161to se mo\u017ee uo\u010diti, neke od njih pojedinac sam mo\u017ee da primeni, a za neke mu je potrebna podr\u0161ka NLP trenera. Ima ih mnogo vi\u0161e, a svakako su vredne pomena: tzv. <strong><em>reframing<\/em><\/strong>, <strong>integracija delova<\/strong>, <strong>metaforizacija<\/strong>, <strong>vizuelno-kineti\u010dka disocijacija<\/strong>, <strong>ekologija<\/strong>, <strong>kontrola stanja<\/strong> i druge.<br \/>\n[\/mks_accordion_item]<br \/>\n[\/mks_accordion]<\/p>\n<h2><em>NLP obuka<\/em><\/h2>\n<p>Verovatno ne postoji osoba koja ne bi \u017eelela da ovlada sofisticiranim modelom upravljanja podsve\u0161\u0107u.<\/p>\n<blockquote><p>Ovo je mogu\u0107e u okviru NLP obuke, a zasnovano je na poimanju mo\u0107i koji jezik, u sprezi sa \u010dulima, ima za nas.<\/p><\/blockquote>\n<p>NLP je poku\u0161aj razgovora sa sopstvenim umom ili umom druge osobe (ukoliko smo NLP trener), poku\u0161aj ovladavanja na\u010dinom na koji na\u0161 mozak funkcioni\u0161e, na koji u\u010di i bori se sa novonastalim situacijama.<\/p>\n<p><strong>NLP se oslanja na nau\u010dne metode zapa\u017eanja. <\/strong><\/p>\n<p>Tako, na primer, magnetna rezonanca mozga pokazuje da se <strong>deo mozga koji je zadu\u017een za pokret aktivira pre nego deo mozga koji ose\u0107a \u017ee\u0111<\/strong>.<\/p>\n<p>Prakti\u010dno, deo mozga koji pokre\u0107e ruku koja pose\u017ee za \u010da\u0161om vode aktivira se pre nego deo mozga koji javlja na\u0161oj svesti da smo zapravo \u017eedni.<\/p>\n<blockquote><p>Eto kako na\u0161a podsvest zna mnogo toga pre nas samih.<\/p><\/blockquote>\n<p>Ona nije na\u0161 neprijatelj, iako ponekad uzrokuje ko\u0161mare i razna druga mu\u010dna stanja (koja nazivamo neurozama ili \u010dak psihozama), ali ona su tu s razlogom.<\/p>\n<p>Na\u0161a podsvest nas opominje da \u010dinimo ne\u0161to \u0161to na\u0161em organizmu nikako ne odgovara i da je potrebno da preduzmemo neke promene. Mo\u017eda je ovladavanje tehnikama NLP upravo ono \u0161to dugujete sebi za poniranje u sopstvenu podsvest i njeno preobra\u017eavanje zarad ostvarenja kvalitativnih \u017eivotnih promena i postizanja davno zacrtanih ciljeva.<\/p>\n<p>[mks_button size=&#8220;large&#8220; title=&#8220;Prijavi svoje dete na radionicu za pove\u0107anje samopouzdanaja&#8220; style=&#8220;rounded&#8220; url=&#8220;http:\/\/nlpzamlade.rs\/radionica-i-jacanje-samopouzdanja-i-upravljanje-emocijama\/&#8220; target=&#8220;_blank&#8220; bg_color=&#8220;#8224e3&#8243; txt_color=&#8220;#FFFFFF&#8220; icon=&#8220;fa-hand-o-right&#8220; icon_type=&#8220;fa&#8220; nofollow=&#8220;0&#8243;]<\/p>\n<p>Ako je na\u0161 mozak i nervni sistem najslo\u017eeniji kompjuter ikad napravljen, svakako bi bilo svrsishodno ovladati tehnikama optimizovanja \u017eivotnih program, zar ne?<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U teorijama razvoja li\u010dnosti faza adolescencije se de\u0161ava nakon puberteta, traje obi\u010dno u rasponu od 14-te do 20-te godine i obele\u017eavaju je izuzetno burne fizi\u010dke, psiholo\u0161ke, kognitivne ali i socijalne promene u procesu sazrevanja osobe. Sa po\u010detkom adolescencije sti\u010de se sposobnost apstraktnog mi\u0161ljenja uz takozvane vi\u0161estruke varijable, tj. postavljanje pitanja o smislu, odnosno razumevanje pojedina\u010dnih<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":7177,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-7176","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kultura"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7176","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=7176"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7176\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=7176"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=7176"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=7176"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}