{"id":6540,"date":"2017-06-07T20:37:42","date_gmt":"2017-06-07T20:37:42","guid":{"rendered":"http:\/\/ttgroup.test\/?p=6540"},"modified":"2017-06-07T20:37:42","modified_gmt":"2017-06-07T20:37:42","slug":"zlatibor","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/zlatibor\/","title":{"rendered":"Turisti\u010dki vodi\u010d kroz Zlatibor (\u0161ta obavezno videti)"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: right;\">Izvor naslovne slike: Wikipedia, Dozon &#8211; Own work, CC BY-SA 4.0, Created: 30 August 2015<\/p>\n<p>Zlatibor je sasvim sigurno jedna od najlep\u0161ih planina u Srbiji. Ukoliko \u017eudite za neverovatno lepim pejza\u017eima, planinskim \u010distim vazduhom, \u0161etnji po \u0161umarcima i visoravnima, a tako\u0111e \u017eelite da upoznate srpsku kulturu i tradiciju, <strong>poseta Zlatiboru je pravi izbor za vas<\/strong>.<\/p>\n<p>Ova planina je izuzetan sklop prirodnih lepota i kulturne zaostav\u0161tine te iz tih razloga na njoj mo\u017eete <strong>provesti predivan izlet<\/strong>, <strong>letovanje<\/strong> ili zimovanje.<\/p>\n<blockquote><p>U tome je \u010dar Zlatibora, prelep je u svako doba godine!<\/p><\/blockquote>\n<h2>Kako do Zlatibora?<\/h2>\n<p><strong>Planina Zlatibor<\/strong> nalazi se u jugozapadnoj Srbiji, nedaleko od granice sa Bosnom i Hercegovinom. Od Beograda je udaljen 230 kilometara, od Novog Sada jo\u0161 dalje, 330 kilometara. Iako je relacija malo du\u017ea ako kre\u0107ete iz glavnog grada, <strong>do Zlatibora se relativno brzo sti\u017ee jer je dobro povezan<\/strong>, do njega vodi put E-760 Beograd \u2013 Petrovac.<\/p>\n<p>Tako\u0111e, preko Zlatobora prolazi i <strong>magistralni put za Crnu Goru i put ka Republici Srpskoj<\/strong>. Dakle, nije te\u0161ko do\u0107i do ove planine iz kod god pravca da ste krenuli. Pored toga, do Zlatibora mo\u017eete do\u0107i i vozom. Pruga Beograd \u2013 Bar vas mo\u017ee dovesti na planinu ili na ve\u0107u stanicu u U\u017eicu koja je malo udaljenija od centra Zlatibora.<\/p>\n<h2>Poreklo imena Zlatibor<\/h2>\n<p>Naime, Zlatibor se nije mogao oduvek di\u010diti ovako originalnim i milozvu\u010dnim imenom. \u010citav kraj u kome je Zlatibor nazivao se Rujno. \u010cak i postoje zapisi na turskom u kome se Zlatibor naziva \u201e<strong>Rujna planina<\/strong>\u201c. Tek od 1855. godine ime \u201e<strong>Zlatibor<\/strong>\u201c ulazi u adminstrativnu podelu Srbije. Tako nastaje i Zlatiborski okrug.<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" title=\"Zlatibor iz vazduha\" width=\"960\" height=\"540\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/J4UmUR-IfiY?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share\" referrerpolicy=\"strict-origin-when-cross-origin\" allowfullscreen><\/iframe><\/p>\n<p>Ima vi\u0161e pri\u010da o poreklu imena ove planine. Ona koje naziv najbolje obja\u0161njava nam govori da se na Zlatiboru nalazi <strong>vrsta belog bora koji ima \u010detine boje zlata<\/strong>. Ovo drve\u0107e je nekada prekrivalo \u010ditavu planinu. Latinski naziv za ovaj bor glasi: <em><strong>Pinus Silvestris Varegata Zlatiborica<\/strong>.<\/em><\/p>\n<h2>Prirodne lepote Zlatibora<\/h2>\n<p>Zlatibor karakteri\u0161u predeli koji nikoga ne ostavljaju ravnodu\u0161nim i koji se dugo pamte. Prirodne lepote ovih krajeva su ono \u0161to je najpre dovelo turiste na ovu planinu.<\/p>\n<p>Dakle, na Zlatiboru nikako ne smete propustiti posetu odre\u0111enim prirodnim turisti\u010dkim atrakcijama. <strong>Bog ovde nije \u0161tedio na lepoti<\/strong>, toliko je znamenitosti dao ovom kraju da vam savetujemo da anga\u017eujete <strong><a href=\"https:\/\/www.zlatibor.org\/izleti\/\">agenciju kojoj su specijalnost izleti\u00a0na Zlatiboru<\/a>.<\/strong>\u00a0Kao pripremu za predstoje\u0107e aktivnosti, evo \u0161ta vam na\u0161i putopisci preporu\u010duju!<\/p>\n<h2>Stopi\u0107a pe\u0107ina<\/h2>\n<p>Stopi\u0107a pe\u0107ina spada u Spomenike prirode prve kategorije i jedna je od najve\u0107ih pe\u0107ina u Srbiji. To je dovoljan razlog da morate da je vidite. Naime, ulaz u pe\u0107inu je prili\u010dno velik, visok je 18 metara, a njena du\u017eina iznosi oko dva kilometara. Kroz pe\u0107inu proti\u010de Trnavski potok.<\/p>\n<p>Postoji nekoliko dvorana koje uzlaze u sastav ove pe\u0107ine. <strong>Na ulazu je svetla dvorana<\/strong>, rasprostire se gde god se pru\u017ea dnevna svetlost. Iz nje se prelazi u tamnu dvoranu, u kojoj visina pe\u0107ine dosti\u017ee svoji maksimum od 25,5 metara.<\/p>\n<p>Turistima je najatraktivnija sala sa bigrenim kadama, koja predstavljaju nabore u re\u010dnom koritu. Du\u017eina najve\u0107e kade je 12,5 metara, a \u0161irina 3 metra.<\/p>\n<h2>Prerast u Dobroselici<\/h2>\n<p>Prerast u Dobroselnici iliti \u0160upljica ili To\u010dkovi\u0107a pe\u0107ina nalazi se dvadesetak kilometara udaljena od centra Zlatibora. Visina prerasta je 15 metara, a du\u017eina oko 50 metara. Ovaj prirodni tunel je savr\u0161eno mesto za fotografisanje lepih i neobi\u010dnih pejza\u017ea.<\/p>\n<h2>Vrhovi Zlatibora<\/h2>\n<p>Za ljubitelje planinarenja nezaobilazno je pe\u0161a\u010denje do vrhova Zlatibora. <strong>Vrh \u010cigota ima nadmorsku visinu od 1422 metara<\/strong>. On je blizu turisti\u010dkog sredi\u0161ta planine, tako da se veliki broj turista \u0161eta stazama i ide na izlete. Postoje dva puta koja vode do vrha, jedan \u010dine stazice za pe\u0161ake koje vas vode od spomenika na \u0160umatnom brdu, drugi je asfaltni put preko Vodica.<\/p>\n<p><strong>Drugi vrh je Tornik<\/strong>. Sa nadmorskom visinom od 1496 metara predstavlja najvi\u0161i vrh na Zlatiboru. Sa samog vrha pru\u017ea se pogled na sela Dobroselicu, Jablanicu i Ribnicu, a do njega se mo\u017eete popeti asfaltnim putem.<\/p>\n<p>Tornik tokom zime postaje veliko skijali\u0161te, tako da se do vrha mo\u017eete popeti i \u017ei\u010darom, za \u0161ta preproru\u010dujemo da se dobro obu\u010dete, na \u017ei\u010darama je uvek hladnije.<\/p>\n<h2>Jezera<\/h2>\n<p>Najve\u0107e jezero na Zlatiboru je <strong>Ribni\u010dko jezero<\/strong>, koje se nalazi u blizini naselja Zlatibor. Ovo jezero je ve\u0161ta\u010dko i nastalo je <strong>pregra\u0111ivanjem reke Crni Rzav<\/strong>. Ima du\u017einu od oko 2 kilometara i obiluje razli\u010ditim vrstama ribe. Oko njega se nalaze staze za planinarenje i bicikliste. Me\u0111utim, treba da znate da je na ovom jezeru kupanje zabranjeno. Ova izuzetno \u010dista i bistra voda slu\u017ei za vodosnabdevanje turisti\u010dkog centra Zlatibora.<\/p>\n<p><strong>Jezero na Obudojevici<\/strong> je tako\u0111e va\u0161ta\u010dko i nalazi se u samom centru planine. Izgra\u0111eno je tako \u0161to se 1947. godine pregradila reka Obudojevici. Za razliku od prethodnog, na ovom jezeru je dozvoljeno kupanje. Ono ima du\u017einu od 150 metara i \u0161irinu od 50. Dubina je idealna za nepliva\u010de jer dosti\u017ee maksimalno dva metra.<\/p>\n<p>Sa prelepom zelenom okolinom i blizinom Kraljevog trga <strong>jezero na Obudojevici predstavlja najpose\u0107enije i najatraktivnije kupali\u0161te na Zlatiboru<\/strong>. Ima ugra\u0111ene tu\u0161 kabine, svla\u010dionice, suncobrane i izdvojen de\u010diji bazen. Tako\u0111e, mo\u017eete ovim jezerom ploviti \u010damcima ili pedalinama koje se nalaze u sklopu kompleksa.<\/p>\n<h2>Gostiljski vodopad<\/h2>\n<p>Ovaj vodopad se nalazi u selu Gostilju na Gostiljskom potoku ili Vrelu. Udaljen je oko dvadesetak kilometara od turisti\u010dkog kompleksa. Voda se velikom ja\u010dinom obru\u0161ava sa visine od 20 metara i pru\u017ea jedinstven do\u017eivljaj. Me\u0161tani su vodenu silu iskoristili i sagradili vi\u0161e vodenica i jednu manju hidro-centralu na ovom mestu. Strm ali prohodan put prati \u010ditav tok potoka.<\/p>\n<h2>Vodice i Crni Rzav<\/h2>\n<p>Tipi\u010dni zlatiborski pejza\u017ei uslikani su upravo sa izleti\u0161ta Vodice i reke Crni Rzav. Na ovom mestu nema turisti\u010dkih centara, tako da mo\u017eete u\u017eivati u zelenom i tihom pronstranstvu koje izgleda kao da ga vreme ne doti\u010de. Na vodicama ima dosta turista naj\u010de\u0161\u0107e tokom prvomajskog uranka i letnjeg perioda.<\/p>\n<h2>Kultura i tradicija Zlatibora<\/h2>\n<p>Tradicija turizma na Zlatiboru traje du\u017ee od 120 godina i predstavlja jednu od najrazvijenijih turisti\u010dkih mesta u Srbiji. Kulturna zaostav\u0161tina i o\u010duvana tradicija ovog kraja svakako je doprinela tome da turisti koji do\u0111u u posetu Zlatiboru osete izvorni duh na\u0161e zemlje.<\/p>\n<h3>Kraljeva \u010desma<\/h3>\n<p>Dakle, pre vi\u0161e od 120 godina, ta\u010dnije 20. avgusta 1893. godine na Zlatiboru je boravio kralj Aleksandar Obrenovi\u0107. Tada je pru\u017eio podr\u0161ku seljanima sa Zlatibora da od ove planine na\u010dine vazdu\u0161nu banju. U njegovu \u010dast promenjeno je mesto naselja Kula\u0161evac u Kraljevu vodu kako se i danas zove.<\/p>\n<p>Kralj je, naime, sagradio u Kraljevim vodama \u010desmu na kojoj je ugraviran ovaj va\u017ean datum za me\u0161tane ovog kraja. Ovaj datum ozna\u010dava po\u010detak uspe\u0161nog bavljenja turizmom. \u010cesma je i danas atrakcija koju pose\u0107uju mnogi turisti.<\/p>\n<h3>\u201eStaro selo\u201c Sirogojno<\/h3>\n<p>Muzej na otvorenom \u201e<strong>Staro selo<\/strong>\u201c nalazi se u selu Sirogojnu. Ono zauzima povr\u0161inu od \u010detiri i po hektara i pose\u0107uje ga oko 50 000 turista godi\u0161nje. Ono \u0161to je posebno zanimljivo u vezi sa ovim muzejem je da ono predstavlja jedini muzej na otvorenom u Srbiji.<\/p>\n<p><strong>U njemu se nalazi 48 brvnara koje su prenesene iz raznih delova Zlatibora u ovaj kraj.<\/strong><\/p>\n<p>Cilj muzeja je da posetiocima do\u010dara na\u010din \u017eivota seljaka iz XIX veka. Neke brvnare prikazuju kako su ta\u010dno izgledale ku\u0107e seljana iznutra. Ode\u0107a, name\u0161taj i sitni detalji u brvnarama odaju vam utisak kao da ste vremeplovom zalutali slu\u010dajno u dom seljaka iz XIX veka.<\/p>\n<p><strong>Neke brvnare su prili\u010dno velike, mogle su primiti i do pedeset uku\u0107ana<\/strong>. Druge brvnare slu\u017ee za uzgoj stoke i skladi\u0161tenje namirnica. Pored toga, brvnare se koriste i kao konaci, suvenirnice, prodavnice i kr\u010dme. Dakle, \u010ditavo selo je odra\u0111eno u etno stilu. Duh tradicije mo\u017eete oseti i poha\u0111anjem raznih radionica starih zanata. U \u201e<strong>Starom selu<\/strong>\u201c imate priliku da upoznate ve\u0161tine gran\u010darskog, tesarskog i tka\u010dkog zanata.<\/p>\n<h3>\u201eMuzej pletilja\u201c u Sirogojnu<\/h3>\n<p>Pletilje iz Sirogojna su poseban dragulj Zlatibora. Ove \u017eene su simbol uspe\u0161nosti u biznisu ve\u0161tinom tradicionalnog zanata \u2013 pletenjem. Naime, o pletiljama iz Sirogojna se \u010ditalo i u modnim \u010dasopisima, a njihove rukotvorine su \u0161etali modeli velikih modnih pista. U celom svetu se mogu na\u0107i odevni predmeti koje su isplele ove talentovane pletilje.<\/p>\n<p>U po\u010detku, sredinom XX veka u Sirogojnu je bilo svega dvadesetak \u017eena koje su se bavile ovim zanatom, da bi ih danas bilo preko dve hiljade. U njihovu \u010dast 2008. godine otvoren je otvoren ovaj muzej. Od tada turisti imaju priliku da vide njihove raznovrsne radove, koji su u toku sa dana\u0161njom modom, ali odaju tradicionalni \u0161mek sa svojim \u0161arama.<\/p>\n<h3>Drvengrad na brdu Me\u0107avnik<\/h3>\n<p>Jedno od najpose\u0107enijih mesta na Zlatiboru je sasvim <strong>sigurno <a href=\"http:\/\/www.tt-group.net\/slike\/srbija\/drvengrad-i-mecavnik\/\">Drvengrad u Mokroj Gori<\/a><\/strong>. Godi\u0161nje ovo mesto vidi preko 100.000 posetilaca. Ovo etno-selo se nalazi izme\u0111u planina Zlatibor i Tare. Najvi\u0161e posetilaca ima krajem juna kada se u Drvengradu festival \u201e<strong>Zavi\u010dajni dani<\/strong>\u201c i u januaru kada se odr\u017eava festival filma \u201eKustendorf\u201c koji pose\u0107uju svetske filmske zvezde.<\/p>\n<figure style=\"width: 700px\" class=\"wp-caption aligncenter\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"size-full\" src=\"http:\/\/www.tt-group.net\/slike\/wp-content\/uploads\/Drvengrad.jpg\" width=\"700\" height=\"469\" \/><figcaption class=\"wp-caption-text\">Drvengrad u suton<\/figcaption><\/figure>\n<p>Drvengrad je izgra\u0111en po zamisli filmskog reditelja Emir Kusturice radi snimanja filma \u201e<strong>\u017divot je \u010dudo<\/strong>\u201c. Za njega je Kusturica rekao da mu je namera bila da ga izgradi kao da se u njemu oduvek \u017eivelo, ali nije nikad.<\/p>\n<p>Drvene gra\u0111evine u etno stilu su u suprotnosti sa savremenom opremom koja je sme\u0161tena u njihovoj unutra\u0161njosti. Drvengrad je opremljen modernom tehnikom i ima vi\u0161e namena. U njemu se odr\u017eavaju razna kulturna doga\u0111anja, a pored toga grad ima status hotel-grada sa \u010detiri zvezdice.<\/p>\n<figure style=\"width: 700px\" class=\"wp-caption aligncenter\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"size-full\" src=\"http:\/\/www.tt-group.net\/photos\/g2data\/albums\/Drvengrad-i-Mecavnik\/Drvena-kucica.jpg\" alt=\"Drvena ku\u0107ica u magli na Me\u0107avniku\" width=\"700\" height=\"469\" \/><figcaption class=\"wp-caption-text\">Drvena ku\u0107ica u magli na Me\u0107avniku<\/figcaption><\/figure>\n<p>Iako je grad prili\u010dno mali, Kusturica je \u017eeleo da imenuje svaku ulicu po va\u017enim li\u010dnostima \u0161to iz Srbije, \u0161to iz sveta. Tako glavna ulica nosi naziv Ive Andri\u0107a, pored toga postoje i ulice Miodraga Petrovi\u0107a \u010ckalje, Nikole Tesle, Novaka \u0110okovi\u0107a, Ernesta \u010ce Gevare, Dijega Maradone i mnoge druge.<\/p>\n<h3>\u0160arganska osmica<\/h3>\n<p>Na razme\u0111u planina Zlatibor i \u0160argan sme\u0161tena je svima dobro poznata \u201e<a href=\"http:\/\/www.tt-group.net\/forum\/viewtopic.php?f=8&amp;t=3619\"><strong>\u0160arganska osmica<\/strong><\/a>\u201c.Obo\u017eavatelji starih \u017eeleznica iz svih krajeva sveta dolaze da se provozaju \u201e<strong>\u0107irom<\/strong>\u201c na jedinstvenoj pruzi \u0160argan planine. Ova pruga, naime, poti\u010de iz perioda posle Prvog svetskog rata. Bila je u redovnom saobra\u0107aju na pravcu Beograd \u2013 Sarajevo \u2013 Drubrovnik, da bi 1974. godine bila ukinuta zbog nerentabilnosti.\u00a0Nakon toga\u00a0pokrenut je projekat rekonstruisanja \u017eeleznice, ali ne radi ponovnog prevoza stanovni\u0161tva, <strong>ve\u0107 u turisti\u010dke svrhe<\/strong>.<\/p>\n<p>2003. godine &#8220;<strong>\u0160arganska osmica<\/strong>\u201c je ponovo pu\u0161tena u promet. Na razdaljini od 15,5 kilometara turisti imaju priliku da pro\u0111u kroz \u010dak dvadesetak tunela i pet mostova. Pruga na jednom delu se bukvalno uvija u obliku broja osam, otale je i \u010ditava ova pruga i dobila ime.<\/p>\n<figure style=\"width: 700px\" class=\"wp-caption aligncenter\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"size-full\" src=\"http:\/\/www.tt-group.net\/Fotografije_Srbije\/Sarganska-osmica\/Sarganska-osmica.jpg\" alt=\"\u0160arganska osmica\" width=\"700\" height=\"469\" \/><figcaption class=\"wp-caption-text\">\u0160arganska osmica<\/figcaption><\/figure>\n<h2>Spomenici na Zlatiboru<\/h2>\n<p>Najpoznatiji spomenik na Zlatiboru je <strong>Spomenik na \u0160umatnom brdu<\/strong>, udaljen je par kilometara od centra turisti\u010dkog kompleksa. Do spomenika vodi dobro osvetljena i ure\u0111ena staza. Ovaj spomenik posve\u0107en je partizanima koji su ubijeni od strane okupatora u Drugom svetskom ratu, 1941. godine.<\/p>\n<p><strong>Spomen \u010desma na Oku<\/strong> podignuta je 1931. godine u slavu palim borcima iz sela Brane\u017eaca i Semegnjeva u ratovima za oslobo\u0111enje i ujedinjenje koji su trajali od 1912\u20131918. godine. Ova \u010desma predstavlja jedno od omiljenih mesta izletnika.<\/p>\n<p><strong>Bronzani spomenik generalu Krsti Smiljani\u0107<\/strong>u nalazi se u samom centru Zlatibora. General Smiljani\u0107 iz okolnog sela Ljubi\u0161 je u mnogome uticao na razne pobete srpske vojske u Prvom svetskom ratu.<\/p>\n<h2>Manastiri i crkve na Zlatiboru<\/h2>\n<p><strong>Manastir Uvac<\/strong> je posve\u0107en ro\u0111enju Presvete Bogorodice i pretpostavlja se da je sagra\u0111an u XV veku. Ovaj manastir je imao tu nesre\u0107u da je dva puta ru\u0161en i dva puta obnavljan. Prvi put je oplja\u010dak i demoliran tokom XVI veka, kada je trajao rat izme\u0111u Turske i Austrougarske. Bio je obnovljen po\u010detkom XVII veka, da bi opet u XVII veku bio uni\u0161ten od strane Turaka. Manastir je dugo bio zaboravljen, ponovo je rekonstruisan 1994. godine.<\/p>\n<p>Manastir Dubrava posve\u0107en je proroku Iliji. Ne zna se kada je ta\u010dno ovaj manastir izgra\u0111en ali se veruje da je to u\u010dinjeno u XIII veku. Bio uni\u0161ten od strane Turaka, kao i manastir Uvac, ta\u010dnije spaljen. Manastir je iskopan 2004. godine i rekonstruisan. Tokom iskopavanja manastira prona\u0111eno je 260 venecijanskih zlatnika iz XVI veka.<\/p>\n<p>Na <strong>Zlatiboru se nalaze nekoliko crkvi brvnara<\/strong>. Crkva brvnara u Dobroselici je jedna od njih i smatra jednom od najstarijih crkvi ove vrste. Tokom XVIII veka je prenesena na novo mesto, da bi je pravoslavci mogli za\u0161tititi od Turaka. Biva spaljena po\u010detkom XIX veka i ponovo izgra\u0111ena na istim temeljima, ali sa malo druga\u010dijim izgledom od originala.<\/p>\n<p>Crkva Preobra\u017eenja Gospodnjeg na Zlatiboru nalazi se u samom centru Zlatibora. Izgra\u0111ena je na zahtev mnogih me\u0161tana Zlatibora, kao i za potrebe turista. Izgradnja crkve po\u010dela 1993. godine, a tek dvadeset godina kasnije 2013. godine biva osve\u0161tana.<\/p>\n<p>Crkva Sabora Arhan\u0111ela Gavrila u \u010cajetini izgra\u0111ena je 1888. godine. Tokom prvom svetskog rata iz crkve je ukradeno zvono. Kasnije je izgra\u0111ena prirprata sa novim zvonom.<\/p>\n<p>Skromna crkva svetih apostola Petra i Pavla u Sirogojnu 1764. godine podigao je Gregorije Cmiljani\u0107. Ova crkva okre\u010dena u belo sagra\u0111ena je bez kupole u jednobrodnoj osnovi i dvospratnim zvonikom koji je dozidan u XIX veku.<\/p>\n<p>Jedan izlet na Zlatiboru ne\u0107e biti dovoljan da obi\u0111ete sve ove znamenitosti, <strong>zato je ovo\u00a0mesto kome se uvek rado vra\u0107amo<\/strong>. Do tada, sre\u0107an put sa lepim vremenom Vam \u017eeli\u00a0<a href=\"http:\/\/www.tt-group.net\/vremenska_prognoza\/vremenska_prognoza_Zlatibor.htm\"><strong>ta\u010dna prognoza za Zlatibor<\/strong><\/a>!<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Izvor naslovne slike: Wikipedia, Dozon &#8211; Own work, CC BY-SA 4.0, Created: 30 August 2015 Zlatibor je sasvim sigurno jedna od najlep\u0161ih planina u Srbiji. Ukoliko \u017eudite za neverovatno lepim pejza\u017eima, planinskim \u010distim vazduhom, \u0161etnji po \u0161umarcima i visoravnima, a tako\u0111e \u017eelite da upoznate srpsku kulturu i tradiciju, poseta Zlatiboru je pravi izbor za vas.<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[],"class_list":["post-6540","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-srbija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6540","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=6540"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6540\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6540"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=6540"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=6540"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}