{"id":6263,"date":"2017-02-08T15:08:56","date_gmt":"2017-02-08T15:08:56","guid":{"rendered":"http:\/\/ttgroup.test\/?p=6263"},"modified":"2017-02-08T15:08:56","modified_gmt":"2017-02-08T15:08:56","slug":"ruske-babuske","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/ruske-babuske\/","title":{"rendered":"Ruske babu\u0161ke – najpoznatiji ruski suvenir"},"content":{"rendered":"

Babu\u0161ke nisu bez razloga najpoznatiji ruski suvenir<\/strong>. One sa sobom nose niz zna\u010denja koja mo\u017eda na prvi pogled nisu ba\u0161 vidljiva, kao \u0161to nisu vidljive ni male drvene lutkice koje se nalaze skrivene u najve\u0107oj.<\/p>\n

Svima su poznata zarumenjena lica simpati\u010dnih drvenih babu\u0161aka, ali da li zaista znamo \u0161ta ona predstavljaju<\/strong>?<\/p>\n

Zna\u010denje imena \u2013 babu\u0161ka ili matrjo\u0161ka?<\/h2>\n

Pravi naziv za babu\u0161ke zapravo je matrjo\u0161ka<\/strong> (na ruskom, \u043c\u0430\u0442\u0440\u0451\u0448\u043a\u0430), a on se mo\u017ee tuma\u010diti na nekoliko na\u010dina. Kod nas se ustalio izraz babu\u0161ke kojim se ozna\u010dava da ove drvene figurice predstavljaju baku<\/strong> i njene \u017eenske potomke<\/strong>. Me\u0111utim, njihov originalni naziv vi\u0161e ukazuju na majku<\/strong>, pa bi se male lutkice unutar nje mogle tuma\u010diti kao njene \u0107erke<\/strong>.<\/p>\n

Jo\u0161 jednu dimenziju zna\u010denja daje rusko \u017eensko ime Matrjona<\/strong>, vrlo popularno u XIX veku. Matrjo\u0161ka je deminutiv<\/strong> tog imena. Kako je Matrjona nekada bilo \u010desto ime, to \u0161to se drvene lutkice nazivaju ba\u0161 ovako mo\u017ee da zna\u010di da su one arhetipska slika ruske \u017eene<\/strong> obu\u010dene u njihovu tradicionalnu no\u0161nju i sa tradicionalnom maramom na glavi<\/strong>. Zanimljivo je da Finci Ruskinje nazivaju \u201ematu\u0161ka<\/strong>\u201c.<\/p>\n

Matrjona predstavlja i uglednu damu<\/strong>.<\/p>\n

Simbol maj\u010dinstva, plodnosti i porodice<\/h2>\n

Mnogi kulturolozi izgled babu\u0161aka upore\u0111uju sa izgledom \u010duvenih \u201epaleolitskih venera\u201c<\/strong>. Zajedni\u010dko im je to \u0161to predstavljaju krupne i sna\u017ene \u017eene. I ruske i paleolitske \u201evenere\u201c povezane su sa kultom plodnosti i ra\u0111anja<\/strong>. Tome u prilog svedo\u010di i \u010dinjenica da je latinski koren re\u010di matrjo\u0161ka mater<\/strong>, odnosno majka<\/strong>.<\/p>\n

Telo babu\u0161ke u kojoj se nalaze manje babu\u0161ke je zaobljeno i podse\u0107a na telo \u017eene koja je ra\u0111ala. Mo\u017ee se re\u0107i i da oblik njenog tela podse\u0107a na jaje<\/strong> koje je od anti\u010dkih vremena simbol plodnosti i reprodukcije<\/strong>, a i ruke babu\u0161aka su samo nacrtane. Kao iz jajeta, iz tela najve\u0107e babu\u0161ke simboli\u010dno izlazi \u017eivot, odnosno druge babu\u0161ke.<\/p>\n

Koncept lutke koja sadr\u017ei manje lutke<\/h2>\n

Drvena lutka u kojoj su sme\u0161tene druge male drvene lutke nije ruska ideja<\/strong>. Ovaj koncept postojao je u Kini i Japanu<\/strong> i pre poslednje decenije XIX veka, kada je u Rusiji krenula proizvodnja babu\u0161aka. Tada su drvodelja Vasilij Zvjozdo\u010dkin i umetnik Sergej Maljutin<\/strong> stvorili prepoznatljiv izgled ruskih babu\u0161aka koji je 1900. godine na me\u0111unarodnom takmi\u010denju u Parizu osvojio tre\u0107u nagradu i tako se proslavio u svetu.<\/p>\n

Babu\u0161ke su se nekada pravile ru\u010dno. Tek od 1930. godine krenula je fabri\u010dka proizvodnja babu\u0161aka \u2013 do tada su njih stvarali i oslikavali ru\u010dno zna\u010dajani ruski umetnici<\/strong>. Sa fabri\u010dkom proizvodnjom krenula je i njihova globalna slava.<\/p>\n

Kreativnost i raznolikost kad su u pitanju kutije<\/a><\/strong> je prosto impresivna. Kineske rasklopive kutije<\/strong> postoje od XI veka, a tokom XVIII veka ovaj koncept su primenili i u stvaranju lutaka. Zanimljivo je da se u najmanjoj lutki u kineskom setu nalazi zrno pirin\u010da<\/strong>, \u0161to se opet povezuje sa kultom plodnosti i zemlje.<\/p>\n

U Japanu rasklopive lutke postoje pod nazivom Fukurama<\/strong>. One slave Fukurokuju<\/strong>, boga sre\u0107e i blagostanja u japanskoj mitologiji. U japanskom setu ima 7 lutaka<\/strong>, a manje lutke koje se nalaze u okviru velike predstavljaju Sedam sre\u0107nih bogova<\/strong>. Japanske koke\u0161i lutke<\/strong>, sa telom bez udova i velikom glavom, tako\u0111e imaju sli\u010dnosti sa babu\u0161kama. Smatra se da donose sre\u0107u i plodnu \u017eetvu.<\/p>\n

Ruski umetnici su prihvatili ovaj koncept iz drugih kultura, a onda ga prilagodili ruskoj kulturi i umetnosti, stvoriv\u0161i originalan proizvod<\/strong>. Postoje i pri\u010de da je prve babu\u0161ke napravio nepoznati ruski monah.<\/p>\n

Savremene teme na babu\u0161kama<\/h2>\n

Sa modernim vremena do\u0161le su i neke druga\u010dije babu\u0161ke. Nekada se inspiracija za stvaranje babu\u0161aka tra\u017eila u ruskim narodnim bajkama, pri\u010dama i pesmama<\/strong>, ali su se u XX veku stvari promenile.<\/p>\n

Danas postoje tematske babu\u0161ke<\/strong>, koje su u vezi sa odre\u0111enim praznikom ili va\u017enim istorijskim doga\u0111ajima i li\u010dnostima. Prave se bo\u017ei\u0107ne i uskr\u0161nje babu\u0161ke, ali i politi\u010dke<\/strong>, sa likovima nekada\u0161njih i sada\u0161njih ruskih politi\u010dkih lidera. <\/strong><\/p>\n

Industrija zabave<\/strong> nije zaobi\u0161la ni babu\u0161ke, pa ima i onih koje predstavljaju popularne ruske muzi\u010dke i gluma\u010dke zvezde, kao i sportiste i likove iz serija.<\/p>\n

Babu\u0161ka kao edukativna igra\u010dka<\/h2>\n

Danas ljudi babu\u0161ke uglavnom \u010duvaju kao ukras u ku\u0107i, me\u0111utim, one su nastale sa idejom da budu i igra\u010dke namenjene najmla\u0111ima<\/strong>. Specifi\u010dan dizajn babu\u0161aka ve\u017eba senzorne, motorne, mehani\u010dke i intelektualne sposobnosti dece, a mogu biti od pomo\u0107i ukoliko decu u\u010dite brojevima.<\/p>\n

Savremene igra\u010dke za najmla\u0111e \u010desto se prave upravo na osnovu babu\u0161aka.<\/p>\n

Ruski muzej igra\u010daka \u2013 raj za ljubitelje babu\u0161aka<\/h2>\n

Svi ljubitelji babu\u0161aka odu\u0161evi\u0107e se Muzejem igra\u010daka u Sergijevom Posadu<\/strong> jer se u njemu nalaze najstarije babu\u0161ke ikada napravljene. Muzej je osnovan 1918. godine i u njemu je vi\u0161e od 150.000 eksponata. Prvi komplet babu\u0161aka, <\/strong>star vi\u0161e od sto godina, predstavlja tradicionalnu porodicu sa sela, gde je majka centrala i najve\u0107a figura i ima sedmoro dece. Upravo on se \u010duva u Muzeju igra\u010daka.<\/p>\n

U Muzeju se nalaze i kompleti babu\u0161aka koji imaju \u010dak i do 80 delova<\/strong>!<\/p>\n

\u0160ta zna\u010di kad vam neko pokloni babu\u0161ke?<\/h2>\n

Ukoliko vam neko pokloni babu\u0161ke koje su napravljene ba\u0161 u Rusiji, dobijate, pre svega, lepu ku\u0107nu dekoraciju, a u koliko imate dece, i zanimljivu novu igra\u010dku za njih. Kako su babu\u0161ke simbol plodnosti i porodice, one ozna\u010davaju da vam osoba koja vam ih je poklonila \u017eeli lepe porodi\u010dne trenutke i sre\u0107u u budu\u0107nosti<\/strong>.<\/p>\n

Prema tome, originalne, skupocene ruske babu\u0161ke mogu biti divan poklon za ven\u010danja i svadbe, useljenje u novi dom i za ro\u0111enje deteta<\/strong> \u2013 za sve one prilike kada se slavi \u017eivot i ra\u0111anje.<\/p>\n

Babu\u0161ke, odnosno, matrjo\u0161ke, pro\u0161le su dug put od Kine i Japana, do Rusije, ali njihov spektar zna\u010denja u svakoj dr\u017eavi je isti<\/strong>. One ozna\u010davaju ono najplodnije iz jedne kulture.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Babu\u0161ke nisu bez razloga najpoznatiji ruski suvenir. One sa sobom nose niz zna\u010denja koja mo\u017eda na prvi pogled nisu ba\u0161 vidljiva, kao \u0161to nisu vidljive ni male drvene lutkice koje se nalaze skrivene u najve\u0107oj. Svima su poznata zarumenjena lica simpati\u010dnih drvenih babu\u0161aka, ali da li zaista znamo \u0161ta ona predstavljaju? Zna\u010denje imena \u2013 babu\u0161ka<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":9973,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-6263","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-azija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6263","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=6263"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6263\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/media\/9973"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6263"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=6263"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=6263"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}