{"id":5225,"date":"2016-08-03T13:20:40","date_gmt":"2016-08-03T13:20:40","guid":{"rendered":"http:\/\/ttgroup.test\/?p=5225"},"modified":"2016-08-03T13:20:40","modified_gmt":"2016-08-03T13:20:40","slug":"prevodilacka-agencija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/prevodilacka-agencija\/","title":{"rendered":"Prevodila\u010dka agencija u Srbiji"},"content":{"rendered":"<p>U knjizi \u201c<strong>Umetnost prevo\u0111enja ili zanat<\/strong>\u201d radnu definiciju procesa prevo\u0111enja je dao prof. <strong>Branimir \u010covi\u0107<\/strong>:<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<blockquote><p>\u201c<em>Ova mnogolika i raznolika \u010dovekova umna aktivnost je svojevrstan stvarala\u010dki proces jer podrazumeva <strong>ponovno stvaranje ve\u0107 postoje\u0107eg jezi\u010dkog objekta na jednom jeziku, ali sredstvima drugog vi\u0161e-manje razli\u010ditog jezi\u010dkog sistema<\/strong><\/em>\u201d.<\/p><\/blockquote>\n<p>Prevo\u0111enje je takav vid me\u0111ujezi\u010dke komunikacije u kojoj pripadnici razli\u010ditih jezi\u010dkih sistema razmenjuju informacije preko <em><strong>posrednika-prevodioca<\/strong>. <\/em>Prevo\u0111enje je i uzajamno oboga\u0107ivanje.<\/p>\n<p>Svaki prevodila\u010dki akt je korak <strong>bli\u017ee razli\u010ditim kulturama (va\u017eno za turizam)<\/strong>, posle \u010dega svaku od tih kultura posmatramo na\u00a0 druga\u010diji na\u010din nego ranije. Po\u0161to ne postoje dva identi\u010dna jezika (ni po zna\u010denju ni po gramati\u010dkim i leksi\u010dkim pravilima), sledi zaklju\u010dak da je apsolutno ta\u010dan prevod nemogu\u0107.<\/p>\n<p>Kao prevodioci uvek se nekako nalazimo na izvorima \u010dovekovog saznanja. <strong>Tekstovi originala i prevoda su zapravo <\/strong><em><strong>dva oblika jedne iste informacije<\/strong>.<\/em> Time se u tuma\u010denje prevoda uvodi <em>princip funkcionalne ekvivalentnosti,<\/em> najve\u0107i doma\u0161aj novije teorijske misli o prevo\u0111enju.<\/p>\n<p>Priznati jezi\u010dki stru\u010dnjaci i iskusni prevodioci se sla\u017eu u slede\u0107em &#8211; <strong>prevod treba da zadovolji \u010detiri osnovna uslova<\/strong>:<\/p>\n<ul>\n<li>da prenese smisao,<\/li>\n<li>duh i stil originala,<\/li>\n<li>da poseduje prirodnost izlaganja i<\/li>\n<li>izazove istovetan utisak.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Jasno je da u ve\u0107ini slu\u010dajeva mora do\u0107i do sukoba forme i sadr\u017eaja kada se jedno od to dvoje mora \u017ertvovati.<\/p>\n<p>Jo\u0161 je Ciceron prevode\u0107i Eshilove i Demostenove besede sa gr\u010dkog na latinski istakao da \u0107e prenositi<\/p>\n<blockquote><p>&#8222;<em>sve misli kako po formi tako i po sadr\u017eini i redosledu, a re\u010di samo u onoj meri koju omogu\u0107uje latinski jezik&#8220;<\/em>.<\/p><\/blockquote>\n<p>Ciceron se zala\u017ee <em>za prevo\u0111enje smisla originala<\/em> i moli \u010ditaoce da njegov prevod ne mere po broju re\u010di, nego njihovim zna\u010denjem.<\/p>\n<h2><strong>Put od originala ka prevedenom<\/strong><\/h2>\n<p>Tokom istorije postojali su razli\u010diti putevi prevodioca od originala ka prevodu. Nabroja\u0107emo neke:<\/p>\n<p>&#8211; doslovno prevo\u0111enje<br \/>\n&#8211; re\u010d za re\u010d (naravno, ovaj metod nije uspeo da se odr\u017ei potpuno i isklju\u010divo, mo\u017eda u prevodima sa srodnih jezika francuski-italijanski ili me\u0111u jezicima koji su iste kulturne orbite, tu podrazumevam hrvatsko-srpski npr.),<br \/>\n&#8211; upotrebom kalkova (kada se prave nove re\u010di po ugledu na re\u010di iz drugog jezika, recimo engleska re\u010d nastala krajem XIX veka <strong><em>sky-scraper<\/em><\/strong> (<em>sky<\/em> \u2014 nebo i <em>scrape<\/em> &#8211; derati), u srpskom jeziku je postala <em>nebo-der<\/em>),<br \/>\n&#8211; <strong>transpozicija<\/strong> (zamena jedne re\u010di drugom, a da se pri tom ne menja smisao te re\u010di),<br \/>\n&#8211; <strong>modulacija<\/strong> (variranje teksta koje se posti\u017ee promenom ta\u010dke gledi\u0161ta),<br \/>\n&#8211; <strong>adaptacija<\/strong> (krajnja granica u prevo\u0111enju. Situacija gde se prevodi re\u010d, sintagma koja ne postoji u prevodnom jeziku i treba je preneti nekom drugom situacijom koju u datom slu\u010daju smatramo ekvivalentnom).<\/p>\n<p>Uop\u0161teno govore\u0107i, <strong>prevodilac je uvek u dilemi: \u0161ta sa\u010duvati u prevodu<\/strong>, a \u0161ta \u017ertvovati \u2013 formu ili sadr\u017einu?<\/p>\n<p>Va\u017ei nepisano pravilo da, kada je kompromis nemogu\u0107, treba sa\u010duvati sadr\u017eaj.<\/p>\n<h3>\u0160ta je stepen pribli\u017enosti<\/h3>\n<p><strong><em>Stepen pribli\u017enosti prevoda <\/em><\/strong>zavisi\u0107e od nekoliko faktora. Od bliskosti dvaju jezika i kultura,\u00a0od toga koliko prevodilac poznaje jezik izvornika i ciljni jezik, ali i kulturu oba naroda u naj\u0161irem smislu re\u010di.<\/p>\n<h4>\u0160ta sa teorijskim znanjem, nau\u010denim na fakultetu?<\/h4>\n<p>Ono naravno poma\u017ee u prevo\u0111enju. Ali, kao \u0161to nije dovoljno samo poznavati teoriju stiha da bi se postalo pesnik, tako je i za prevo\u0111enje <strong><em>nedovoljno poznavanje teorije prevo\u0111enja<\/em><\/strong> da bi se postao iskusan prevodilac.<\/p>\n<p>Jir\u017ei Levi, \u010de\u0161ki teoreti\u010dar je precizirao prevodio\u010devu inventivnost re\u010dima<\/p>\n<blockquote><p>&#8222;<em>Prevodio\u010deva inventivnost zavisi od strukture njegovog lingvisti\u010dkog pam\u0107enja i od sposobnosti da kombinuje elemente \u0161to ih crpe iz dubljih slojeva svog individualnog re\u010dnika<\/em>&#8222;.<\/p><\/blockquote>\n<p><strong>Profesionalni prevodilac<\/strong> ima na raspolaganju razne jezi\u010dke discipline me\u0111u kojima va\u017enu ulogu ima <em><strong>normativna stilistika<\/strong>. <\/em>Ona \u00a0se bavi pitanjima <strong>stilisti\u010dke diferencijacije jezi\u010dkih sredstava<\/strong>. Ona nam pru\u017ea funkcionalne stilove (ovde mislimo na funkcije jezika kao sredstava op\u0161tenja) koji su nam neophodni u prevodu.<\/p>\n<p>Tu mislim na stil svakodnevne govorne prakse, poslovni i nau\u010dni stil, publicisti\u010dki i beletristi\u010dki stil i ostale.<\/p>\n<p>Sam prevodilac mora da poznaje sve aspekte svoje profesije. Prevodilac na\u0161e prevodila\u010dke agencije <strong><a href=\"http:\/\/prevodioci.co.rs\/\">www.PREVODIOCI.co.rs<\/a><\/strong> koristi celokupan jezi\u010dki inventar jezika, ne samo onaj koji je u skladu sa jezi\u010dkim normama ve\u0107 i dijalektizme, \u017eargonizme, argotizme, neologizme.<\/p>\n<h2><strong>Neke specifi\u010dnosti knji\u017eevnog prevo\u0111enja<\/strong><\/h2>\n<p>Koliko \u010desto \u010ditate knjige stranih pisaca? <strong>Da li ih \u010ditate u izvornom obliku ili prevedene na materinji jezik?<\/strong> Razmislite na \u010das: koliko bi vam samo knji\u017eevnih dela bilo nedostupno da nije prevodioca?<\/p>\n<p>Oni su nam neprimetno otvorili vrata u virtualni svet koji je vekovima stvaran na stranicama knjiga. <strong>Knji\u017eevni prevod je umetnost<\/strong>, <strong>kreativnost<\/strong>.<\/p>\n<p>Ima mi\u0161ljenja <strong>da su prevodioci knji\u017eevnih dela u stvari pisci<\/strong> koji (su\u0161tinski) ponovno pi\u0161u istu knjigu za \u010ditaoca. A sve to ne biste mogli da nemate talenta za pisanje.<\/p>\n<p>Na\u0161 sjajni prevodilac sa nema\u010dkog <strong>Branimir \u017divojinovi\u0107<\/strong> jednom je rekao istinu:<\/p>\n<blockquote><p><strong> &#8222;<em>Da nema prevodilaca \u017eiveli bismo slepi, gluvi i mutavi&#8220;.<\/em><\/strong><\/p><\/blockquote>\n<p>Nije uop\u0161te neta\u010dna \u010dinjenica da je prevoditi knji\u017eevno delo <strong>najte\u017ei vid prevo\u0111enja<\/strong>. Ovaj se rad ne mo\u017ee uporediti s prevodom poslovnog ugovora, slu\u017ebenog pisma ili tehni\u010dkog nacrta. Ne mo\u017ee se uporediti ni sa <strong>simultanim prevodom<\/strong> gde se o\u010dekuje brzo i jasno preno\u0161enje hiljade re\u010di sa jednog jezika na drugi, ali gde je nedostatak ritma i toka naracije sasvim o\u010dekivan i za oprostiti.<\/p>\n<p>Knji\u017eevni prevod na bilo kojem jeziku se mora sprovesti na takav na\u010din da se atmosfera pri\u010de, narativni tok i autorov stil o\u010duvaju u potpunosti.<\/p>\n<p>Usput, jeste li ikada pomislili da kada pri\u010date sa odu\u0161evljenjem o nekom stranom piscu, zapravo se divite ume\u0161nosti i spretnosti prevodioca koji je preveo taj tekst? <strong>Biti sposoban prirediti tekst tako da on bude \u010ditljiv i zanimljiv, sa\u010duvati originalni stil pisca i preneti ideju pisca je prevodila\u010dki dar koji stoji iza ura\u0111enog posla<\/strong>.<\/p>\n<p>Dobrim prevodom prevodilac nije osigurao budu\u0107nost, naprotiv, proces savladavanja i majstorskog baratanja teorijom i praksom knji\u017eevnog prevo\u0111enja traja\u0107e celog \u017eivota.<\/p>\n<p>Dakle, ne \u010dudi da <strong>knji\u017eevno prevo\u0111enje ima mnoge osobenosti<\/strong>, finese, a naravno i odre\u0111ene pote\u0161ko\u0107e.<\/p>\n<p>* <strong>Prvo<\/strong>, potpuni je nedostatak doslovnosti u prevodu. Ne prevodi se doslovno, re\u010d po re\u010d. Zato je knji\u017eevno prevo\u0111enje \u010desto predmet neslaganja me\u0111u nau\u010dnicima i prevodiocima.<br \/>\n* <strong>Drugo<\/strong>, moramo prevoditi fraze i idiome. Ova stavka zahteva odli\u010dno poznavanje re\u010di, ogroman vokabular i kori\u0161\u0107enje specijalizovanih stru\u010dnih re\u010dnika.<br \/>\n<strong>*\u00a0Tre\u0107e<\/strong>, prisutna je (i dozvoljena) igra re\u010di. Zanimljiviji su trenuci knji\u017eevnog prevo\u0111enja kada se prevodi tekst koji sadr\u017ei duhovite implikacije. Potrebno je mnogo ume\u0161nosti i talenta da se prevede ta igra re\u010di i smisao koji je pisac imao na umu.<br \/>\n<strong>* \u010cetvrto<\/strong>, prevodilac knji\u017eevnog dela mora da uskladi stilove, da poznaje kulturna de\u0161avanja i istorijske epohe. U stvari, o\u010dekivano je da on bude i istra\u017eiva\u010d. Te\u0161ko je prevesti tekst pisan u okolnostima 18. veka, nastao u druga\u010dijoj kulturi od na\u0161e.<\/p>\n<p>I opet dolazimo do one \u010dinjenice s po\u010detka:\u00a0 <strong>prevodilac mora biti talentovana i multidisciplinarna osoba<\/strong>. Ako toga nema, nikada ne\u0107e postati majstor \u010dija \u0107e se dela \u010ditati sa zadovoljstvom i odu\u0161evljenjem. Cilj prevodioca mora biti da pru\u017ei \u010ditaocu isto ono zadovoljstvo kao \u010ditanje dela na izvornom jeziku.<\/p>\n<h2><strong>Prevo\u0111enje nau\u010dnih i stru\u010dnih tekstova<\/strong><\/h2>\n<p>Ne postoji <strong>&#8222;\u010disto&#8220; prevodila\u010dka ve\u0161tina<\/strong>, kao \u0161to, uostalom, ne postoji ni &#8222;\u010disto&#8220; jezi\u010dka ve\u0161tina. Jezik je neodvojiv od razumevanja, razmi\u0161ljanja. Prevo\u0111enje je poznavanje jezika \/ sposobnost upotrebe i baratanja jezikom. <strong>Za prevod nau\u010dnih i stru\u010dnih tekstova je na prvom mestu potrebna op\u0161ta kultura<\/strong>.<\/p>\n<p>Nedostatak op\u0161te kulture dovodi do slede\u0107ih situacija. Evo nekih primera.<\/p>\n<p>Recimo, poznavalac kompjuterske terminologije mora u pola no\u0107i umeti da prevede fraze poput: <em>run lenght encoding, peer to peer network, daisy wheel, MAA algoritam<\/em>.<\/p>\n<p>Ako naslov nekog humanisti\u010dkog \u010dasopisa recimo <strong><em>Tailor Herald<\/em><\/strong> prevodilac prevede kao <em>kroja\u010dev glasnik<\/em> ili npr. Toponime (imaginarne) <strong><em>Major Rose<\/em><\/strong> kao <em>major ru\u017ea<\/em>, <strong><em>Painter Holt<\/em><\/strong> kao <em>slikarev lug<\/em>, ili engleski izraz <em>think tank<\/em> prevede kao <em>misaoni tenk, <\/em>nema ni govora o korektnom radu.<\/p>\n<p>Evo jo\u0161 par primera. Francuski izraz f<em>aire l\u2019andouille<\/em> (uraditi ne\u0161to sme\u0161no), <strong>ne<\/strong> prevodi se bukvalno <em>praviti kobasicu; <\/em>izraz <em>ne pas \u00eatre sorti de l\u2019auberge (<\/em>suo\u010diti se sa nekim slo\u017eenim problemom) <strong>ne<\/strong> prevodi se kao <em>ne izlaziti iz kafi\u0107a; s\u2019occuper de ses oignons (<\/em>gledati svoja posla) <strong>ne<\/strong> prevodi se kao <em>gajiti (svoj) beli luk.<\/em><\/p>\n<p>Veoma te\u0161ko je da prevodilac prevede na primer knjigu o Istanbulu, ako nikada nije posetio Istanbul i osetio duh <strong><a href=\"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/turski-jezik-najcesce-koriscene-reci-i-fraze\/\">turskog jezika<\/a><\/strong>.<\/p>\n<p>Nau\u010dnim i stru\u010dnim prevodiocima je mo\u017eda najva\u017enije <strong>iskustvo u prevo\u0111enju<\/strong>.<\/p>\n<p>A inteligencija je sposobnost u\u010denja na osnovu iskustva. Zbog beskrajno velikog broja kombinacija re\u010di i \u010dinjenice da je jezik \u017eiva materija koja zahteva neprestano u\u010denje i istra\u017eivanje, ovaj vid prevo\u0111enja ne sme da radi bilo ko.<\/p>\n<p><strong>Nau\u010dno-stru\u010dni prevodilac<\/strong> se bavi prevodima univerzitetskih ud\u017ebenika, tehni\u010dkih planova za in\u017eenjere, uputstva za razne ma\u0161ine. Ponekad mora (zbog tehni\u010dkih izraza i jasno\u0107e) i da dopunjava original, da ga pobolj\u0161a i time objasni detalje uputstva (za montiranje solarnih plo\u010da, ure\u0111aja raznih itd.). Ponekad pomenuti tekstovi nisu pravilno napisani, ali gledaju\u0107i s ta\u010dke gledi\u0161ta krajnjeg korisnika \u2013 sasvim uslu\u017eni i korisni. Korisnik je uspeo da sastavi ure\u0111aj i to je najva\u017enije.<\/p>\n<p>I jo\u0161 jedna stvar razlikuje nau\u010dno-stru\u010dnog prevodioca. To je <strong><em>oblast<\/em> ljudske delatnosti<\/strong> koja je predmet rada, tj. prevoda. Nekad se u tekstu nalaze re\u010di koje se retko koriste u jeziku uop\u0161te. Ponekad leksika stru\u010dnog teksta ima zna\u010denje koje se razlikuje od zna\u010denja koje ona ima u govornom jeziku.<\/p>\n<p>Iskonski\u00a0prevodioci \u0107e sa razumevanjem prevesti svaki materijal koji vam je potreban. Zato je pogre\u0161no razmatrati paradigmu jeftin prevodilac i besplatni prevod koji pojedini softverski alati nude.<\/p>\n<p>Vrlo brz razvoj pojedinih nauka i struka uti\u010de i na na\u010dno-stru\u010dnu terminologiju i te\u0161ko je pratiti sve te promene. <strong>Vrlo \u010desto se de\u0161ava da prevodilac mora da re\u0161ava probleme koji mo\u017eda i nisu u njegovoj nadle\u017enosti<\/strong>. Onda je prinu\u0111en da stvara nove termine. Saradnja autora i prevodioca je uzajamno korisna i zasniva se na ravnopravnim osnovama. Oboje treba da su otvoreni za saradnju i voljni da prihvate savet i predlog.<\/p>\n<p>Napisala <strong>Valentina Brankovi\u0107,\u00a0<\/strong>ispred prevodila\u010dke agencije\u00a0<strong><a href=\"http:\/\/prevodioci.co.rs\/\">PREVODIOCI.co.rs<\/a>.<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U knjizi \u201cUmetnost prevo\u0111enja ili zanat\u201d radnu definiciju procesa prevo\u0111enja je dao prof. Branimir \u010covi\u0107: &nbsp; \u201cOva mnogolika i raznolika \u010dovekova umna aktivnost je svojevrstan stvarala\u010dki proces jer podrazumeva ponovno stvaranje ve\u0107 postoje\u0107eg jezi\u010dkog objekta na jednom jeziku, ali sredstvima drugog vi\u0161e-manje razli\u010ditog jezi\u010dkog sistema\u201d. Prevo\u0111enje je takav vid me\u0111ujezi\u010dke komunikacije u kojoj pripadnici razli\u010ditih<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[14,2],"tags":[],"class_list":["post-5225","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-kultura","category-srbija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5225","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5225"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5225\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5225"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5225"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5225"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}