{"id":4641,"date":"2015-06-02T15:52:06","date_gmt":"2015-06-02T15:52:06","guid":{"rendered":"http:\/\/ttgroup.test\/?p=4641"},"modified":"2015-06-02T15:52:06","modified_gmt":"2015-06-02T15:52:06","slug":"miris-jednog-dalekog-mora","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/miris-jednog-dalekog-mora\/","title":{"rendered":"Miris jednog dalekog mora"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: right;\">Pi\u0161e:\u00a0<strong><i><span style=\"text-decoration: underline;\">Nemanja D. Milinovi\u0107<\/span><\/i><\/strong><\/p>\n<p>Ju\u017ena Italija i <a href=\"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/sicilija-za-leto-palermo-sirakuza-i-don-korleone\/\"><strong>Sicilija<\/strong><\/a> oduvek su me mamile. Nisam jedini koji pamti motive starih filmova i serija poput <b><i>Kuma<\/i><\/b> ili <b><i>Hobotnice<\/i><\/b>. U trenutku kona\u010dne odluke izme\u0111u severa, zapada ili juga, opredelio sam se za jug. Moja pri\u010da samo je deli\u0107 mog do\u017eivljaja ju\u017ene Italije: puta koji sam pro\u0161ao od Napulja prema Palermu i Trapaniju, istorije koju sam pratio posutim ostacima gr\u010dkih, arapskih i normanskih osvaja\u010da&#8230; Sve ovo je <b><i>ruralni jug<\/i><\/b>, pomalo zaboravljena riznica kulturnog i istorijskog nasle\u0111a jedne zemlje i civilizacija koje su je stvarale kroz istoriju.<\/p>\n<p><!--more--><\/p>\n<p>Putovao sam iz <a href=\"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/znamenitosti-napulja\/\"><strong>Napulja<\/strong><\/a> ka Palermu. Bilo je to nesvakida\u0161nje iskustvo za mene i moj nov\u010danik. Ipak, pre\u017eiveli smo! Nemojte misliti da se \u0161alim.<strong> Ve\u0107ina Italijana smatra da je uspeh iza\u0107i iz Napulja nepokraden<\/strong>. Mnogi Sicilijanci upozoravali su me pri prvom putovanju u Napulj.<\/p>\n<p>\u010cak i kada u Napulju tra\u017eite adresu zaustavljaju\u0107i prolaznike, oni \u0107e Vam objasniti kako prona\u0107i \u017eeljeno mesto. Me\u0111utim, \u010desto \u0107e Vas upozoriti da npr. postoje dve ulice koje vode u istom pravcu, ali da je jednu po\u017eeljno zaobi\u0107i. Napoletani su mi obja\u0161njavali da postoje \u010ditavi kvartovi, gde nema policije i gde je uli\u010dni kriminal uobi\u010dajena pojava.<\/p>\n<p>Pokazivao sam znake neverice, ali nisam rizikovao. Pratio sam <b><i>sigurne ulice<\/i><\/b>, pa sam na brodu iz Napulja za Palermo imao i nov\u010danik. No\u0107 na brodu proveo sam budan. Primetio sam mladi\u0107a koji se cele no\u0107i nije odvajao od svoje torbe. Upoznali smo se tokom plovidbe. Saznao sam da je iz Palerma. On mi je tako\u0111e rekao da je umetnost napustiti Napulj neoplja\u010dkan i da su lokalni brodovi najpogodniji za kra\u0111e.<\/p>\n<p>Zanimljiv je ju\u017enja\u010dki strah od gubitka. Ponekad mi izgleda da je to deo ukorenjenog folklora i da \u0107e ovakve pri\u010de zauvek ostati deo nematerijalnog nasle\u0111a. Me\u0111utim, to nije razlog da se ne ode na jug. Napulj je jedan od tri najve\u0107a italijanska grada. Svojevremeno su ga naseljavali Grci, a tokom istorije bio je prestonica Kraljevine Dveju Sicilja.<\/p>\n<p>Me\u0111u najzna\u010dajnije znamenitosti spadaju <b><i>Katedrala (Duomo di Santa Maria Assunta), Palazzo Reale, Dvorac Sperone (Il Castello del Carmine), Novi zamak (Castel Nuovo)<\/i><\/b>&#8230; Napulj se nalazi <strong><a href=\"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/putovanje-na-vezuv-jedini-zivi-vulkan-u-kontinentalnoj-evropi\/\">nedaleko od \u010duvene Pompeje i Vezuva<\/a><\/strong>, \u0161to posetiocima omogu\u0107ava da urbani gradski odmor obogate posetom okoline.<\/p>\n<p>Pogled na Napulj sa broda koji u sumraku napu\u0161ta grad, jedan je od najdragocenijih do\u017eivljaja ovog putovanja. Italijani ka\u017eu <b><i>Vidi Napulj, pa umri (Vedi Napoli e poi muori)<\/i><\/b>. Budu\u0107i da nakon ove posete nisam umro, avantura iz Napulja nastavila se u Palermu. Dolazak na Siciliju nije samo poseta jednog mediteranskog ostrva, ve\u0107 susret sa epohama, koje ni romani ne uspevaju da obuhvate.<\/p>\n<p>Palermo je urban grad sa preko pola miliona stanovnika. Kada prolazite kroz centar ima\u0107ete utisak vi\u0161emilionskog grada. Me\u0111u znamenitostima izdvaja se <b><i>Katedrala (Cattedrale di Palermo), Normanska palata (Il Palazzo dei Normanni), Pozori\u0161te Garibaldi (Teatro Politeama Garibaldi), Kapija radosti (Porta Felice), Katakombe (Catacombe dei Cappuccini)<\/i><\/b>&#8230; Palermo je grad sa mno\u0161tvom parkova.<\/p>\n<p>Mnogi veliki parkovi nalaze se blizu mora. Ako ste se pitali kako je na\u0107i se u kadru tipi\u010dnog italijanskog filma, onda morate posetiti Palermo. Ovde svaki trenutak deluje poput scene iz idili\u010dne italijanske komedije. Ipak, jednu od najve\u0107ih znamenitosti provincije Palermo ostavljam za kraj, nakon povratka iz Trapanija. Kroz putovanje od Palerma ka Trapaniju poku\u0161a\u0107u da Vas zaintrigiram kratkim osvrtom na pomalo tajanstvenu istoriju ovog mediteranskog bisera!<\/p>\n<h2 align=\"center\"><span style=\"text-decoration: underline;\">Trapani \u2013 grad zaboravljene istorije<\/span><\/h2>\n<p>Trapani je sedi\u0161te istoimene provincije. Grad se nalazi na levom \u0107o\u0161ku sicilijanskog trougla, pa ga sa <b><i>severozapadne<\/i><\/b> strane zapljuskuje Tirensko, a sa <b><i>jugozapadne<\/i><\/b> Mediteransko more. Na poslednjoj gradskoj ta\u010dki, gde se ukr\u0161taju mora, nalazi se <b><i>Kula Linji (La Torre di Ligny)<\/i><\/b>. Kula je sagra\u0111ena u XVII veku, na mestu koje predstavlja prvu geografsku ta\u010dku Evrope iz pravca Afrike. Da, da&#8230; Ovaj neupadljivi grad mesto je gde po\u010dinje Evropa!<\/p>\n<p>Grad i provincija Trapani imaju tradiciju staru nekoliko hiljada godina. Prema jednoj od legendi, grad su naselile izbeglice koje su napustile podru\u010dje Male Azije <a href=\"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/anticka-troja-i-canakale\/\"><strong>nakon pada Troje<\/strong><\/a>. U znak se\u0107anja, na jednom od prigradskih dokova postoji spomenik posve\u0107en Eneji <b><i>(La Tomba di Anchise)<\/i><\/b>. Gr\u010dka legenda ka\u017ee da je jedan deo Trojanaca stigao do Sicilije i zaustavio se na obalama dana\u0161njeg grada, dok su drugi <a href=\"http:\/\/www.tt-group.net\/Italija\/Rim\/\"><strong>putovali sti\u017eu\u0107i do Rima<\/strong><\/a>. Ina\u010de, tri drevna sicilijanska naroda bili su Sikani, Sikuli i Elimi. O Sikanima i Sikulima postoje arheolo\u0161ki i istorijski podaci. Me\u0111utim, za Elime se zna jedino da su postojali. Arheolo\u0161ki je nemogu\u0107e utvrditi njihovo poreklo, a mnogi ih poistove\u0107uju sa Kartaginjanima. No, da nisu ba\u0161 Elimi potomci drevnih Trojanaca?!<\/p>\n<p>U periodu izme\u0111u IX i VIII veka pre Hrista postojao je punski uticaj. Tokom ratova protiv Gr\u010dke i Sirakuze u narednim vekovima, osnovan je grad Trapani koji je uz grad Eri\u0107e na vrhu istoimene planine bio jedan od gradova Kartagine. Trapani i okolina bili su me\u0111u poslednjim upori\u0161tima Kartagine na Siciliji. Va\u017ena strate\u0161ka pozicija grada bila je kori\u0161\u0107ena tokom Prvog punskog rata.\u00a0 Tokom rimske dominacije, Trapani je u\u0161ao u fazu opadanja stanovni\u0161tva. <strong>Nakon Rimljana, grad su osvajali Vandali i Vizantijci<\/strong>.<\/p>\n<p>U IX veku do\u0161li su Arapi, a Normani su ga osvojili u XI veku. Sa normanskim periodom grad je do\u017eiveo razvoj u pogledu trgovine i kulture. Tokom Srednjeg veka, Trapani je bio jedna od najva\u017enijih luka Mediterana. Svi mo\u0107niji primorski gradovi poput <a href=\"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/denova-najveca-luka-italije\/\"><strong>\u0110enove<\/strong><\/a>, <a href=\"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/grad-piza-i-njegov-krivi-toranj-kao-simboli-italije\/\"><strong>Pize<\/strong><\/a>, <a href=\"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/venecija-ii-deo\/\"><strong>Venecije<\/strong><\/a> i Amalfija imali su diplomatska predstavni\u0161tva u Trapaniju. Imao je va\u017ean strate\u0161ki polo\u017eaj u pogledu trgovine koja se odvijala izme\u0111u evropskih i afri\u010dkih gradova na Mediteranu.<\/p>\n<p>Nakon kratkog savojskog i austrijskog perioda, osnovano je Barbonsko kraljevstvo, a potom Kraljevina Dveju Sicilija, koja je opstala do 1860. U vreme barbonske dominacije, grad je nastavio da se razvija. U ovom periodu gra\u0111ani Trapanija bili su posve\u0107eni trgovini, proizvodnji soli i preradi tunjevine. Po\u010detkom \u0161ezdesetih godina XIX veka, Trapani postaje deo ujedinjene Italije.<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/jsqXVYSBkVQ\" width=\"560\" height=\"315\" frameborder=\"0\" allowfullscreen=\"allowfullscreen\"><\/iframe><\/p>\n<p>Dana\u0161nji centar starog grada ima brojna zdanja, crkve, trgove, ostatke drevnih zidina, dokove i \u0161etali\u0161ta. <strong>Grad ima aktivan turisti\u010dki \u017eivot<\/strong> koji se kontinuirano odvija od maja do kasnog oktobra. Prirodna svojstva ovog mesta protkana bogatom istorijom pru\u017eaju do\u017eivljaj posebnosti ambijenta.<\/p>\n<p>Vra\u0107aju\u0107i se ka Palermu, napusio sam Trapani, razmi\u0161ljaju\u0107i o ovoj raskrsnici vekova. Sicilija je oduvek bila podeljena izme\u0111u severa i juga, Evrope i Afrike, Rima i Kartagine, humanizma i orijenta&#8230; Mo\u017eda je zato Sicilija toliko intrigantna, jer kroz o\u010di svojih gradova otkriva nam jedan daleko \u0161iri svet.<\/p>\n<h2 align=\"center\"><span style=\"text-decoration: underline;\">Iznena\u0111enje<\/span><span style=\"text-decoration: underline;\"> uz put<\/span><\/h2>\n<p>Kada se putuje glavnom saobra\u0107ajnicom od Trapanija ka Palermu, treba obratiti pa\u017enju na lokalitet <b><i>Se\u0111esta (Segesta)<\/i><\/b>. U okviru lokaliteta nalaze se ostaci grada, stari hram i teatar. Na osnovu izgleda, zaklju\u010dilo bi se da su hram gradili Grci.<\/p>\n<p>O anti\u010dkom teatru saznajemo da je mo\u017eda izgra\u0111en sredinom IV ili u II veku pre Hrista. Nalazi se na samom vrhu planine Barbara, kada se od hrama nastavi uzbrdo. Gra\u0111en je u skladu sa pravilima gr\u010dko-helenske arhitekture \u0161to nedvosmisleno svedo\u010di o gr\u010dkom kulturnom uticaju na ovom podru\u010dju. Me\u0111utim, ove gra\u0111evine nisu ostavili Grci, ve\u0107 Elimi.<\/p>\n<p>O njima se zna da su \u017eiveli gr\u010dkim stilom \u017eivota. Imali su mnogobo\u017ea\u010dku religiju, a teatar je bio mesto dru\u0161tvenog okupljanja. Iako znamo pone\u0161to o \u017eivotu ovog naroda, do danas ostaje tajna ko su bili i odakle su do\u0161li. Postoje brojne pretpstavke i legende. <strong>Da li su zaista bili potomci pora\u017eenih trojanskih ratnika?<\/strong> Kojim su jezikom govorili? \u0160ta ih je dovelo na ovu stranu?!<\/p>\n<h2 align=\"center\"><span style=\"text-decoration: underline;\">Poslednje mesto pred odlazak<\/span><\/h2>\n<p>Kao \u0161to sam obe\u0107ao, jednu od najve\u0107ih znamenitosti Sicilije ostavljam za kraj. Da li je najve\u0107a, procenite sami. Ipak mi se \u010dini da je istorijski najzanimljivija, jer svojim oblikom vi\u0161estruko svedo\u010di o kulturama i osvaja\u010dima koji su ovuda pro\u0161li.<\/p>\n<p>Desetak kilometara od Palerma nalazi se op\u0161tina <span style=\"text-decoration: underline;\"><strong>Monreale<\/strong><\/span>. U mestu Monreale tokom XII veka izgra\u0111ena je <b><i>Katedrala (Duomo di Monreale)<\/i><\/b> koja predstavlja najimpozantnije zdanje normanske arhitekture u svetu. Katedralu je sagradio Vilijam II (Guglielmo II di Sicilia) kao deo kraljevskog kompleksa, koji bi svojom impozantno\u0161\u0107u svedo\u010dio slavu i mo\u0107 kraljevstva.<\/p>\n<p>U izradi katedrale u\u010destvovali su sicilijanski i vizantijski majstori, pa je zato ona jedinstveni spoj zapada i istoka, stilova dveju sestrinskih vera pomirenih u dekoracijama crkvenih zidova. La\u0111a crkve izgleda poput ve\u0107ine italijanskih bazilika, dok spolja\u0161nje apside podse\u0107aju na duh dalekoisto\u010dnih hramova. <strong>Unutra\u0161njost je potpuno neo\u010dekivana, jer su zidovi pokriveni mozaicima ra\u0111enim u vizantijskom stilu<\/strong>. Najva\u017eniji mozaik nalazi se iznad oltara.<\/p>\n<p>Na njemu je izobra\u017een Hristos, a pored lika postoji natpis na gr\u010dkom jeziku. Mozaici ove crkve spadaju u najve\u0107e vizantijske mozaike na svetu, posle <a href=\"http:\/\/www.tt-group.net\/forum\/viewtopic.php?t=1585\"><strong>carigradske Svete Sofije<\/strong><\/a>. Ovakvu dekoraciju o\u010dekivao bih <a href=\"http:\/\/www.tt-group.net\/Mapa\/Mapa-Grcke.htm\"><strong>u Gr\u010dkoj<\/strong><\/a>, Bugarskoj ili Srbiji, ali ne u Ju\u017enoj Italiji. Zato verujem da \u0107ete i Vi ulaskom u ovaj hram imati utisak da ste u samo jednoj sekundi otputovali sa katoli\u010dkog zapada na pravoslavni istok.<\/p>\n<p><span style=\"line-height: 1.714285714; font-size: 1rem;\">Na kraju zaista do\u0111e trenutak kada je vreme za pokret. Ne znam gde ta\u010dno \u017eelim da stignem, ali znam da Palermo uvek napu\u0161tam brodom. Slika Palerma koji ostaje u daljini, smanjuju\u0107i se za brodom koji ga napu\u0161ta, svojom arhitekturom podse\u0107a na oronulu maketu kakve gledamo u etnografskim muzejima ili muzejima igra\u010daka. To nije tek oronulost, koja podse\u0107a na propadanje, ve\u0107 iskustvo sticano vekovima. <strong>To je Palermo, Sicilija i Jug: vi\u0161evekovna mudrost, bogatstvo i raznolikost naizgled nespojivih tradicija, otvorenost!<\/strong> Otvorenost je mo\u017eda najve\u0107a vrlina ovda\u0161njih ljudi. Sicilijanci istoriju svog ostrva nikada ne opisuju kao porobljavanje osvaja\u010da. Sicilija je naprosto tu i ona je otvorena za svakoga ko do\u0111e da je obogati svojom kulturom. Ba\u0161 zato, bilo da ste prolaznik ili da ovde ostajete, nije potrebno mnogo da biste se ose\u0107ali kao kod ku\u0107e.<\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pi\u0161e:\u00a0Nemanja D. Milinovi\u0107 Ju\u017ena Italija i Sicilija oduvek su me mamile. Nisam jedini koji pamti motive starih filmova i serija poput Kuma ili Hobotnice. U trenutku kona\u010dne odluke izme\u0111u severa, zapada ili juga, opredelio sam se za jug. Moja pri\u010da samo je deli\u0107 mog do\u017eivljaja ju\u017ene Italije: puta koji sam pro\u0161ao od Napulja prema Palermu<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":9929,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[10],"tags":[27],"class_list":["post-4641","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-putovanje-iz-snova","tag-italija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4641","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4641"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4641\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/media\/9929"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4641"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4641"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4641"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}