{"id":3730,"date":"2014-05-19T17:03:46","date_gmt":"2014-05-19T17:03:46","guid":{"rendered":"http:\/\/ttgroup.test\/?p=3730"},"modified":"2014-05-19T17:03:46","modified_gmt":"2014-05-19T17:03:46","slug":"venecija-ii-deo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/venecija-ii-deo\/","title":{"rendered":"Venecija II deo &#8211; znamenitosti koje morate videti"},"content":{"rendered":"<p>Ukoliko ste odlu\u010dili da posetite Veneciju (<a href=\"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/venecija-i-deo-slike-istorija-i-cena-aranzmana\/\"><strong>o cenama aran\u017emana smo pisali u I delu<\/strong><\/a>) u ovom vodi\u010du nabroja\u0107emo <strong>najprepoznatljivije znamenitosti<\/strong> kojima vredi dodatno posvetiti pa\u017enju.<\/p>\n<p>Venecija je to grad i sedi\u0161te istoimenog okruga u severoisto\u010dnoj Italiji sa oko 270 hiljada stanovnika, sme\u0161tena na 118 malih ostrva, me\u0111usobno povezanih sa nekoliko stotina mosti\u0107a, od kojih je najve\u0107i <em><strong>Ponte Rijalto<\/strong><\/em>.<!--more--><\/p>\n<p>Sa kopna gradu se prilazi nasipom (3,6 km) preko koga vodi \u017eelezni\u010dka pruga i autoput.<\/p>\n<p>Grad (u predgra\u0111ima na kopnu) ima razvijenu industriju, uglavnom naftnih derivata uz veliku rafineriju. Vrlo je razvijena brodogradnja (u nekada\u0161njem mleta\u010dkom arsenalu radilo je tokom Srednjeg veka i po 15 hiljada radnika). \u017div je pomorski tranzitni saobra\u0107aj sa Srednjom Evropom. Ipak, a daleko ja\u010da privredna grana je turizam. Sve je predvi\u0111eno da turisti u svako doba godine mogu na\u0107i mira i razonode.<\/p>\n<p>Treba priznati, <strong>Venecijanci su majstori u uzimanju novca od stranaca<\/strong>. \u010citava Venecija je jedan organizovan, iako komplikovan, aparat za kulturno i uljudno prikupljanje tu\u0111eg novca.<\/p>\n<p>Niko ne poznaje psihologiju turista, naro\u010dito \u017eena, kao stotine ovih prodava\u010da koji se tiskaju po ulicama, kanalima, muzejima i pla\u017eama Venecije. <strong>Ovde turista pla\u0107a i posebno raspolo\u017eenje \u0161to ga stvaraju \u010dipkaste venecijanske palate i lavirint kanala<\/strong>, kao i razigranost \u0161to se tiskate u \u0161arenilu ljudske reke. Sve su to prodavci ve\u0161to i nenametljivo ukalkulisali u cene.<\/p>\n<p>Venecija u pozne sate izgleda kao uspavana lepotica, a svakog jutra ona o\u017eivi i postaje kosmopolitski grad u kome se govore mnogi jezici i vide sve boje ko\u017ee. Svake godine u Veneciju doputuje preko 10 miliona stranaca, a dnevni prosek je oko 60 hiljada turista. Venecija ima preko 500 hotela i pansiona. A tu ima \u0161ta i da se vidi. Pored ostalog, oko 20 muzeja i galerija, mnogobrojne arhitektonski i umetni\u010dki zna\u010dajne crkve, rasko\u0161ne i bogato opremljene palate i drugo. <strong>Za marljiv i spokojan obilazak ovih znamenitosti potrebno je desetak dana<\/strong>.<\/p>\n<p>Kada se <strong>krene u obilazak kanalom Grande<\/strong>, koji se u obliku slova \u201es\u201c probija sredinom grada, vidi se ra\u010dvanje bezroj manjih kanala kojima ve\u010dno plove opevane venecijanske gondole. <strong>Prilaz mnogim ku\u0107ama mogu\u0107 je gotovo jedino kanalom<\/strong>. Vo\u017enja kanalom Grande danju je interesantna. Tu su sme\u0161tene mnoge zamenite gra\u0111evine, ali je no\u0107u privla\u010dnija \u2013 kanal je bogato osvetljen, pa pru\u017ea \u010darobnu sliku.<\/p>\n<p>Pored ovih brodi\u0107a tzv. tramvaja na vodi, na kanalima se susre\u0107u i stotine pomenutih gondola koje su se zatekle kao ostaci stare Venecije i sasvim su harmoni\u010dni sa op\u0161tim ambijentom Venecije. <strong>Gondolijeri sa \u0161irokim \u0161e\u0161irima u tradicionalnim no\u0161njama nude vo\u017enju<\/strong> po ne tako niskim cenama, ali je jako te\u0161ko odoleti ovim romanti\u010dnim isku\u0161enjima.<\/p>\n<p>U <b>palati Vendramin<\/b> (ranije Lorendanova) \u00a0poslednje dane je proveo i umro veliki kompozitor Vagner 1883. godine. Iza ove palate je nekada\u0161nji jevrejski <b>kvart \u201eGeto\u201c<\/b> u kome su oni bili izolovani. U blizini je velika <b>crkva Madone del Orte<\/b> sa freskama Tintoreta, uz Ticijana najve\u0107eg venecijanskog slikara. Nazivali su ga mla\u0111im bratom velikog Firentinca Mikelan\u0111ela. Pored drugih slika tu je njegov Stra\u0161ni sud i Uvo\u0111ene Bogorodice u hram. Kod njega su vrlo jaki kontrasti svetla i tame. U ovoj crkvi Tintoreto je i sahranjen.<\/p>\n<p>Nakon <b>Muzeja prirodnih nauka<\/b>, velike i lepe palate u vizantisko-mleta\u010dkom stilu, koji je nekad bio svrati\u0161te i i magacin za turske trgovce, nailazi se na krasnu baroknu <b>palatu Pezaro<\/b>. Tu je galerija slika i <b>Orijentalni muzej<\/b>. Jedna od najlep\u0161ih privatnih palata <b>Ka d&#8217;Oro (zlatna ku\u0107a)<\/b>, koja je ve\u0107 i svojim spoljnim izgledom rasko\u0161na gotska palata, mami uzdahe turista. Iznutra je jo\u0161 vi\u0161e dekorisana (gra\u0111ena je u XV veku). Unutra je sme\u0161tena galerija Frankeli. Tu su slike Ticijana, Van Dajka i drugih, zatim statue, tapiserije, medalje, \u0161to se povezuje iz dvorane u dvoranu stapaju\u0107i se u rasko\u0161nu sliku bogatstva, lepote i ukusa.<\/p>\n<p>Renesansna <b>palata Fondako del Tedeski<\/b>, svrati\u0161te i skladi\u0161te za nema\u010dke trgovce u Srednjem veku, nedaleko je kitnjastog <b>mosta Rijalto<\/b>, najve\u0107eg u Veneciji. Ovaj most svojim elegantnim, savijenim oblikom predstavlja jednu od najlep\u0161ih atrakcija Venecije. Na mostu je mno\u0161tvo malih prodavnica galanterije i bi\u017euterije.<\/p>\n<p>Treba pomenuti i crkvu <b>Santa Marija Glorioiza del Frari<\/b>, u kojoj su grobovi istaknutih Mle\u010dana (me\u0111u ostalim ovde je i <b>mauzolej Ticijana<\/b>).<\/p>\n<p>Nedaleko od ove crkve nalazi se monumentalna zgrada, ustvari \u0161kola koju su vodili monasi (<b>Skuola Grande di San Roko<\/b>). U dvorani \u201earhibratstva\u201c Tintoreto je proveo sa malim prekidima 24 godine i tu naslikao 56 slika velike umetni\u010dke vrednosti. To su scene iz starog zaveta. Ne bez razloga ove slike mnogi upore\u0111uju sa Mikelan\u0111elovim slikama u Sikstinskoj kapeli. I ovde, kao i u crkvi San Paolo, ne\u0161to dalje, radili su i drugi slikari.<\/p>\n<p>Te\u0161ko je nabrojati sve palate koje su nanizane du\u017e kanala kao krasni \u0111erdani na niski.<\/p>\n<p>Treba pomenuti najve\u0107u venecijansku galeriju, <b>Akademiju lepe umetnosti<\/b>. Tu su najpotpunije zbirke venecijanskog slikarstva. U 24 dvorane mogu se sresti svi velikani ki\u010dice sa tla Venecije. Po\u010dasno mesto zauzima <b>Ticijan Ve\u010deli<\/b> koji je do\u017eiveo duboku starost (\u017eiveo je oko 90 godina). Ovaj neumorni radnik (slikao je do smrti) razvijao se i menjao do u duboku starost.<\/p>\n<p>I u poznim godinama slikao je sa \u017earom i smelo\u0161\u0107u kojoj nije bilo ravne. Radio je na svim vrstama slikarstva. Voleo je pokret, \u017eivot i prirodu. I njegove slike svetaca imaju u sebi \u017eivosti, pa i veselosti. Nenadma\u0161ni su portreti francuskog kralja Fransoa I (u Luvru) i nema\u010dkog cara Karla V (u Minhenu).<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" src=\"\/\/www.youtube.com\/embed\/Sa_-zw7YFEI\" width=\"560\" height=\"315\" frameborder=\"0\" allowfullscreen=\"allowfullscreen\"><\/iframe><\/p>\n<p>Ovde su predstavljeni i ostali veliki slikari Venecije: Tintoreto, Veroneze, \u0110ovani Belini, \u0110or\u0111one, Tjepolo i drugi. Tu su i \u010duvene Madone sa detetom od Kozme Tura, Jakopa Belinija i \u0110. Belina.<\/p>\n<p>Uz <strong>Du\u017edevu palatu<\/strong> i <strong>crkvu sv. Marka<\/strong> ova galerija je najzna\u010dajnija kulturno-istorijska atrakcija Venecije.<\/p>\n<p>Na izlasku iz kanala na desnoj strani je crkva <b>Santa Maria della Salute<\/b>. Podignuta je u XVII veku. Crkva je baroknog stila, svojim skladnim portalom i dominantnim kubetom deluje impozantno. U crkvi ima nekoliko Ticijanovih i Tintoretovih slika. Tintoreto je freskama i platnima prekrio stotine crkava, palata i \u0161kola s pravom nazivaju istori\u010darom u slici Venecije.<\/p>\n<h2><b>Trg (pijaceta) San Marko<\/b><\/h2>\n<p>Na ovom trgu \u2013 jednom od najlep\u0161ih na svetu \u2013 nalazi se toliko zanimljivih arhitektonskih objekata, skladno uklopljenih u jedinstvenu celinu, da je \u010dovek u prvi mah u nedoumici \u0161ta pre da gleda.<\/p>\n<p>Nigde se na svetu ne govori na toliko stranih jezika kao tu. Ta ogromna masa, nemirna i u pokretu kao velika deca, igra se i slika sa golubovima, gleda, slu\u0161a i upija u sebe ovu sliku koja se ne\u0107e videti ni na trgu Konkord i Etoalu u Parizu, ni na <a href=\"http:\/\/www.tt-group.net\/forum\/viewtopic.php?f=38&amp;t=3211\"><strong>Akropolju u Atini<\/strong><\/a>, pa ni na Trgu sv. Petra u Rimu.<\/p>\n<p>Prvi utisak je da je arhitektonika ovog mesta <em><strong>autenti\u010dan ise\u010dak najlep\u0161eg \u0161to je dao Srednji vek<\/strong><\/em>. Nekoliko bogatih i velikih palata zajedno sa crkvom San Marko, koje zatvaraju ovaj prostrani trg, nemaju ni\u010deg zajedni\u010dkog sa tvrdim i strogim fasadama starih zgrada u Firenci. Spoljni izgled firentinskih gra\u0111evina hladan je i odbija, ovde se ma\u0161ta renesanse razigrala, pre\u0161la u barok. Arhitektura Mletaka nema \u010distih oblika. Stanovnici ovog grada dobro su poznavali Evropu, a jo\u0161 bolje Istok. Odatle su oni primali razli\u010dite stilove i ukuse i ve\u0161to je utkali u gra\u0111evine svoga grada.<\/p>\n<p>U ju\u017enja\u010dkim i primorskim gradovima uvek se \u017eivot razvijao na trgu. Za Veneciju to treba naro\u010dito naglasiti. Ako je ovaj trg danas od maja do oktobra prekriven \u0161arenilom turista svih kontinenata \u2013 u periodu nezavisnosti ovog grada tu se odigravala njegova istorija. Ovde su se zavr\u0161avala daleka i opasna putovanja galija. Odavde su se otiskivale i ratne la\u0111e, nekad najja\u010de sile na Sredozemlju. Tu je bujao \u017eivot mornara, trgovaca, preprodavaca, sve je bilo krcato robom i zaglu\u0161nom vrevom. Ovaj trg je video mnoge rasko\u0161ne povorke, ali pamti i stravi\u010dne slike iskrcavanja u lance okovanog roblja.<\/p>\n<h2><b>Crkva San Marko<\/b><\/h2>\n<p><b>Crkva San Marko<\/b>. Me\u0111u najlep\u0161e italijanske crkve ubraja se i ova. Gra\u0111enje je po\u010delo u IX veku da bi se tu pohranile mo\u0161ti Sv. Marka, \u010dije su kosti doneli trgovci iz Aleksandrije. Sv. Marko je uzet za za\u0161titnika dr\u017eave, pa se ona otada zove Republika Sv. Marka.<\/p>\n<p>Crkva je primer vizantisko-romanske arhitekture u obliku gr\u010dkog krsta (krsta sa jednako dugim kracima). Gra\u0111ena je, pregra\u0111ivana i dogra\u0111ivana u toku nekoliko vekova, a zavr\u0161ni radovi sa gotskim primesama izvedeni su u XV veku. Crkva ima mno\u0161tvo stubova razne veli\u010dine i izgleda prikupljenih sa vi\u0161e strana (najvi\u0161e anti\u010dkih) i pet kupola premazanih zlatom, koje na suncu imaju krasan refleks.<\/p>\n<p>Unutra\u0161njost je bogato \u017eivopisana mozaicima iz XIII do XV veka. Mozaici, kao i \u010ditava crkva, podse\u0107aju na vizantijske crkve u Carigradu. Crkva obiluje raznim ukrasima isto\u010dnja\u010dkog tipa. Najdragoceniji je onaj \u0161to stoji iznad glavnog oltara, nazvan \u201e<strong>Pola d&#8217;Oro<\/strong>\u201c (rad carigradskih kujund\u017eija iz XII veka, sastavljen od zlatnih i srebrnih plo\u010da ukra\u0161enih emajlom i dragim kamenjem).<\/p>\n<p>Nad glavnim ulaznim vratima nalaze se <strong>\u010duveni Lisipovi konji<\/strong>, koji su u toku 2300 godina svog postojanja preno\u0161eni iz Gr\u010dke u Rim, odavde u Carigrad, zatim u Veneciju 1205. godine. Napoleon ih je odneo u Pariz da bi od 1815. godine bili ponovo postavljeni na crkvu Sv. Marka. Konji su od bronze sa zlatnom presvlakom.<\/p>\n<h2>Du\u017edeva palata<\/h2>\n<p><b>Du\u017edeva palata<\/b>. Na trgu, uz crkvu Sv. Marka, nalazi se ogromna Du\u017edeva palata. Ima tri krila, a sa \u010detvrte strane je crkva Sv. Marka. Isto\u010dna strana je neposredno uz morsku obalu.<\/p>\n<p>Ova rasko\u0161na i ogromna palata gra\u0111ena i pregra\u0111ivana nekoliko vekova (uglavnom tokom XIV i XV veka), besumnje je najlep\u0161a gotskovenecijanska gra\u0111evina (njena isto\u010dna strana je u renesansnom stilu). Na gra\u0111evini se susre\u0107u laki stubovi sa masivnim zidovima, uski i \u0161iljasti gotski prozori, rasko\u0161ni sa puno svetla, mno\u0161tvo ni\u0161a i na svakoj strani balkoni. U nekim ni\u0161ama su statue svetaca, skupine skulpura i niz drugih figura. Taj izvestan arhitektonski nesklad ipak se uklapa u harmoni\u010dnu celinu, jer je zgrada ogromnih razmera. Te\u0161ko je re\u0107i ime arhitekte ovog dvora jer su na njemu radili \u010ditav niz gra\u0111evinara prepravljaju\u0107i, \u010desto i ru\u0161e\u0107i \u0161to je ranije podignuto.<\/p>\n<p>Glavni ulaz je do crkve Sv. Marka, poznat pod imenom \u201e<strong>Porta dela karta<\/strong>\u201c, kapija papira. Tu su pisari nudili svoje pravne savete ljudima koji su dolazili u palatu. U dvor se ulazi i na nekoliko drugih vrata. Nedaleko od stanice vaporeta je kapija \u201eRive\u201c tj. ona sa vodene strane.<\/p>\n<p>U dvoru nije stanovao samo du\u017ed nego su postepeno prenesene i grupisane sve upravne ustanove republike.<\/p>\n<p>Krila zgrade zatvaraju dvori\u0161te kome su okrenute i arkade ve\u0107eg dela zgrade.<\/p>\n<p>U dvori\u0161tu su dva bronzana bunara. Na severnoj strani je sat u baroknom stilu. Tu je i tzv. <strong>Foskarijev luk<\/strong> (XV) vek sa spomenikom Vojvode od Urbina, dok su u ni\u0161ama luka <strong>statue Adama i Eve u bronzi<\/strong>. Radovi poznatog vajara Rica. (Original Eve, u mramoru, nalazi se u jednoj dvorani palate). Na drugoj strani luka nalazi se bogato ukra\u0161eno \u201e<strong>Stepeni\u0161te d\u017einova<\/strong>\u201c, tako nazvano zbog velikih Sansovinovih statua Marsa i Neptuna (boga rata i boga mira).<\/p>\n<p>Pozadi je malo dvori\u0161te senatora, u raznobojnom mramoru, koje je projektovao i gradio Lombardo.<\/p>\n<h3><b>Unutra\u0161njost Du\u017edeve palate<\/b><\/h3>\n<p>D\u017einovskim stepeni\u0161tem penje se na galeriju prvog sprata, a odavde zlatnim stepeni\u0161tem ulazi se u odaje palate.<\/p>\n<p>Du\u017edeva palata danas predstavlja muzej, galeriju i neiscrpnu riznicu, \u0161to sve govori o bogatoj i dramati\u010dnoj istoriji ove ostrvske republike. Dvorane, radne sobe, hodnici i stepeni\u0161ta ukra\u0161eni su mnogim olatnima i fresko slikama. Naj\u010de\u0161\u0107e susre\u0107emo <strong>Tintoreta, Veroneza<\/strong>, <strong>Ticijana<\/strong>, <strong>Basana<\/strong> i <strong>Tjepola<\/strong>. Slike su iz anti\u010dke i hri\u0161\u0107anske mitologije, a mnoge prikazuju ise\u010dke iz pro\u0161losti Mletaka. Pojedine dvorane vezane su za dnevni boravak du\u017eda, rad pojedinih dr\u017eavnih institucija dr\u017eavnih ve\u0107a itd. U palati se nalazi i muzej starog oru\u017eja. Ove zbirke nisu bogate, raznesene su i stradale za vreme revolucionarnih dana 1797. godine.<\/p>\n<p>U \u201esali kolegijuma\u201c dr\u017eali su se sastanci i savetovanja najvi\u0161ih dr\u017eavnih tela i manja primanja kod du\u017eda. Vrata u ovoj dvorani ra\u0111ena su od kedrovine sa planine Libanona. \u010citava dvorana je oslikana radovima Veroneza i Tintoreta.<\/p>\n<p>Naredna dvorana je \u201e<strong>sala senata<\/strong>\u201c, gde je zasedalo ve\u0107e umoljenih od 40 do 60 \u010dlanova (po uzoru ovog ve\u0107a i Dubrov\u010dani su obrazovali svoje ve\u0107e umoljenih). Ovaj senat predstavljao je najve\u0107i organ vlasti. Tu su se donosile najkrupnije odluke dr\u017eave. Rasko\u0161an name\u0161taj je iz XVII veka. Slike su raznih majstora, najvi\u0161e od Palme.<\/p>\n<p>Kroz neka predsoblja koja vode u \u201e<strong>Tajni arhiv<\/strong>\u201c, dolazi se u du\u017edevu crkvicu, a zatim senatorskim stepenicama u \u201esalu \u010detvora vrata\u201c, odakle se mo\u017ee u\u0107i u \u201esalu ve\u0107a desetorice\u201c. Ovaj savet bio je izvr\u0161ni organ republike. Idu\u0107i dalje prolazi se kroz \u201e<strong>salu busole<\/strong>\u201c, gde se nalaze poznata lavovska usta u koju su pojedinci ubacivali tajne dostave protiv gra\u0111ana. Ako se produ\u017ei razgledanje, prolazi se kroz dvoranu trojice glavnih iz saveta desetorice, pa \u201esalu inkvizitora\u201c, odakle su dvojna vrata (jedna tajna, maskirana ormarom) vodila u zloglasne zatvore Venecije. Inkvizitori su predstavljali tajnu policiju i od XVI veka imali su velika ovla\u0161\u0107enja, pa su bili simbol tiranije u Veneciji. U kolikoj meri je ova slu\u017eba bila omrznuta vidi se i po tome \u0161to je \u010ditav name\u0161taj uni\u0161ten prilikom bune 1797. godine.<\/p>\n<p>Odavde se ulazi u <i>muzej oru\u017eja<\/i>, sme\u0161ten u nekoliko dvorana. Zbirke su stradale 1797. godine, a sada\u0161nji eksponati prikupljeni su naknadno. U jednoj dvorani je originalni oklop francuskog kralja Henrija IV, koji je on poklonio Veneciji.<\/p>\n<p>U produ\u017eenju su prostorije koje sada slu\u017ee za izlo\u017ebene apartmane, a zatim se ulazi u <i>du\u017edev stan<\/i>. Tu je \u201e<strong><i>purpurna sala<\/i><\/strong>\u201c (u koju su \u010dlanovi saveta ulazili u purpurnim togama), pa \u201e<strong>sala geografskih karata<\/strong>\u201c (po geografskim kartama na zidu). Kroz vrata nasuprot sali geografskih karata ulazi se u \u201e<strong><i>salu filozofa<\/i><\/strong>\u201c (nazvanu po slikama 12 filozofa kasnije prenesenih u Biblioteku).<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" src=\"\/\/www.youtube.com\/embed\/Jh7lPFe12ao\" width=\"560\" height=\"315\" frameborder=\"0\" allowfullscreen=\"allowfullscreen\"><\/iframe><\/p>\n<p>Prolaze\u0107i iz sobe u sobu, nailaze\u0107i na poneku zanimljivost i dragocenost, dolazi se u \u201e<strong><i>salu velikog ve\u0107a<\/i><\/strong>\u201c (madjor konzilije). U ovoj ogromnoj dvorani (55 x 25 metara) izliven je sav sjaj i bogatstvo Republike Sv. Marka. Tu su se sastajali svi predstavnici patricijata stariji od 25 godina i koji su bili zapisani u \u201ezlatnu knjigu\u201c. Veliko ve\u0107e biralo je du\u017eda i postavljalo visoke dr\u017eavne funkcionere. Sednicama je prisustvovalo po 1000 do 1800 patricija.<\/p>\n<p>Ve\u0107i deo skupocenog name\u0161taja uni\u0161ten je prilikom propasti republike. Dvorana je stradala i u po\u017earu 1577. godine. Ova kiklopska dvorana delovala bi prili\u010dno prazno da nije oslikana. \u010citav jedan zid (na strani prestola) predstavlja grandiozno delo Tintoreta. Slika je duga oko 25 metara, a \u0161iroka 8 metara. Po svojim razmerama ubraja se me\u0111u najve\u0107e slike na svetu. Slika se zove \u201e<span style=\"text-decoration: underline;\"><strong>Raj<\/strong><\/span>\u201c. Ovu sliku Tintoreto je dovr\u0161avao u 70. godini (umro je 1594. godine). Me\u0111u mnogim drugim slikama ima ih koje prikazuju prizore IV krsta\u0161kog rata, kada su Mle\u010di\u0107i osvojili Carigrad i Zadar. Osvajanju Zadra posve\u0107ene su tri slike od kojih i Tintoretova \u201e<strong>Predaja klju\u010deva od Zadra<\/strong>\u201c.<\/p>\n<p>Oko dvorane pri vrhu je friz sa portretima 72 mleta\u010dka du\u017eda. Umesto portreta du\u017eda Marina Faliera (XIV vek) stoji crni veo. Ovaj 80-godi\u0161nji du\u017ed je zbog zavere protiv republike bio ubijen (taj motiv obradio je engleski pesnik Bajron u svojoj drami u stihovima \u201eMarino Faliero\u201c).<\/p>\n<h3><b>Most uzdisaja i zatvor<\/b><\/h3>\n<p><b><\/b>Na mostu, a on je vezao du\u017edevu palatu sa zatvorom, preko tesnog kanala postavljene su uske kamene re\u0161etke. Ka\u017eu da su zatvorenici (a obi\u010dno se nikad vi\u0161e nisu vra\u0107ali u slobodu) prolaze\u0107i preko ovog mosta bacali pogled uzdi\u0161u\u0107i za slobodnim \u017eivotom.<\/p>\n<p><strong>Olovni zatvor<\/strong> ili <strong><i>bunar zatvor<\/i><\/strong> predstavlja stravi\u010dnu jazbinu jeze i smrti. Sav je od masivnih komada istarskog kamena. Ovde su pored kriminalaca tamnovale hiljade pripadnika naroda koji su poku\u0161avali da poprave svoj poni\u017eavaju\u0107i dru\u0161tveni i ekonomski polo\u017eaj.<\/p>\n<p>OSTRVA LIDO, MURANO I TOR\u010cELO. Oko Venecije ima mnogo ve\u0107ih i manje nastanjenih lida od kojih su najinteresantnija ova tri.<\/p>\n<h2><b>Lido<\/b><\/h2>\n<p><b><\/b>Na drugoj obali \u0161irokog bazena Sv. Marka nalazi se <strong>nekoliko kilometara dugo ostrvo Lido<\/strong>. Prosto je neverovatno koliko ovo ostrvo svojim op\u0161tim ambijentom odudara od atmosfere Mletaka. \u0160iroke, asfaltirane ulice sa kro\u0161njastim stablima i bujnim zelenilom na bulevaru i slobodno postavljene vile ukra\u0161ene cve\u0107em. Luksuzne limuzine prebacuju svetske aristokrate novca na prekrasne peskovite i skupe pla\u017ee. Ovo je steci\u0161te dokonog i mondenskog sveta iz Evrope i Amerike.<\/p>\n<h2><b>Murano<\/b><\/h2>\n<p><b><\/b>Turisti naj\u010de\u0161\u0107e u Veneciji borave dva-tri dana. Zaista malo vremena da se vide sve interesantnosti ovog grada. Naprave se uobi\u010dajene \u0161etnje kanalom Grande, pro\u0111e lavirintom uli\u010dica, u\u017eivaju\u0107i u lutanjima, zadovoljno se cenka i pazari na pijacama oko Ponte Rijalta, poseti se crkva San Marko i Du\u017edeva palata, a zatim odmara pored pla\u017ea ostrva Lida. Vrlo su retki oni koji posete Murano, ostrvo sa, <strong>mo\u017eda najboljim majstorima u staklarskoj ve\u0161tini na svetu<\/strong>.<\/p>\n<p>Prekrasne vaze, servisi, raznobojni sve\u0107njaci, rasko\u0161ni lusteri i hiljade ukrasnih predmeta, izlo\u017eeni u mnogim radnjama Venecije, specijaliteti su ovog ostrva.<\/p>\n<p><strong>Ovu umetnost Venecijanci su upoznali u Egiptu<\/strong>, a od XIII veka ovde se taj zanat ve\u0107 razvio do savr\u0161enstva.<\/p>\n<p>Tu, na Muranu, ranije ladanjskom ostrvu patricija u letnjim mesecima, \u017eiveli su staklari kao u nekom kavezu. Kroz vekove usavr\u0161avala se i nastavljala tradicija staklarske ve\u0161tine. Gledati rad ovih umetnika je nesvakida\u0161nje u\u017eivanje. To je neobi\u010dna igra ma\u0161te kojoj ve\u0161te ruke poma\u017eu da se od rastopljenog stakla naprave \u010dudesni oblici.<\/p>\n<p>Na Muranu \u017eivi nekoliko hiljada ljudi, posredno ili neposredno vezanih za staklo. Iznena\u0111uju jednostavan rad i primitivne pe\u0107i. Svi ljubomorno \u010duvaju svoje tajne: me\u0161anje boja, zagrevanje, rukovanje raznim pincetama, bru\u0161enje proizvoda u zavr\u0161noj fazi itd. Znati\u017eelja turista ne\u0107e biti zadovoljena. Pitanja koja se postavljaju obi\u010dno ostaju bez odgovora. Ipak to ne smeta da se divimo tim virtuoznim rukama i to nam ne\u0107e umanjiti \u017eelju da kupimo neku uspomenu iz ovog hrama staklarske umetnosti.<\/p>\n<p>Na Muranu je bogata renesansna <b>crkva Mu\u010denika Petra<\/b>. Tu se nalazi vi\u0161e majstorskih dela slikara \u0110ovana Belinija od kojih je najvrednija \u201eMajka dofena Augustina Barbarijo\u201c. To je izvanredno ve\u0161ta kompozicija u naro\u010dito nijansiranim bojama.<\/p>\n<p>Pored pomenute crkve na Muranu je i poznata <b>Bazilika Santa Marija e Donato<\/b> iz XII veka. Ima zanimljive mozaike na podu i u kapeli ispovednice. Mozaici su vizantijskog stila.<\/p>\n<p>Murano ima i jedinstven <b>Muzej staklenih predmeta<\/b>, koji sadr\u017ei bogate kolekcije italijanskih i stranih umetni\u010dkih predmeta od stakla iz razli\u010ditih epoha. Zbirke su hronolo\u0161ki pore\u0111ane po vremenu i poreklu pa se mo\u017ee pratiti razvitak staklarske ve\u0161tine. Mogu se videti helenski i rimski stakleni predmeti i ukrasi. Muranska \u0161kola je najpotpunije zastupljena. Izlo\u017eeni su primerci iz XVI veka, razli\u010diti primerci staklenih ukrasa, zbirke ogledala i sve\u0107njaci.<\/p>\n<h2><b>Tor\u010delo<\/b><\/h2>\n<p>Me\u0111u ostrvima koja okru\u017euju Veneciju prijatelji srednjevekovnih mozaika obavezno pose\u0107uju Tor\u010delo. Ovde ima i ostataka prvih naseobina na lagunima iz VII veka.<\/p>\n<p>Tu je <b>katedrala Tor\u010delo<\/b>, gra\u0111evina iz XI-XII veka. Delimi\u010dno podignuta na nekoj mnogo starijoj crkvi.<\/p>\n<p>U umetnosti mozaika mnogo su cenjeni ovi koji se nalaze iznad glavnog ulaza i u apsisi desne kapelice. Mozaici su iz XII-XIII veka mo\u017eda od majstora ravenske \u0161kole koji se nisu oslobodili vizantijskog uticaja.<\/p>\n<p>Na Tor\u010delu ima i <b>muzej raznih istorijskih umetnosti i starih arheolo\u0161kih nalaza<\/b>, me\u0111u ostalim i jedan korintski vr\u010d iz VII veka pre na\u0161e ere, ukra\u0161en raznim crte\u017eima.<\/p>\n<h2><b>Ostale znamenitosti<\/b><\/h2>\n<p><b><\/b>\u0160etaju\u0107i obalom od Du\u017edeve palate, nazvana Slovenska obala, dolazi se na <b>Trg Santi \u0110ovani e Paolo<\/b>, nazvan po gotskoj <b>crkvi Santi \u0110ovani e Paoli<\/b>. To je velika i bogata crkva u kojoj su grobovi istaknutih Mle\u010di\u0107a i nekih du\u017edeva, nazvana je venecijanskim panteonom. Na sredini trga postavljena je izvanredno lepa statua (konjanik), jedna od najlep\u0161ih u Italiji. Predstavlja venecijanskog kondotjera Koleonija, a rad je vajara Andrea del Verokija (XV vek \u2013 bio je <strong>u\u010ditelj Leonarda da Vin\u010dija<\/strong>).<\/p>\n<p>Nastavljaju\u0107i ovu \u0161etnju pored mora sti\u017ee se do prostranog parka. To je poznati venecijanski <b>Bijenale<\/b> sa mnogobrojnim paviljonima raznih zemalja (me\u0111u ostalim i na\u0161). Tu se svake druge godine prire\u0111uju izlo\u017ebe i mnogobrojne umetni\u010dke priredbe.<\/p>\n<p>Na kraju, treba re\u0107i da zimi u Veneciji nema snega, ali ima ki\u0161nih i tmurnih dana. Ki\u0161e ponekad donesu i poplave pa se izliju kanali, pa zato pratite detaljnu <strong><a href=\"http:\/\/www.tt-group.net\/vremenska_prognoza\/Italija\/Venecija.php\">prognozu za Veneciju<\/a>.\u00a0<\/strong>Savetujemo vam prole\u0107e kao termin kada je Venecija posebno dra\u017eesna, al ipak, izbor je na Vama!<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ukoliko ste odlu\u010dili da posetite Veneciju (o cenama aran\u017emana smo pisali u I delu) u ovom vodi\u010du nabroja\u0107emo najprepoznatljivije znamenitosti kojima vredi dodatno posvetiti pa\u017enju. Venecija je to grad i sedi\u0161te istoimenog okruga u severoisto\u010dnoj Italiji sa oko 270 hiljada stanovnika, sme\u0161tena na 118 malih ostrva, me\u0111usobno povezanih sa nekoliko stotina mosti\u0107a, od kojih je<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":9879,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[27],"class_list":["post-3730","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-evropa","tag-italija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3730","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3730"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3730\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/media\/9879"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3730"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3730"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3730"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}