{"id":2040,"date":"2013-09-02T20:21:56","date_gmt":"2013-09-02T20:21:56","guid":{"rendered":"http:\/\/ttgroup.test\/?p=2040"},"modified":"2013-09-02T20:21:56","modified_gmt":"2013-09-02T20:21:56","slug":"sirija-kolevka-covecanstva-ili-nova-raskrsnica-sila","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/sirija-kolevka-covecanstva-ili-nova-raskrsnica-sila\/","title":{"rendered":"Sirija &#8211; kolevka \u010dove\u010danstva ili nova raskrsnica sila"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: right;\">Tekst napisala, <span style=\"text-decoration: underline;\"><strong>Biljana Lukovi\u0107<\/strong><\/span>.<\/p>\n<p>Pou\u010deni na\u0161im istorijskim iskustvima znamo da se obi\u010dno ispod te\u0161kih politi\u010dkih zavesa, koje se sve \u010de\u0161\u0107e spu\u0161taju na neku uslovno re\u010deno &#8222;nedemokratsku&#8220; zemlju, kriju bri\u017emo tkani geo politi\u010dki planovi. U njima pri\u010de obi\u010dnih ljudi i svetovi koji u sebi nose te\u017einu ove civilizacije obi\u010dno bivaju samo matemati\u010dki detalj.<\/p>\n<p><!--more--><\/p>\n<p>\u0160ta to ima u Siriji \u0161to kao magnetom privla\u010di pa\u017enju najve\u0107ih sila ovoga sveta? Da li je u pitanju <em><strong>osionost nedemokratskog re\u017eima, ili duhovna veli\u010dina jednog starog naroda<\/strong><\/em> pokaza\u0107e tek za nekoliko decenija u\u010diteljica svih nauka &#8211; istorija.<\/p>\n<p>Do tada, <strong>odlu\u010dili smo da vam predstavimo tu toplu Siriju<\/strong>, ali na jedan \u201ciskonski\u201d na\u010din, obele\u017een njenom originalnom pojavom i nesvakida\u0161nje krcatom kulturom. Sirija\u00a0<strong>je vekovima na raskrsnici civilizacija<\/strong>, a mnogi o njoj govore i kao <strong>o kolevci ovog \u010dove\u010danstva<\/strong>. Kao jedna od zna\u010dajnih stanica na \u010duvenom \u201c<span style=\"text-decoration: underline;\"><strong>Putu svile<\/strong><\/span>\u201d, ostavila je svoj neizbrisivi trag u spajanju kultura i civilizacija, vera i obi\u010daja, Istoka i Zapada. Pa krenimo redom.<\/p>\n<p><span style=\"text-decoration: underline;\"><strong>Sirija<\/strong><\/span> ili zvani\u010dno Sirijska Arapska Republika nalazi se na Bliskom istoku, u jugozapadnoj Aziji i grani\u010di se sa Turskom, Irakom, Jordanom, Izraelom i Libanom. Koliko je Sirija va\u017ena za \u010ditavu civilizaciju govore i podaci da su upravo ovde ljudi otkrili \u201ctajne\u201d agrikulture, metalurgije i prvo pismo pa na taj na\u010din svetu podarili i \u201chranu za telo i du\u0161u\u201d.<\/p>\n<p>U ovoj su zemlji otkriveni drevni gradovi <span style=\"text-decoration: underline;\"><strong>Mari<\/strong><\/span> i <span style=\"text-decoration: underline;\"><strong>Ugarit<\/strong><\/span> koji svedo\u010de o za\u010decima na\u0161e civilizacije, a i sedi\u0161te je jedne od najstarijih civilizacija \u010dove\u010danstva, <span style=\"text-decoration: underline;\"><strong>Ebla<\/strong><\/span>, \u0161to je potvr\u0111eno u obimnim areholo\u0161kim iskopavanjima i istra\u017eivanjima koja su zapo\u010deta 1975. godine u blizini grada Ebla na severoistoku Sirije, 40 km ju\u017eno od grada Alepa. Tada je otkriveno veliko naselje koje je cvetalo u periodu izme\u0111u 3. i 2. milenijuma p.n.e. koje se protezalo <span style=\"text-decoration: underline;\"><strong>od Crvenog mora<\/strong><\/span> do Turske i Mesopotamije.<\/p>\n<p>Nau\u010dnici veruju da je jezik kojim je govorila ova civilizacija najstariji u grupi semitskih jezika, porodici jezika kojim je u drevna vremena govorilo vi\u0161e oko 400 miliona ljudi \u0161irom Bliskog istoka. Ali, najve\u0107e bogatstvo otkriveno u Ebli jeste velika<span style=\"text-decoration: underline;\"><strong> biblioteka sa vi\u0161e od 17.000 glinenih tablica<\/strong><\/span> koje \u010duvaju va\u017ene podatke o istoriji Sirije i predstavljaju najstarije pisane dokumente otkrivene u Siriji, me\u0111u kojima je \u010dak i najstariji dvojezi\u010dni re\u010dnik na svetu!<\/p>\n<p><iframe src=\"\/\/www.youtube.com\/embed\/PNjuCPjADkg\" width=\"560\" height=\"315\" frameborder=\"0\" allowfullscreen=\"allowfullscreen\"><\/iframe><\/p>\n<p><span style=\"text-decoration: underline;\"><strong>Grad Mari<\/strong><\/span>, otkriven 1933. godine na zapadnoj obali reke Eufrat, otkrio je tajnu o drevnom kraljevstvu koje je <strong>uspon do\u017eivljavalo u 3. milenijumu p.n.e<\/strong>, i bilo va\u017ena spona izme\u0111u civilizacija koje su \u017eivele u plodnoj ravnici izme\u0111u Tigra i Eufrata i podru\u010dja severne Sirije i Gornjeg Eufrata. Grad je uni\u0161tio \u010duveni <span style=\"text-decoration: underline;\"><strong>Hamurabi<\/strong><\/span>, a u iskopavanjima po\u010detkom 20. veka otkriveno je i preko 25.000 glinenih plo\u010dica sa tekstovima pisanim klinastim pismom. Arheolozi <strong>Mari smatraju najzapadnijim ogrankom sumerske kulture<\/strong>, a zna\u010dajan je i zbog pronalaska impozantnih ostataka palate sa 275 soba, povr\u0161ine oko 2,5 ha u kojoj je i prona\u0111ena ova bogata biblioteka. Ova palata je jedna od najbolje o\u010duvanih palata sa po\u010detka bronaznog doba otkrivenih u ovom regionu koja je dala veliki doprinos u upoznavanju i saznavanju rane istorije Sirije i Mesopotamije.<\/p>\n<p><strong>Ugarit, ili danas Ras Shamra<\/strong>, smatra se jednom od prvih zna\u010dajnih luka u svetskoj istoriji. Ovaj lokalitet iz bronzanog doba nalazi se 16 km severno od Latakija, najmodernije sirijske pomorske luke koja se nalazi 186 km jugozapadno od grada Alepa. Iz ovog se drevnog mesta obavljao najve\u0107i deo trgovine izme\u0111u Mesopotamije i isto\u010dnog Mediterana pa je zna\u010daj ove luke bio veliki. Ipak, ono \u0161to Ugarit \u010dini posebnim za \u010dove\u010danstvo jeste \u010dinjenica da je ovo kraljevstvo \u010dove\u010danstvu podarilo prvo pismo, sa\u010duvano na glinenoj plo\u010dici koja se danas \u010duva u <em><strong>Nacionalnom muzeju u Damasku<\/strong><\/em>. Dokumenta, nakit i statue prona\u0111ene na ovom lokalitetu \u010duvaju se i mogu se videti i u Lataki i Alepu.<\/p>\n<p>Osim ovih starih civilizacija koje su obele\u017eile istoriju Sirije, kroz nju su pro\u0161li i Asirci, Sumerci, Feni\u010dani, Vavilonci, Egip\u0107ani, Grci, Rimljani, Viznatijci, Otomani, Francuzi\u2026 I svi su joj oni pone\u0161to dali i pone\u0161to od nje uzeli, me\u0161aju\u0107i uticaje i prenose\u0107i ih dalje, oboga\u0107uju\u0107i na taj na\u010din <a href=\"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/smestaj\/unesco\/\"><strong>celokupnu svetsku kulturnu ba\u0161tinu<\/strong><\/a>. A da li treba re\u0107i da se na teritoriji ove zemlje desio i jedan od najzna\u010dajnijih doga\u0111aja u istoriji hri\u0161\u0107anstva? Da, na putu ka Damasku Savle, progonitelj hri\u0161\u0107ana, do\u017eiveo je beskrajno \u010dudo jer mu se na tom putu obratio Gospod nakon \u010dega je oslepeo i do\u017eiveo preobra\u017eaj u hri\u0161\u0107anskog apostola Pavla i postao jedan od najzna\u010dajnijih hri\u0161\u0107anskih mislilaca i misionara.<\/p>\n<h2>Damask &#8211; znamenitosti\u00a0glavnog grada Sirije<\/h2>\n<p>U svetlu toga treba re\u0107i i da je glavni grad Sirije, Damask, najstariji u kontinuitetu naseljeni grad na svetu i da je bio izuzetno zna\u010dajan politi\u010dki i kulturni centar Rimskog carstva u vreme kada je Isus \u0161irio hri\u0161\u0107ansku ideju. Zbog toga se Damask jednostavno mora posetiti i osetiti duh grada koji najdu\u017ee \u201cdi\u0161e\u201d. Istorijski centar grada se zbog toga i nalazi na <span style=\"text-decoration: underline;\"><strong>UNESCO-voj<\/strong><\/span> listi svetske kulturne ba\u0161tine, a 2008. godine Damask je bio izabran za <strong>arapski glavni grad kulture<\/strong>.<\/p>\n<p>Grad je ime dobio po \u010duvenom arhitekti Damascenu koji je na ovom mestu podigao anti\u010dki grad od koga su danas ostali samo bedemi i kapije. \u201c<span style=\"text-decoration: underline;\"><strong>Put u Damask<\/strong><\/span>\u201d jo\u0161 od proroka Muhameda i Sv. Pavla predstavlja metafori\u010dnu prekretnicu u \u017eivotu pa se u ovaj grad ne ide tek tako. Ali se mora oti\u0107i. I videti. I nau\u010diti. A \u0161ta videti? E, to jeste problem kada do\u0111ete u grad u kome je gotovo svaki centimetar deo istorije. Mi \u0107emo izdvojiti samo deli\u0107\u2026<\/p>\n<p><strong>Stari deo grada<\/strong>, okru\u017een rimskim zidinama, je sveti deo grada u kome se i nalaze najve\u0107e znamenitosti grada. U samom centru je \u201c<span style=\"text-decoration: underline;\"><strong>Omejadska d\u017eamija<\/strong><\/span>\u201d, poznata i kao \u201cUmajadska d\u017eamija\u201d, velika d\u017eamija u Damasku koja je i <strong>jedna od najve\u0107ih i najstarijih d\u017eamija na svetu<\/strong>. Smatra se i jednim od \u010duda sveta jer je u vreme kada je izgra\u0111ena, u 7. veku, bila jedna od najve\u0107ih i najlep\u0161ih gra\u0111evina na svetu.<\/p>\n<p>Kako je kroz Siriju pro\u0161lo puno naroda pa i vera, tako je u 4. veku nove ere ve\u0107ina stanovni\u0161tva Damaska primila hri\u0161\u0107anstvo. U to vreme je rimski <strong>hram posve\u0107en Jupiteru preobra\u0107en u viznatijsku crkvu posve\u0107enu sv. Jovanu Krstitelju<\/strong>, ali je sa pobedom islama po\u010detkom 7. veka Damask \u201cpromenio\u201d veru i postao sredi\u0161te Umajadskog kalifata kada je na mestu nekada\u0161nje crkve izgra\u0111ena velelepna d\u017eamija. Ipak, ono \u0161to ovu d\u017eamiju, sem veli\u010dine i izuzetne lepote, izdvaja od drugih jeste verovanje da se <strong>u njoj u grobnici \u010duva glava sv. Jovana Krstitelja<\/strong>, prona\u0111ena prilikom izgradnje d\u017eamije. Na taj na\u010din dve vere su se ujedinile i po\u0161tuju se vekovima ve\u0107, jer grobnicu ovog svetitelja pose\u0107uju i po\u0161tuju i muslimani. Interesantno je i da se jedan od minareta u severoisto\u010dnom delu d\u017eamije zove \u201cIsusov minaret\u201d jer muslimani veruju da \u0107e se na njemu Isus pojaviti pred \u201cSudnji dan\u201d.<\/p>\n<p><iframe src=\"\/\/www.youtube.com\/embed\/duI32fRobaU\" width=\"420\" height=\"315\" frameborder=\"0\" allowfullscreen=\"allowfullscreen\"><\/iframe><\/p>\n<p>Kako je Damask pravi grad-muzej sa neverovatno bogatom istorijom, gotovo je nemogu\u0107e istra\u017eiti ga do kraja jer se ostaci nekih gra\u0111evina nalaze i 3 m ispod dana\u0161njeg nivoa grada. Zbog toga je i bogatstvo onoga \u0161to grad nudi izuzetno pa je zbog toga i te\u0161ko izdvojiti gra\u0111evine ponaosob, jer jer celi grad, zapravo, celina raznovrsnosti koju treba do\u017eiveti. Ipak, pomenu\u0107eno jo\u0161 neke znamenitosti <strong>poput \u201cTvr\u0111ave\u201d iz 11. veka<\/strong> koja se nalazi u severozapadnom delu \u201cStarog grada\u201d, sa\u010duvane ostatke Jupiterovog hrama u sokaku Al Hamadija ili podzemnu kapelu ispod ku\u0107e sv. Ananija koji je pokrstio sv. Pavla koja se nalazi na kraju ulice Bab \u0160arki.<\/p>\n<p>U blizini velike \u201cOmejadske d\u017eamije\u201d nalazi se i <strong>prelepa palata \u201cAzem\u201d<\/strong> koja svedo\u010di o bogatstvu, slavi i mo\u0107i Otomana koji su Damaskom vladali vi\u0161e od 4 veka. I, nravno, nezaobilazna lokacija koja se mora posetiti jeste \u201cNacionalni muzej\u201d koji se prostire na povr\u0161ino od oko 10.000 m2 i \u010duva najvrednija svedo\u010danstva o drevnim svetovima i civilizacijama koje su utrle put ovoj na\u0161oj, modernoj. Pa da samo podsetimo da se u muzeju \u010duva prvo poznato svetsko pismo koje se zove jo\u0161 i \u201cUgaritsko pismo\u201d a koje se \u010dita sa desna na levo.<\/p>\n<h2>Alepo grad na listi Svetske ba\u0161tine Uneska<\/h2>\n<p>Drugi po veli\u010dini grad u Siriji posle Damaska je <strong><span style=\"text-decoration: underline;\">Alepo<\/span><\/strong>, koji je tako\u0111e na listi Svetske ba\u0161tine Uneska, i nalazi se 350 km severno od Damaska. I ovaj se grad smatra jednim od najdu\u017ee naseljenih na svetu i bio je, tako\u0111e, i druga prestonica Sirije, a uspon grad do\u017eivljava jo\u0161 od 3. veka p.n.e. zahvaljuju\u0107i, pre svega, svom izuzetno povoljnom strate\u0161kom polo\u017eaju.<\/p>\n<p>Grad se nalazi na raskrsnici nekoliko va\u017enih trgova\u010dkih puteva koji su u drevna vremena spajali Mesopotamiju i Egipat. Zbog svoje povoljne pozicije je i \u201ccvetao\u201d, ali i bio \u010desta meta osvajanja, pa su kroz grad pro\u0161li i Hetiti, Egip\u0107ani, Asirci, Persijanci, Grci, Rimljani, Otomani&#8230; Zbog ovako burne istorije, i njeni \u201ctragovi\u201d su mnogobrojni pa u Alepu obavezno treba videti slede\u0107e lokacije:<\/p>\n<p>&#8211; \u201c<strong>Citadelu<\/strong>\u201d koja se nalazi na brdu u centru grada, izgra\u0111enu u 13. veku,<strong><br \/>\n&#8211; \u201cSuk\u201d ili bazar<\/strong>, pokrivenu pijacu iz 14. veka gde se mo\u017eete oprobati u \u010darima cenjkanja u hiljadama raznovrsnih radnji,<br \/>\n&#8211; \u201c<strong>Omajad d\u017eamiju<\/strong>\u201d koja je manja od one u Damasku, ali je podjednako lepa, kao i \u0161etnja kroz<br \/>\n&#8211; \u201c<strong>Hri\u0161\u0107anski kvart<\/strong>\u201d u kome se nalazi dosta lepih crkava i ku\u0107a iz 17. i 18. veka. Treba posetiti i<br \/>\n&#8211; \u201c<strong>Arheolo\u0161ki muzej<\/strong>\u201d jer ima izuzetno bogatu postavku sa eksponatima koji datiraju jo\u0161 iz kamenog doba, ali se posebno isti\u010de zbog postavki eksponata iz najstarijih gradova Sirije: Marija, Ugarita i Eble.<\/p>\n<h2>Palmira ili Tadmor<\/h2>\n<p>I za kraj, ali samo po\u010detka, <strong>predstavljamo vam i \u201cPalmiru\u201d \u2013 na arapskom Tadmor<\/strong> \u2013 koja se nalazi u srcu Sirijske pustinje. Nalazi se nekih 200 km severoisto\u010dno od Damaska i predstavlja ru\u0161evine anti\u010dkog grada i va\u017enu trgova\u010dku raskrsnicu na karavanskom putu od Sredozemlja do Eufrata. \u201cOaza\u201d, kako je ponekad nazivaju, izgra\u0111ena je u blizini izvora tople vode Afga i predstavljala je idealno mesto za odmor karavana koji su prelazili naporne trgova\u010dke kilometre koji su u drevna vremena spajali svet.<\/p>\n<p>Zbog ovoga je Palmira postala i zna\u010dajno kraljvstvo u 2. veku p.n.e. Kada su Rimljani osvojili Siriju, Palmira je do\u017eivela veliki uspon i postala poznata kao \u201cGrad palmi\u201d. Od sa\u010duvanih gra\u0111evina izdvajaju se \u201c<strong>Baalov hram<\/strong>\u201diz 1. veka, \u201c<strong>Pozori\u0161te<\/strong>\u201d tako\u0111e iz 1. veka i kolonada stubova koja ide du\u017e ulice koja od hrama vodi do slavoluka iz vremena Septimija Severa. Lepota i veli\u010danstvenost ovog mesta u srcu pustinje uvrstili su ga na UNESCO-vu listu svetske kulturne ba\u0161tine. Sa razlogom. Nadajmo se da aktuelna politi\u010dka situacija ne\u0107e dovesti da toga da ove dragocenosti budu i malo okrznute. Kako god, svakako \u0107e u narednom periodu ovo opet biti raskrsnica sveta i svetova.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Tekst napisala, Biljana Lukovi\u0107. Pou\u010deni na\u0161im istorijskim iskustvima znamo da se obi\u010dno ispod te\u0161kih politi\u010dkih zavesa, koje se sve \u010de\u0161\u0107e spu\u0161taju na neku uslovno re\u010deno &#8222;nedemokratsku&#8220; zemlju, kriju bri\u017emo tkani geo politi\u010dki planovi. U njima pri\u010de obi\u010dnih ljudi i svetovi koji u sebi nose te\u017einu ove civilizacije obi\u010dno bivaju samo matemati\u010dki detalj.<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":9809,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[29],"class_list":["post-2040","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-azija","tag-unesco"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2040","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2040"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2040\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/media\/9809"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2040"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2040"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2040"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}