{"id":1467,"date":"2013-04-08T16:22:25","date_gmt":"2013-04-08T16:22:25","guid":{"rendered":"http:\/\/ttgroup.test\/?p=1467"},"modified":"2013-04-08T16:22:25","modified_gmt":"2013-04-08T16:22:25","slug":"turska-muzika-online-od-trbusnog-plesa-do-tv-serija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/turska-muzika-online-od-trbusnog-plesa-do-tv-serija\/","title":{"rendered":"Turska muzika online &#8211; od trbu\u0161nog plesa do TV serija"},"content":{"rendered":"<p>Turska je u poslednjih 10-ak godina <strong>postala jedna od najpopularnijih turisti\u010dkih destinacija<\/strong>. Razloga je puno: imaju prelepo more, nisu nam tra\u017eili vize u vreme kada su nam ih svi drugi tra\u017eili i relativno je blizu \u0161to omogu\u0107ava jeftin prevoz (autobus). Uz sve to ide, naravno, bogata kultura i tradicija koja nam je i istorijski poznata, pa je Istanbul, na primer, jadna od <a href=\"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/jeftin-soping-u-istanbulu-saveti-i-cene\/\"><strong>najtra\u017eenijih gradskih tj. City Break ali i \u0161oping destinacija<\/strong><\/a>.<\/p>\n<figure id=\"attachment_1474\" aria-describedby=\"caption-attachment-1474\" style=\"width: 600px\" class=\"wp-caption aligncenter\"><a href=\"http:\/\/www.tt-group.net\/visit-turkey\/travel-bodrum\/halikarnas-disco\/halikarnas.php\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"size-full wp-image-1474\" src=\"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-content\/uploads\/2013\/04\/Turske-plesacice-Halikarnas.jpg\" alt=\"Halikarnas diskoteka, Bodrum\" width=\"600\" height=\"361\" \/><\/a><figcaption id=\"caption-attachment-1474\" class=\"wp-caption-text\">Plesa\u010dice u Halikarnas diskoteci, Bodrum<\/figcaption><\/figure>\n<p>Turska sa druge strane ima razli\u010dite motive za \u201eprizivanje\u201c turista odavde. Sa jedne strane je tradicionalno rivalstvo sa Gr\u010dkom, koja je neprikosnovna zemlja za letovanje Srba, a sa druge strane je naravno novac, jer u vreme svetske krize svaki novi turista je zlata vredan.<\/p>\n<p>Tako su se brzo i lako uklopile \u201ekockice\u201c obeju strana \u2013 sa jedne blizina, povoljne cene i \u201epoznat\u201c teren a sa druge potreba za pove\u0107anjem zarade i svrstavanje zemlje me\u0111u turisti\u010dke lidere Evrope.<br \/>\n<iframe loading=\"lazy\" src=\"http:\/\/www.youtube.com\/embed\/w82qdfGZCQ0\" width=\"420\" height=\"315\" frameborder=\"0\" allowfullscreen=\"allowfullscreen\"><\/iframe><\/p>\n<p>Ipak, uz mno\u0161tvo motiva koji nas Srbe insiri\u0161u da svoje letovanje provedemo u Turskoj (da spomenemo samo jo\u0161 jedan\u2013 hrana!), odli\u010dno se uklapa i melos zemlje koji nam je tako\u0111e jako blizak. Milom ili silom, nije va\u017eno, ali zvuci i ritam Turske dobro su nam znani.<\/p>\n<p>Ako pitate bilo kog na\u0161eg turistu koji je bio u Turskoj da vam ka\u017ee koja su mu <strong>dva najja\u010da muzi\u010dka utiska iz te zemlje<\/strong>, bez obzira da li voli ili ne voli ovaj melos, najve\u0107i broj njih \u0107e vam re\u0107i da su to trenuci tokom krstarenja lokalnim brodi\u0107ima, kada se pu\u0161ta popularna muzika i organizuju takmi\u010denja u trbu\u0161nom plesu (<strong>kada Srpkinje uvek hrabro pobe\u0111uju Turkinje u \u2013 lepoti, naravno!<\/strong>) <strong>i trbu\u0161ni ples generalno<\/strong>, ili u hotelu ili restoranu ili prilikom posete Istambulu, na primer&#8230; A ako je neko <a href=\"http:\/\/www.tt-group.net\/leto\/turska\/turski-dervisi-i-njihov-ples\/\"><strong>imao sre\u0107e da vidi Dervi\u0161e<\/strong><\/a>, onda je to sigurno najja\u010di utisak od svih!<\/p>\n<p>Zbog velike popularnosti melodija sa prizvukom orijenta kod nas &#8211; \u201e<span style=\"text-decoration: underline;\"><strong>pusto tursko<\/strong><\/span>\u201c &#8211; re\u0161ili smo da vam ka\u017eemo pone\u0161to o poreklu i karakteru turske muzike, jer mnogi ni ne znaju da ona ima i druga\u010dije zvuke i note od onih koje ispu\u0161taju <span style=\"text-decoration: underline;\"><strong>zurle<\/strong><\/span> i <span style=\"text-decoration: underline;\"><strong>tarabuke<\/strong><\/span>&#8230;<\/p>\n<p>Naravno, postoji i druga strana medelja, a jedan od <strong>najgledanijih Youtube klipova<\/strong> svih vremena, tzv. &#8220;<span style=\"text-decoration: underline;\"><strong>Ludi turski ples<\/strong><\/span>&#8221;<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" src=\"http:\/\/www.youtube.com\/embed\/_chmqHMlqzc\" width=\"420\" height=\"315\" frameborder=\"0\" allowfullscreen=\"allowfullscreen\"><\/iframe><\/p>\n<p>Turska je zemlja koja spaja Evropu i Aziju i nalazi se na raskrsnici kultura i puteva, \u0161to se mo\u017ee \u201e\u010duti\u201c i u njenoj muzici koja je me\u0161avina narodne muzike centralne Azije, <a href=\"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/anticka-grcka-muzika-online\/\"><strong>vizantijske i gr\u010dke muzike<\/strong><\/a>, persijske muzike, balkanske muzike i muzike nezaobilaznih Otomana.<\/p>\n<h2>Turska klasi\u010dna, dvorska muzika<\/h2>\n<p>Koreni tradicionalne turske muzike se\u017eu jo\u0161 u 11. vek kada su Turci Seld\u017euci osvojili Persiju i Anadoliju. U vreme Otomanskog carstva negovana je turska klasi\u010dna \u2013 dvorska muzika. Bila je to kompleksna aristokratska muzika izvo\u0111ena na instrumentima kao \u0161to su <span style=\"text-decoration: underline;\"><strong>tanbur<\/strong><\/span> (tambura), <span style=\"text-decoration: underline;\"><strong>harfa<\/strong><\/span>, violina, flauta, bubanj, a na osnovu tekstova u\u010denih pesnika tog doba.<\/p>\n<p>Klasi\u010dna dvorska muzika Otomana nije se po svom karakteru mnogo razlikovala od bilo koje druge aristokratske muzike sa bilo kog dvora tog doba. Izuzev po druga\u010dijim tonovima koje je koristila. Ljubitelji ove muzike bili su sultani Selim III i <strong>Sulejman Veli\u010danstveni<\/strong>. Niz klasi\u010dnih kompozicija nazivao se <span style=\"text-decoration: underline;\"><strong>fasil<\/strong><\/span> i sastojao se od 4 instrumentalna dela i 3 vokalna, uz instrumentalnu improvizaciju koja se nazivala taksim. Oni koji su posetili Istanbul, nasmeja\u0107e se jer dobro znaju GDE se nalazi Taksim, a oni koji ga nisu posetili, sigurno ga ne\u0107e zaobi\u0107i&#8230; Evo i jednog online primera klasi\u010dne turske muzike kompozitora <span style=\"text-decoration: underline;\"><strong>Dede Efendija<\/strong><\/span>.<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" src=\"http:\/\/www.youtube.com\/embed\/rj65ohO9DL0\" width=\"560\" height=\"315\" frameborder=\"0\" allowfullscreen=\"allowfullscreen\"><\/iframe><br \/>\nPa za po\u010detak uporedite da li vam zvu\u010di \u201cturski\u201d na na\u010din kako mi to danas do\u017eivljavamo\u2026<\/p>\n<h2>Haremska muzika<\/h2>\n<p>Osim klasi\u010dne dvorske muzike, na sultanovom dvoru, ali u njegovom zatvorenom delu poznatom kao \u201eHarem\u201c, odzvanjali su druga\u010diji zvuci. <strong>Trbu\u0161ni ples je muzika za ples koja se negovala u haremu<\/strong>, delu dvora u koji je ulazak bio zabranjen svima osim \u010dlanovima naju\u017ee porodice, sultanu i evnusima koji su u njemu slu\u017eili. Harem je bio sultanovo carstvo u kome su \u017eivele njegove \u017eene, konkubine, robinje. U tom svetu za sebe, \u017eenski muzi\u010dari i plesa\u010dice zabavljale su stanovnice harema izvode\u0107i trbu\u0161ni ples za njih. Dakle, originalno, <strong>\u017eene su plesale za \u017eene<\/strong>.<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" src=\"http:\/\/www.youtube.com\/embed\/84vcAk9Xvo0\" width=\"560\" height=\"315\" frameborder=\"0\" allowfullscreen=\"allowfullscreen\"><\/iframe><\/p>\n<p>Te su plesa\u010dice bile poznate kao<strong> rakkas<\/strong> i nisu izvodile ovaj egzoti\u010dni ples u javnosti. Ova vrsta plesne muzike i sam ples uskoro su iza\u0161li i van dvorskih zidina ali su ga u javnosti po\u010deli da izvode uli\u010dni zabavlja\u010di, mu\u0161ke verzije haremskih rkkas, koji su ples izvodili na svadbama, proslavama ali i pred sultanom li\u010dno. Znamo da ovo sada mu\u0161karcima malo kvari magiju koja prati trbu\u0161ni ples, jer svi mi znamo \u0161ta je trbu\u0161ni ples DANAS, ali NEKADA on nije imao tu mo\u0107 koju ima danas. Ipak, \u010dinjenica je da je moderni orijentalni ples, <strong>koji mnogi obo\u017eavaju zbog svog zavodni\u010dkog karaktera<\/strong>, nastao iz tradicije otomanskih rakkas.<\/p>\n<h2>Uticaj turske muzike na Zapad<\/h2>\n<p>Kao poznati ratnici, o \u010dijim ambicijama ne\u0107emo ovde raspravljati jer su mnoge na na\u0161im prostorima i ostvarivane, Turci su imali i jednu zanimljivu tradiciju koju su negovali tokom svojih vojnih pohoda. <b>Oni su u sastavu vojske imali i vojne orkestre<\/b> \u010diji je glavni cilj bio da podstaknu i bodre vojnike svojim zaraznim ritmovima.<\/p>\n<p>Ovi orkestri, turski Mehter Takimi, nama poznatiji kao <b>\u201ejanji\u010darski vojni orkestri\u201c,<\/b> najstariji su orkestri ove vrste na svetu. Tek od 16. veka, po ugledu na Turke, ovakvi orkestri pojavili su se i u drugim armijama Evrope. \u00a0Tako, iako nisu uspeli da osvoje Evropu vojni\u010dki, Turci su uspeli da je \u201eosvoje\u201c muzi\u010dki jer je <b>turska vojna muzika <\/b>izvr\u0161ila<b> <\/b>veliki uticaj na evropsku muziku tog doba, pa je Evropa uskoro po\u010dela da odzvanja muzi\u010dkim orijentalizmom poznatim pod nazivom <b>\u201eTurski stil\u201c<\/b> ili <b>\u201eAlla turca\u201c.<\/b><\/p>\n<p>Kompozitori klasi\u010dne muzike bili su toliko odu\u0161evljeni ovom muzi\u010dkom novinom da su je oberu\u010dke prihvatili i po\u010deli da je ubacuju u svoja dela. <b>A sve je po\u010delo 1699. godine kada je sklopljen Karlova\u010dki mir u Sremskim Karlovcima<\/b> kojim je okon\u010dan turski poku\u0161aj osvajanja Be\u010da i ostatka Evrope. Turska delegacija je tim povodom, smatraju\u0107i da je taj mir njihov uspeh, sa sobom dovela brojne muzi\u010dare i zabavlja\u010de me\u0111u kojima je bio i janji\u010darski vojni orkestar. Neki od tada najpoznatijih evropskih kompozitora prvi put su \u010duli te zarazne zvuke koji su ostavili duboki trag pa se tako mo\u017eemo slobodno na\u0161aliti i re\u0107i da smo <b>MI krivi \u0161to je turska muzika osvojila Evropu<\/b>! Eh, \u010dudna je istorija, zar ne&#8230;<\/p>\n<p>Kompozitore klasi\u010dne muzike 17. i 18. veka naro\u010dito su odu\u0161evili zvuci udara\u010dkih instrumenata i ritmovi koje oni proizvode. Tako je <b>Jozef Hajdn<\/b> komponovao <b>\u201cVojnu simfoniju\u201d(Simfonija br. 100 u G molu)<\/b> u kojoj koristi Alla turca stil i turske instrumente.<\/p>\n<p>Ni <b>Mocart<\/b> nije ostao imun na Turke. Napisao je <b>operu \u201cOtmica iz saraja\u201d<\/b> 1782. godine tako\u0111e u duhu Alla turca stila. Njegova klavirska sonata 331 iz 1783. godine zavr\u0161ava se fantasti\u010dnim <b>Rondom All turca<\/b>. Poslu\u0161ajte \u010duvenu online kompoziciju:<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" src=\"http:\/\/www.youtube.com\/embed\/Yomi0-WL5Pg\" width=\"420\" height=\"315\" frameborder=\"0\" allowfullscreen=\"allowfullscreen\"><\/iframe><\/p>\n<p><b>Betoven<\/b> je u svoju <b>\u201cDevetu simfoniju\u201d<\/b> iz 1824. godine tako\u0111e uklju\u010dio turske instrumente a komponovao je i svetski poznat <b>\u201cTurski mar\u0161\u201d.\u00a0<\/b><\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" src=\"http:\/\/www.youtube.com\/embed\/BUuOmxzbuWQ\" width=\"420\" height=\"315\" frameborder=\"0\" allowfullscreen=\"allowfullscreen\"><\/iframe><\/p>\n<p>Tu je i koncert za violinu br. 5 u A molu iz 1775. godine koji se naziva jo\u0161 i \u201c<strong>Turskim koncertom<\/strong>\u201d na \u010dijem se kraju tako\u0111e mogu osetiti uticaji turske muzike.<\/p>\n<p>Po\u010detkom 19. veka \u201ctuska\u201d muzika bila je toliko popularna da su proizvo\u0111a\u010di klavira u to doba napravili \u010dak i posebnu vrstu klavira koja je imala <strong>zasebnu pedalu koja bi proizvodila zvuke bubnjeva i zvona<\/strong> i koja se koristila u delovima kada se izvodio All turca stil.<\/p>\n<h2>Uticaj Zapada na tursku muziku<\/h2>\n<p>Ipak, nije samo turska muzika ostavila trag na evropskoj a da se i njoj nije desilo isto \u2013 uticaj zapadne muzike i evropeizacija otomanskih vojnih orkestara u 19. veku. Godine 1827. brat poznatog operskog kompozitora Gateana Donizetija, <strong>\u0110uzepe Donizeti<\/strong>, postaje zvani\u010dni muzi\u010dar na dvoru sultana Mahmuda II. Od tog trenutka pa sve do po\u010detka 20. veka evropski muzi\u010dari bili su na \u010delu sultanovih dvorskih orkestara. Jedan od najboljih primera za duh Evrope koji je uticao na Tursku je i Dolmabah\u010de palata u \u010dijoj glavnoj dvorani lako mo\u017eete zamisliti plesove sa evropskih dvorova ali i \u201c\u010duti\u201d zvuke evropske klasi\u010dne muzike.<\/p>\n<p>Nakon pada Osmanske imperije i uspostavljanja Republike pod Ataturkom, nekada\u0161nji carski orkestar preme\u0161ten je iz Istanbula u novu prestonicu, Ankaru, i promenio je ime u \u201c<strong>Predsedni\u010dki simfonijski orkestar<\/strong>\u201d \u0161to u mnogome govori u kom je smeru \u201cnova, mlada\u201d dr\u017eava krenula. Neki od najpoznatijih kompozitora tog doba bili su <strong>Cemal Re\u015fit Rey<\/strong>, <strong>Ulvi Cemal Erkin<\/strong>, <strong>Ahmet Adnan Saygun<\/strong>, <strong>Necil Kaz\u0131m Akses<\/strong>. Evo i jednog primera za \u201cnovu\u201d tursku klasi\u010dnu muziku kompozitora Cemal Re\u015fit Reya<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" src=\"http:\/\/www.youtube.com\/embed\/jbKQ6qypvTY\" width=\"420\" height=\"315\" frameborder=\"0\" allowfullscreen=\"allowfullscreen\"><\/iframe><\/p>\n<p>Iako je Ataturk bio zagovornik modernizacije zemlje, ipak je njegova ideja vodilja bila \u201c<strong>uzeti od Zapada, ali sa\u010duvati turske korene<\/strong>\u201d. Zbog toga je na njeguvu inicijativu 1924. godine zapo\u010dela velika akcija skupljanja turske tradicionalne muzike iz Anadolije i ova je akcija trajala sve do 1953. godina. U njoj je prikupljeno oko 10.000 narodnih pesama \u0161to je zaista pravo kulturno blago jedne zemlje. A vi sada razmislite i prisetite se ko je u na\u0161oj istoriji i kada sproveo jednu takvu akciju\u2026<\/p>\n<h2>Turska narodna \u2013 folk muzika<\/h2>\n<p>Turska narodna muzika, <span style=\"text-decoration: underline;\"><strong>T\u00fcrk\u00fc<\/strong><\/span>, poput na\u0161e narodne knji\u017eevnosti, tako\u0111e se bavi temama iz svakodnevnih \u017eivota ljudi pa je mnogo bli\u017ea narodu nego \u0161to je to bila klasi\u010dna dvorska muzika, koja se bavila problemima \u017eivota, ali na \u201cfilozofski\u201d, uzvi\u0161en na\u010din. <strong>Turska narodna muzika je izvo\u0111ena na svadbama, sahranama, raznim proslavama<\/strong> i uz nju je i\u0161ao i odgovaraju\u0107i folklorni ples koji se razlikovao od regiona do regiona. Zvu\u010di poznato? Ili vam je ve\u0107 pred o\u010dima \u201cvidljivo\u201d? I muzika se naravno razlikovala u razli\u010ditim regijama Turske jer su se razlikovali i ljudi i njihovi \u017eivoti i obi\u010daji. Tradicionalni muzi\u010dki instrumenti <strong>su \u017ei\u010dani (tanbur)<\/strong> i guda\u010dki instrumenti, udaraljke poput <strong>darabuke (tarabuka)<\/strong> i duva\u010dki instrumenti <strong>kao zurna (zurla)<\/strong>.<\/p>\n<p>Turski folklor je izuzetno raznolik i raznovrstan zbog mnogobrojnih uticaja i asimilacija ali je jedan instrument ipak dominantan. To je saz, drevni muzi\u010dki instrument iz grupe tambura poreklom iz Irana. I kao \u0161to smo mi imali na\u0161e narodne guslare i peva\u010de koji su \u010duvali na\u0161u tradiciju tako su i Turci imali svoje ozan koji su jo\u0161 od 11. veka negovali i <a href=\"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/turski-jezik-najcesce-koriscene-reci-i-fraze\/\"><strong>prenosili tursku narodnu knji\u017eevnost<\/strong><\/a>. Za razliku od na\u0161ih guslara, njihov instrument je bio <span style=\"text-decoration: underline;\"><strong>saz<\/strong><\/span>.<\/p>\n<p>Jedan od jakih uticaja na tursku muziku imala je, naravno, <strong>arapska muzika<\/strong>. Ona je u Turskoj bila zabranjena 1948. godine u vreme modernizacije dr\u017eave i promene pisma iz arapskog u \u201cevropsko\u201d ali je 70-ih godina pro\u0161log veka do\u0161lo do velikih migracija ruralnog stanovni\u0161tva sa juga zemlje ka gradskim centrima, naro\u010dito ka Istanbulu. Zajedno sa njima, do\u0161li su i malo druga\u010diji zvuci\u2026 Budu\u0107i da su dolazili iz oblasti koje su bile blizu zemalja Bliskog Istoka, arapska muzika im je bila najbli\u017ea pa se pojavio novi muzi\u010dki \u017eanr koji su turski muzikolozi <strong>nazvali arabeska \u2013 \u0161to je trebalo da bude sinonim za arapsko pevanje.<\/strong> Ovaj je \u017eanr bio jako popularan do 90-ih godina pro\u0161log veka a neka od najzna\u010dajnijih muzi\u010dkih imena koji su ga ivodili su <strong>Orhan Gencebay<\/strong>, <strong>M\u00fcsl\u00fcm G\u00fcrses<\/strong>, <strong>Ferdi Tayfur<\/strong>, <strong>Hakk\u0131 Bulu<\/strong>, Bergen, Ebru G\u00fcnde\u015f, Seda Sayan, Sibel Can, Zerrin \u00d6zer&#8230;<\/p>\n<p>Ovaj \u017eanr je toliko narastao 80-ih godina da je <strong>zapretio opstanku turske pop muzike<\/strong>.<\/p>\n<h2>Verska muzika<\/h2>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Svako ko je bio u d\u017eamiji ili u gradu gde ima d\u017eamije, \u010duo je <strong>specifi\u010dni poziv na molitvu sa minareta d\u017eamije<\/strong>. Kao i sve druge religije i muslimanska ima svoje muzi\u010dke okvire. Tu su najpre <strong><i>ezan<\/i> (poziv na molitvu)<\/strong>, <strong><i>Kur&#8217;an-\u0131 Kerim<\/i> (recitovanje stihova iz Korana)<\/strong> i <strong><i>Mevlit <\/i>i <i>ilahi <\/i><\/strong>(himne koje se pevaju naj\u010de\u0161\u0107e u grupama izvan d\u017eamije). Verska muzika podse\u0107a po svojoj u\u010denosti i zvucima na tursku klasi\u010dnu muziku izvo\u0111enu na sultanovim dvorovima.<\/p>\n<p>Posebnu vrstu religiozne muzike izvode <b>\u201cDervi\u0161i\u201d<\/b> \u2013 pripadnici Mevlevi sekte poznati po asketskom na\u010dinu \u017eivota i plesu od koga se zaista vrti u glavi. Svetski poznati muzi\u010dari koji izvode ovaj tip muzike su <strong>Necdet Yasar<\/strong>, Niyazi Sayin, Kudsi Erg\u00fcner i \u00d6mer Faruk Tekbilek.<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" src=\"http:\/\/www.youtube.com\/embed\/g7QtM79pBs4\" width=\"420\" height=\"315\" frameborder=\"0\" allowfullscreen=\"allowfullscreen\"><\/iframe><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h2>Popularna muzika<\/h2>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>I tako kona\u010dno do\u0111osmo do onoga \u0161to VE\u0106INA nas SMATRA turskom muzikom! Iako je pravo pitanje \u010dija je zapravo, jer u njoj ima stvarno svega sa raznih meridijana i geografskih \u0161irina, popularna turska muzika je nesumnjivo zavladala i vlada ovim delom sveta. E, sad, da li se ba\u0161 treba nazivati <strong>turskom ili mo\u017eda gr\u010dkom ili bliskoisto\u010dnom ili balkanskom ili jermenskom ili azerbejd\u017eanskom<\/strong>\u2026 to nije na nama da sudimo. Jo\u0161 kada se na sve to nakalemio uticaj modernih svetskih muzi\u010dkih \u017eanrova, poput hip-hopa, hausa, repa onda zaista postaje zanimljivo.<\/p>\n<p><b>Koreni popularne turske muzike se\u017eu jo\u0161 do po\u010detka 20. veka, u vreme \u201cevropeizacije\u201d i \u201cvesternizacije\u201d zemlje.<\/b> Sa asimilacijom raznovrsnog stanovni\u0161tva do\u0161lo je i do me\u0161anja muzi\u010dkih uticaja koji su formirali jedan \u0161iroki, specifi\u010dan i jako zanimljiv muzi\u010dki stil u kome ima uticaja <b>Gr\u010dke<\/b>, <b>Jermenije, Azerbejd\u017eana, Albanije, Balkana<\/b> pa sve do <b>Poljske<\/b> i \u010dak <b>Izraela<\/b>.<\/p>\n<p>Turska pop muzika je po\u010dela skromno 50-ih godina pro\u0161log veka. Vremenom su se svi tada popularni muzi\u010dki pravci u svetu pevali i u Turskoj a jedna od najve\u0107ih rok zvezda bio je <b>Bar\u0131\u015f Man\u00e7o<\/b> pa evo i jednog primera tad\u0161nje popularne rok muzike.<\/p>\n<p>Najve\u0107a turska muzi\u010dka zvezda 70-ih godina, poznata ba\u0161 kao \u201cSuperstar\u201d bila je <b>Ajda Pekkan<\/b>, koja je postigla najve\u0107u komercijalnu slavu sa prodatih \u010dak 42 miliona albuma \u0161irom sveta.<\/p>\n<p>Tako\u0111e, jo\u0161 jedna turska zvezda poslednje dekade pro\u0161log veka je i <b>Sezen Aksu<\/b>, \u201c<strong>kraljica turskog popa<\/strong>\u201d koja je bila najve\u0107i zagovornik da Turska po\u010dne da u\u010destvuje na Pesmi Evrovizije pa je 2003. godine peva\u010dica novije generacije, <b>Sertab Erener<\/b> Turskoj donela pobedu svetskim hitom \u201c<strong>Everyway that I can<\/strong>\u201d .<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" src=\"http:\/\/www.youtube.com\/embed\/m3i4S4E7h3I\" width=\"420\" height=\"315\" frameborder=\"0\" allowfullscreen=\"allowfullscreen\"><\/iframe><\/p>\n<p><strong>Sezen Aksu<\/strong> je i jedna od najodgovornijih \u0161to se u Turskoj 90-ih godina razvio \u201cnovi talas\u201d popularne muzike druga\u010dijeg zvuka koji je potpuno zavladao kako Turskom, tako i svetom. Tada su se pojavile velike muzi\u010dke zvezde <b>Tarkan<\/b> i <b>Mustafa Sandal<\/b>. Tarkanov naj\u010duveniji hit, <strong><i>\u015e\u0131mar\u0131k<\/i><\/strong>, koji je komponovala ba\u0161 Sezen Aksu, obradile su mnogobrojni peva\u010di iz na\u0161eg regiona i sveta.<\/p>\n<h2>Muzija iz filmova i turskih TV serija<\/h2>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>U poslednje vreme, sa rastom turske ekonomije po\u010dinje sve vi\u0161e sredstava da se izdvaja u umetnost, a posebno sedmu umetnost koja po svojoj prirodi u sebi ima ve\u0107 implementiranu muzi\u010dku dimenziju. Turci snimaju svoje visokobud\u017eetne filmove gde na svoj na\u010din pri\u010daju i prepri\u010davaju istoriju. Jedan od njih je tehni\u010dki odli\u010dan\u00a0blokbaster\u00a0 &#8220;<strong>Pad Carigrada 1453&#8243;<\/strong>. Naravno, ovi bajkoviti istorijski plagijati nisu za\u017eiveli na zapadu i na\u0161im prostorima, pre svega zbog svoje neobjektivnosti.<\/p>\n<p>Ali jedna druga vrste sadr\u017eaja u kojoj je utisnut prilago\u0111en turski melos je osvojila male reklame ne samo na podru\u010dju Bugarske, Gr\u010dke, Srbije, Makedonije, ve\u0107 i tamo gde islamska strela nije uspela da dobaci, poput Hrvatske, Slovenije, Ma\u0111arske i tako dalje. Re\u0111aju se i smenjuju u nizu <strong>turske serije<\/strong> tipa, <span style=\"text-decoration: underline;\"><strong>Kad li\u0161\u0107e pada<\/strong><\/span>, <span style=\"text-decoration: underline;\"><strong>Asi<\/strong><\/span>, <span style=\"text-decoration: underline;\"><strong>Kako vreme prolazi<\/strong><\/span> i najpoznatiji od svih <span style=\"text-decoration: underline;\"><strong>Sulejman Veli\u010danstveni<\/strong><\/span>. Fascinantno je ako pro\u0161etate sokakom u nekom malom mestu, u terminu serije. Neverovatno, svi kanali uklju\u010deni na <strong>Prvu Srpsku ili re\u010de neko Prvu Tursku<\/strong>, a svuda se \u010duju donji zvuci:<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" src=\"http:\/\/www.youtube.com\/embed\/5EJphhIIM1w\" width=\"420\" height=\"315\" frameborder=\"0\" allowfullscreen=\"allowfullscreen\"><\/iframe><\/p>\n<p>I tako \u010ditaju\u0107i ovaj tekst ne mo\u017eemo a da se ne zapitamo na kraju da li je ono \u0161to mi danas zovemo \u201cturska muzika\u201d zaista <span style=\"text-decoration: underline;\"><strong>PRAVA turska muzika<\/strong><\/span> ili\u2026 <strong>Mo\u017eda ima i nas malo u njoj<\/strong>\u2026 Pa nam zbog toga i jeste ponekad tako bliska. Ne samo, ko je tu na koga uticao i kako, ve\u0107 i kako \u0107e u budu\u0107nosti, tema je za razmi\u0161ljanje\u2026<\/p>\n<p>Eto, a ako posle ovih pesama budete korak bli\u017ee za posetu ovoj zemlji, konsultujte link: <a href=\"http:\/\/www.tt-group.net\/vremenska-prognoza\/turska\/\"><strong>TT Group prognoza za Tursku<\/strong><\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Turska je u poslednjih 10-ak godina postala jedna od najpopularnijih turisti\u010dkih destinacija. Razloga je puno: imaju prelepo more, nisu nam tra\u017eili vize u vreme kada su nam ih svi drugi tra\u017eili i relativno je blizu \u0161to omogu\u0107ava jeftin prevoz (autobus). Uz sve to ide, naravno, bogata kultura i tradicija koja nam je i istorijski poznata,<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[18],"class_list":["post-1467","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-balkan","tag-turska"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1467","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1467"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1467\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1467"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1467"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1467"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}