{"id":1396,"date":"2013-03-22T11:40:25","date_gmt":"2013-03-22T11:40:25","guid":{"rendered":"http:\/\/ttgroup.test\/?p=1396"},"modified":"2013-03-22T11:40:25","modified_gmt":"2013-03-22T11:40:25","slug":"kule-petronas-najvise-zgrade-u-svetu-cak-6-godina","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/kule-petronas-najvise-zgrade-u-svetu-cak-6-godina\/","title":{"rendered":"Kule Petronas, najvi\u0161e zgrade u svetu \u010dak 6 godina"},"content":{"rendered":"<p>Lokacija: <strong>Kuala Lumpur<\/strong>, <strong>Malezija<\/strong><br \/>\nDatum ro\u0111enja: 1998. godina<br \/>\nSvetski rekord: <strong>najvi\u0161a zgrada od 1998 do 2004. godine<\/strong><br \/>\nTro\u0161kovi: 1,6 milijardi dolara<br \/>\nVisina: <span style=\"text-decoration: underline;\"><strong>452 m<\/strong><\/span><br \/>\nBroj spratova: 88<br \/>\nArhitekta: Cesar Pelli<br \/>\nIn\u017eenjeri: Thornton-Tomasetti i Ranhill Bersekutu<br \/>\nSve\u010dano otvaranje: 28. avgusta, 1999. godine<\/p>\n<p>15. aprila 1996. godine Savet najvi\u0161ih zgrada proglasio je <strong>kule Petronas u Kuala Lumpuru najvi\u0161im na svetu<\/strong>, pa su samim tim uvr\u0161tene i u \u010duda svetske arhitekture. Pri\u010da o njihovoj izgradnji samo je jo\u0161 jedna u nizu o izazovima koje ljudski um svojom jakom voljom prevazilazi, a kona\u010dni rezultat, projekat arhitekte <span style=\"text-decoration: underline;\"><strong>Cesara Pellia<\/strong><\/span>, prava je simbioza Istoka i Zapada.<\/p>\n<p><!--more--><\/p>\n<p>Sve do 1998. godine <strong>najvi\u0161i oblakoderi na svetu uvek su bili na teritoriji SAD-a<\/strong>. Me\u0111utim, te godine u Maleziji bivaju zavr\u0161ene kule bliznakinje, elegantnih, vitkih proporcija, pa se <a href=\"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/destinacija\/amerika\/\"><strong>ameri\u010dka tradicija<\/strong><\/a> ekstremnih visina tu prekida.<\/p>\n<p>\u0160iljati vrhovi, koji se\u017eu do visine od 452 m, omogu\u0107ili su kulama da za 33 stope <strong>nadma\u0161e Sears kule u \u010cikagu<\/strong>, koje su do tada bile najvi\u0161e zgrade na svetu. Ipak, postoje neke nedoumice u vezi toga kako su se Petronas kule popele na tron najvi\u0161ih zgrada na svetu.<\/p>\n<p>Naime, najvi\u0161i sprat u Sears kulama zapravo je 200 stopa iznad poslednjeg sprata u kulama Petronas, a i antene na njima nadvisuju Petronas kule. <strong>Pa kako je onda ova gra\u0111evina dobila laskavu titulu najvi\u0161e zgrade na svetu?<\/strong> Prema standardima Saveta najvi\u0161ih zgrada na svetu, \u0161iljati vrhovi pripadaju konstrukciji zgrade, pa samim tim doprinose i njenoj visini, dok se antene na vrhu ne ra\u010dunaju u tu kategoriju.<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" src=\"http:\/\/www.youtube.com\/embed\/8g2qRJcjq1I\" width=\"420\" height=\"315\" frameborder=\"0\" allowfullscreen=\"allowfullscreen\"><\/iframe><\/p>\n<p>Ovi vrhovi nemaju nikakvu posebnu namenu, u njima se ne nalaze ni stepenice, a ni neki ure\u0111eni prostor, ali su oni uklju\u010deni u trku osvajanja visina iz jednog vrlo prostog razloga: <span style=\"text-decoration: underline;\"><strong>jer su lepi za oko.<\/strong><\/span> Podignute iznad biv\u0161eg trkali\u0161ta, kule Petronas istovremeno objedinjuju religiju i ekonomski prosperitet.<\/p>\n<p>Svaka kula ima 88 spratova i \u010dak 32.000 prozora! 1,6 milijardi dolara vredno zdanje ima vi\u0161e od 8 miliona kvadratnih stopa poslovnog prostora i objekata za zabavu, <strong>podzemni park za 4500 automobila<\/strong>, muzej nafte, koncertnu dvoranu, d\u017eamiju i multimedijalni konferencijski centar. Kule, povezane fleksibilnim mostom na 41. spratu, opisane su kao dva \u201ckosmi\u010dka stuba\u201d koja u obliku beskrajnih kru\u017enih stepenica streme ka nebesima.<\/p>\n<p>Na Zapadu kule Petronas oli\u010davaju <strong>duh gra\u0111evinarstva koje \u201cpara nebo\u201d<\/strong>, duh koji se rodio u Americi, a sada se pro\u0161irio na skoro sve kontinente sveta. Kule su rezultat najnovijih tehnologija u gra\u0111evinarstvu, sa modernim materijalima kao \u0161to su ner\u0111aju\u0107i \u010delik od koga \u0161iljati vrhovi na plavoj nebeskoj pozadini dobijaju nestvarni odsjaj.<\/p>\n<p>Na Istoku, pak, oblik kula objedinjuje u sebi <strong>tradicionalnu arhitekturu i dekorativnu umetnost Malezije<\/strong>. Kroz tanke, vitke kule bliznakinje \u201cprotkan\u201d je uticaj islama, koji je \u201cuzidan\u201d i u same temelje. \u017delja investitora bila je da kule Petronas u sebi nose \u201ckulturu i nasle\u0111e Malezije\u201d, \u0161to je i postignuto evociranjem islamskih arabeski i primenjivanjem tradicionalnih geometrijskih oblika kori\u0161\u0107enih u muslimanskoj arhitekturi.<\/p>\n<p>U osnovi kule imaju oblik osmostrane zvezde dobijene ukr\u0161anjem \u010detvorouglova, \u0161to simboli\u010dno predstavlja spajanje neba i zemlje, da bi dalje ovaj oblik bio oplemenjen polukru\u017enim linijama. <strong>Geometrijski oblici poti\u010du iz islamske tradicije<\/strong>, dominantne u kulturi Malezije, a geometrijski obrazac mo\u017ee se na\u0107i u \u010ditavoj zemlji na ornamentima i u dekorativnoj umetnosti.<\/p>\n<p>Petronas kule bile su najvi\u0161e gra\u0111evine sve do trenutka kada ih je nadma\u0161io <strong>tajavanski \u201cTajpej 101\u201c<\/strong>\u00a02004. godine, ali su i dalje \u010dudo jer su <strong>najvi\u0161e kule bliznakinje na svetu<\/strong> od trenutka kada je sru\u0161en Svetski trgovinski centar u SAD-u.<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" src=\"http:\/\/www.youtube.com\/embed\/6FiX7qWUbgA\" width=\"420\" height=\"315\" frameborder=\"0\" allowfullscreen=\"allowfullscreen\"><\/iframe><\/p>\n<p>Za Petronas kule vezana je i jedna zanimljivost: <strong>zgrada je bila scenografija za poznati film \u201cEntrapment\u201d sa \u0160onom Konerijem i Ketrin Zita D\u017eons<\/strong> u glavnim ulogama, u kome je najatraktivnija scena definitivno prelazak preko vise\u0107eg mosta na 41. spratu. Pogledajte ovaj film jer \u0107e vam nakon toga sigurno postati jasno za\u0161to je ova zgrada uvr\u0161tena u moderna svetska \u010duda.<\/p>\n<p>Reporta\u017eu pripremila Biljana Lukovi\u0107.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Lokacija: Kuala Lumpur, Malezija Datum ro\u0111enja: 1998. godina Svetski rekord: najvi\u0161a zgrada od 1998 do 2004. godine Tro\u0161kovi: 1,6 milijardi dolara Visina: 452 m Broj spratova: 88 Arhitekta: Cesar Pelli In\u017eenjeri: Thornton-Tomasetti i Ranhill Bersekutu Sve\u010dano otvaranje: 28. avgusta, 1999. godine 15. aprila 1996. godine Savet najvi\u0161ih zgrada proglasio je kule Petronas u Kuala Lumpuru<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":9748,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-1396","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-azija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1396","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1396"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1396\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/media\/9748"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1396"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1396"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1396"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}