{"id":108,"date":"2012-04-25T07:35:44","date_gmt":"2012-04-25T07:35:44","guid":{"rendered":"http:\/\/ttgroup.test\/?p=108"},"modified":"2012-04-25T07:35:44","modified_gmt":"2012-04-25T07:35:44","slug":"kolos-sa-rodosa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/kolos-sa-rodosa\/","title":{"rendered":"Kolos sa Rodosa &#8211; jedno od sedam svetskih \u010duda starog sveta"},"content":{"rendered":"<p>\u010cetvrto po povr\u0161ini ostrvo Gr\u010dke, posle Krita, Eubeje (Evije) i Lezbosa \u2013 <strong>Rodos<\/strong>, nalazi se u jugoisto\u010dnom delu Egejskog mora i <strong>najve\u0107e je ostrvo Dodekanskog kompleksa ostrva<\/strong>.<\/p>\n<p>Sintagma &#8220;Dodekanez&#8221; ili &#8220;Dodekanis&#8221; zna\u010di &#8220;<strong>dvanaest ostrva<\/strong>&#8221; \u0161to odgovara \u010dinjeni\u010dnom stanju u arhipelagu. Drevna istorija Rodosa je bogata doga\u0111ajima, evo malo podataka.<\/p>\n<p>U doba anti\u010dke Gr\u010dke &#8220;<strong>Dodekanez<\/strong>&#8221; je bio organizovan u niz malih i veoma va\u017enih polisa. Dok su trajali gr\u010dko-persijski ratovi polisi su privremeno bili okupirani, a zatim pali pod uticaj \u00a0Atine. Ova ostrva su 164. g. bila pod vla\u0161\u0107u starog Rima, a onda i pod vla\u0161\u0107u Vizantije.<\/p>\n<p>Kad su Krsta\u0161i 1204. g. osvojili Carigrad, osrtva ostaju u rukama Vizantinaca (Nikejsko carstvo),\u00a0 ali ve\u0107 1310. godine Rodos i njemu bliska ostrva (neku godinu pre ili kasnije) potpadaju pod vlast Zapada, ta\u010dnije &#8211; <strong>Vitezova Malte\u0161kog reda<\/strong>, pod kojima ostaju do 1523. godine.<\/p>\n<p>Vitezovi su ostavili impozantne dokaze svoje prisutnosti na ostrvu, na svakom koraku se <strong>vide ostaci njihovog graditeljskog ume\u0107a<\/strong> \u2013 na zidinama utvr\u0111enja, na ukrasima kapija i vrata gra\u0111evina, podignute crkve, bolnice, gostionice i palate.<\/p>\n<p>Vitezovi templari su na Rodosu ostali 213 godina kada je poslednji Veliki Majstor templar <strong>Villiers de l`Isle Adam<\/strong>, bio primoran da preda ostrvo Sulejmanu Veli\u010danstvenom. Nakon pada Rodosa, <strong>Karlo V i papa prona\u0161li su vitezovima novi dom na Malti<\/strong>. Nakon tog vremena su postali poznati kao Malte\u0161ki vitezovi.<\/p>\n<p>Od 1523. Rodosom su vladale Osmanlije, zatim Italijani (1912-1945.) da bi tek 1948. Rodos napokon pripao Gr\u010dkoj. Zanimljivo je da su Italijani prvi objavili detaljan plan grada 1936. godine i u njemu izvestili o 34 klasi\u010dna i helenisti\u010dka nalazi\u0161ta me\u0111u srednjovekovnim zidinama.<\/p>\n<p>Kad se Du\u010de pojavio na sceni, umislio je, u fazi samoopijenosti da je ovo &#8220;ostrvo ru\u017ea&#8221; stra\u0161no zna\u010dajno zbog premo\u0107i na Sredozemnom moru. Crnoko\u0161ulja\u0161i su verovali da su ba\u0161tinici drevnog Jerusalimskog reda koji je nekada imao vlast na Rodosu.<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" src=\"http:\/\/www.youtube.com\/embed\/IjbGf5nQ4zs\" width=\"560\" height=\"315\" frameborder=\"0\"><\/iframe><\/p>\n<p>Rodos je nekoliko vekova u staroj Gr\u010dkoj bio najva\u017enije ostrvo i sredi\u0161te helenisti\u010dke kulture. Te\u017ei\u0161te je bilo na trgovini i pomorskoj mo\u0107i, a rodski mornar je bio slavan po svojim ve\u0161tinama. Za vreme Aleksandrovih osvajanja bio je najbogatije i najmirnije ostrvo tog doba. Nakon Trojanskog rata usledio je brzi napredak i razvoj anti\u010dke civilizacije, a dokaz za to su tri najve\u0107a i najmo\u0107nija grada ostrva: Lindos, Jalisos i Kamiros.<\/p>\n<p>Na kraju 5. veka p.n.e. ovi gradovi ujedinili su se i osnovali grad Rodos, koji je postigao svoj vrhunac u 3. veku pre Hrista. Mnogi poznati umetnici, filozofi i pisci \u017eiveli su ovde. Na njemu su postojale \u0161kole retorike i lepe umetnosti. Plinije i Pindar su tu pisali svoje filosofske spise, a Kasije, Tiberije i Ciceron na Rodosu su izu\u010davali nauke.<\/p>\n<h3><strong>Stara imena za Rodos<\/strong><\/h3>\n<p>Zanimljiv je broj imena koja su Rodosu nadevana u staro vreme: zbog svog elipsastog oblika\u00a0 zvali su ga <strong><em>Stadia<\/em><\/strong> (oblik javorovog lista ili \u0161iljka kamena opsidijana), <strong><em>Ataviros<\/em><\/strong> (po planini koja je jedna od najve\u0107ih na ostrvu), <strong><em>Poiesa<\/em><\/strong> (koren re\u010di ozna\u010dava travu, Rodos je bogat zelenilom), <strong><em>Makario <\/em><\/strong>(bla\u017eeno ostrvo), <em>Asteria <\/em>(opisuje njegovu kao zvezdu jasnu atmosferu).<\/p>\n<h3><strong>Geografski polo\u017eaj Rodosa<\/strong><\/h3>\n<p>Po legendi, Zevs, <a href=\"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/svi-bogovi-muze-i-nimfe-anticke-grcke\/\"><strong>Bog nad Bogovima anti\u010dkih Grka<\/strong><\/a>, ostrvo Rodos je dodelio bogu sunca Heliosu. A Helios mu je dao ime po nimfi <strong>Rodi<\/strong>\u00a0 &#8211; Rodos. Ostrvo ima 300 sun\u010danih i 15 ki\u0161nih dana u toku godine, a letnji vetrovi sa mora tzv. <em>maltemi<\/em> donose osve\u017eenje. Nalazi se na krajnjem jugoistoku Egejskog basena, preku puta maloazijske obale.<\/p>\n<p>Povr\u0161ina mu je 1. 390 km2, obala duga 220 km. Stanovni\u0161tvo ostrva prelazi 110.000. Krajolik se uglavnom sastoji od niskih brda i talasastih bre\u017euljaka sa vinogradima sa \u010duvenom lozom, od kojih su najbolja ona sa planina Prorok Ilija (Profitis Ilias) i Ataviros. Pla\u017ee su uglavnom pe\u0161\u010dane, jednu stranu zapljuskuje Sredozemno, a drugu Egejsko more; velika povr\u0161ina ostrva prekrivena je \u0161umama. Klima je suptropska, duvaju osve\u017eavaju\u0107i zapadni vetrovi, letnje vru\u0107ine su umerene, a zime gotovo uvek blage.<\/p>\n<h2><strong>Kako je\u00a0opsada grada uticala na vajanje Rodosa<\/strong><\/h2>\n<figure id=\"attachment_6444\" aria-describedby=\"caption-attachment-6444\" style=\"width: 481px\" class=\"wp-caption alignright\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"size-full wp-image-6444\" src=\"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-content\/uploads\/Kolos-sa-Rodosa.jpg\" alt=\"Kolos sa Rodosa\" width=\"481\" height=\"633\" \/><figcaption id=\"caption-attachment-6444\" class=\"wp-caption-text\">Kolos sa Rodosa<\/figcaption><\/figure>\n<p>Ostrvo Rodos je ostrvo statua (sa ostacima iz anti\u010dkog doba ima ih i preko 3.000) a najpoznatija i najve\u0107a me\u0111u njima, koja odavno ne postoji na\u017ealost, je figura Kolosa. Podsetimo se jednog od sedam svetskih \u010duda anti\u010dkog doba.<\/p>\n<p>Po geografskom polo\u017eaju, a i svom karakteru, Rodos se nalazio potpuno van sredi\u0161ta ratnih bura i kad god je bilo mogu\u0107e narod Rodosa bio je uzdr\u017ean, a opet &#8211; uzdao se u svoju flotu, mo\u0107nu i ve\u0161tu. Miroljubivim Ro\u0111anima je \u010desto nametan izbor; oni su \u010duvali trgovinske veze sa svim narodima u okolini, sa Turcima i Egip\u0107anima, ali 305. g.p.n.e makedonski kralj Demetrije Poliokret, ljutit na Rodos \u0161to je odbio da mu pru\u017ei pomo\u0107 protiv Ptolomeja na Kipru, kre\u0107e u opsadu Rodosa &#8211; <strong>sagradio je razne sprave kojima je opsedao zidine Rodosa<\/strong> poput &#8220;ovna&#8221; za razbijanje zidina, koristio zapaljive strele i razne kamene &#8220;haubice&#8221;.<\/p>\n<p>Opsada je okon\u010dana tek kad su Ro\u0111ani pristali da mu budu saveznici u svim ratovima, osim u bitkama sa Ptolomejem. Nakon jednogodi\u0161nje opsade, Demetrije je ostavio na ostrvu sve sprave kojima je ru\u0161io zidine i kamenovao stanovnike Rodosa. <strong>Od prodate ratne opreme gra\u0111ani Rodosa podigli su statuu koja \u0107e podse\u0107ati na tu toliko va\u017enu opsadu u istoriji<\/strong>.<\/p>\n<p>Vajar Hares iz Lindosa je na\u010dinio statutu u \u010dast boga Heliosa, a trebalo mu je 12 godina \u017eivota da je izlije i podgine. Ovaj postupak je sasvim u skladu sa njihovim karakterom. Podaci o njenoj veli\u010dini variraju, ka\u017eu da je iznosila 105 stopa (31 metar). Anti\u010dki pisac Strabon ka\u017ee da je za izgradnju kipa utro\u0161eno 500 talenata bronze i 300 talenata gvo\u017e\u0111a (oko 12,9 tona i 7,7 tona). <strong>Slu\u017eio je kao znak sa kopna za brodove<\/strong>, ali i kao an\u0111eo \u010duvar i za\u0161titnik grada.<\/p>\n<p>Zamislite kako su je samo napravili i podigli alatom tog vremena! Oslonjen jednom nogom na jednu, a drugom na drugu stranu izdu\u017eenih dokova luke Mandraki, prdstavljao je fascinatnu morsku kapiju. Plinije u svojim tekstovima svedo\u010di da je i kad se sru\u0161ila bila ogromna i da su svi bili za\u010du\u0111eni koli\u010dinom gvo\u0111a i kamena od koje je sa\u010dinjena. Stajala je cela u svojoj lepoti 56 godina dok je nije sru\u0161io zemljotres 227. godine p. n. e.<\/p>\n<p>Navodno je svaki prst na Kolosovoj ruci bio toliko veliki da ga \u010dovek nije mogao obuhvatiti rukama. Nikada nije ta\u010dno utvr\u0111eno mesto gde se ta\u010dno nalazio Kolos, niti polo\u017eaj u kom je stajao. Pri\u010da da je stajao opkora\u010div\u0161i luku golemim nogama dolazi iz srednjeg veka, nepouzdana je, i mo\u017eemo je na\u0107i na slikama mnogih umetnika. Devet vekova je statua le\u017eala ni\u010dice u gradu Rodosu, tek su u 7. veku krhotine predate nekom Jevrejinu koji ih je odneo na kamilama (900 jadnih \u017eivotinje teglilo je teret od dvesta tona metala) na Daleki istok, da bi ih tamo pretopili. Iako je grad sravnjen sa zemljom, saveznici su slali veliku pomo\u0107 u novcu i hrani \u0161to dosta govori o ugledu koji je Rodos u\u017eivao u anti\u010dkom svetu.<\/p>\n<blockquote><p>Osim figure Kolosa na Rodosu je postojalo jo\u0161 3.000 statua koje su ule\u0161avale ostrvo.<\/p><\/blockquote>\n<h2><strong>Turisti\u010dke atrakcije\u00a0na Rodosu<\/strong><\/h2>\n<p>Rodos je jedno je od najpoznatijih turisti\u010dkih ostrva na svetu. Glavni grad, <a href=\"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/u-kom-mestu-letovati-na-rodosu\/\"><strong>Rodos je poslednjih godina veoma popularna turisti\u010dka destinacija<\/strong><\/a>. Sam grad je podeljen na tri dela.<\/p>\n<p>Prvi je <strong>rezidencijalni<\/strong>, drugi u delu <strong>starih vikin\u0161kih utvr\u0111enja<\/strong>, a tre\u0107i <strong>turisti\u010dki kompleks<\/strong> sa hotelskim kompleksima i radnjama.<\/p>\n<p>Pored toga, savetujemo vam da pogledate slede\u0107e celine:<\/p>\n<p>Glavna kapija Starog grada grada na Rodosu je <strong><em>Kapija slobode<\/em><\/strong> koja vodi do ru\u0161evina <strong>Afroditinog hrama<\/strong>. Kosmopolitski je ovo grad, sa velikim gradskim pla\u017eama, komfornim hotelima sa bazenima, a uvale ostrva prava su mesta za izlete. Neke ulice su poplo\u010dane crno belim mozaicima koji predstavljaju jelena (simbol ostrva).<\/p>\n<p>Sada\u0161nja lepota Rodosa zajedno sa vedrim nebom i prozra\u010dnim vazduhom vi\u0161e je nego dovoljna za u\u017eivanje posetilaca. Krstarenje po 4 km dugom utvr\u0111enju koje se zavr\u0161ava kafom ili mastikom pod drvetom \u0161iroke kro\u0161nje i tumarenje kroz veliku kulu i nizom kafi\u0107a sa ba\u0161tom.<\/p>\n<p>Savremena arhitektura zgrada podse\u0107a na pozori\u0161te, a Stari grad je muzej bez zidova: tu se nalaze Arheolo\u0161ki muzej sa jedinstvenim umetni\u010dkim delima; posetite Palatu <strong><em>Velikog Gospodara<\/em><\/strong>; zidine zamka, ulicu Vitezova, gimnasti\u010dko ve\u017ebali\u0161te, stadion. A trebalo bi videti i dve crkve u tom starom delu grada, crkvu Sv. Jovana i katedralu Na\u0161e gospe.<\/p>\n<h3>Kalitea i ostala savr\u0161ena mesta za odmor<\/h3>\n<p>Veoma su interesantna mesta: park Rodini, pla\u017eu i banju iz rismkog perioda &#8211; Kalitea, dolinu Leptirova, Sedam izvora, gradi\u0107 Kamiros. Park Rodini je divno mesto sa ve\u0161ta\u010dkim jezerima, sa mnogo cve\u0107a i drve\u0107a. <a href=\"http:\/\/www.ponte.rs\/putovanja\/letovanje\/grcka\/rodos\/kalitea-kallithea\"><strong>Kalitea<\/strong><\/a> je moderno sre\u0111ena letovali\u0161te, sve popularnije me\u0111u Srpskim turistima.<\/p>\n<p>Kalitea je oblast izme\u0111u grada Rodos i Falirakija. Ima finu pla\u017eu i italijansku banju. Iz Rodosa do Kalitee mo\u017eere do\u0107i brodi\u0107em, a ovde \u0107ete najbolje provesti svoje vreme ukoliko gnjurite ili ronite. Iako nema korale i jata riba kao u Egiptu, Tajlandu ili Meksiku, ronjenje mo\u017ee da bude jako zabavno u njenom \u010distom i toplom moru.<\/p>\n<p>Mesto po imenom Sedam izvora je mesto za odmor sa vodopadima, platanima, cve\u0107em i jezerom. Na padinama brda Filerimos nalaze se ostaci starog grada iz doba antike pod imenom Kamiros. Grad Lindos je udaljen od glavnog grada nekih 50-ak kilometara i mesto je divnih pla\u017ea koje se prostiru ispod ostataka anti\u010dkog akropolja koje su gradili Turci. Postoje i manja mesta: Faliraki i Iksia koje turisti vole zbog aktivnog odmora, izuzetnog vazduha i mora. Krstarenje isto\u010dnom obalom je poseban do\u017eivljaj.<\/p>\n<blockquote><p>Gde god da putujete, nigde ne\u0107ete na\u0107i mesto koje tako ve\u0161to kombinuje prirodnu lepotu, anti\u010dke spomenike, ljubaznost i pravo u\u017eivanje kao na ostrvu Rodos.<\/p><\/blockquote>\n<p>U isto vreme kosmopolitsko i sofisticirano, ostrvo je puno boja i kontrasta. Grad Rodos se smatra prvobitnom lokacijom Kolosa, skulpure Heliusa, <strong>jednim od <a href=\"http:\/\/www.tt-group.net\/forum\/viewtopic.php?f=38&amp;t=3522\">sedam svetskih \u010duda starog sveta<\/a><\/strong>.<\/p>\n<p>Kapije starog kamenog zida, koje razdvajaju stari i novi grad, funkcioni\u0161u kao ma\u0161ina za vreme, vra\u0107aju\u0107i vas istog trenutka nazad kroz vekove. \u0160etnja kroz srednjevekovni grad predstavlja jedinstveni \u017eivi spomenik.<\/p>\n<p>Ovo vizuelno putovanje kre\u0107e od Lindosa, koji se nalazi se oko 55km jugoisto\u010dno od grada Rodosa. Ovde mo\u017eete sti\u0107i autobusom ili putovanjem brodi\u0107em u trajanju od jednog dana iz grada Rodosa.<\/p>\n<p>Lindos je kori\u0161\u0107en kao tvr\u0111ava vitezova u 13. veku. Tako\u0111e sadr\u017ei ostatke hrama <a href=\"http:\/\/www.tt-group.net\/Grcka\/Atina\/\">Atine<\/a> iz 300 pne i rimskog hrama iz 300 god. <strong>Ispod njega se nalazi mali grad Lindos<\/strong> i prelepa pla\u017ea.<\/p>\n<p>Gradi\u0107 ima mnoge uske ulice i male radnje koje vrve od turista u toku letnje sezone. Ima puno znamenitosti, odli\u010dno je za odmor i relaksaciju, a lepa pe\u0161\u010dana pla\u017ea privla\u010di turiste iz celog sveta.<\/p>\n<p><strong>Iksia i Lalisos<\/strong> su velike oblasti sa mno\u0161tvo hotela, 4km jugozapadno od Rodosa. Skoro svi hoteli imaju i bazene, pa su veoma pogodni za porodice i decu. Pla\u017ee na zapadnim obalama imaju male stene, a tako\u0111e je ova strana i \u010desto vetrovita, pa je pogodna za surfovanje.<\/p>\n<p><strong>Filerimos<\/strong> je brdo iznad Iksie i Lalisosa, gde se nalazi stari manastir i veliki krst sa stepenicama do samog njegovog vrha. Odatle mo\u017eete videti aerodrome Paradisi i Kremasti.<\/p>\n<p><strong>Ladiko<\/strong> je lepa pla\u017ea 3km ju\u017eno od Falirakija. Ima prelep restoran na brdu sa izvanrednim pogledom. Anthony Quinn Bay je jo\u0161 jedna pla\u017ea u blizini. Ovde nema pe\u0161\u010danih pla\u017ea, ve\u0107 su sve stenovite. Ponesite obavezno masku za ronjenje. Tako\u0111e je i odli\u010dno mesto za plivanje.<\/p>\n<p>Koristan servis za ovo itakako toplo ostrvo, <a href=\"http:\/\/www.tt-group.net\/vremenska_prognoza\/Grcka\/Rodos.php\"><strong>vremenska prognoza za Rodos<\/strong><\/a> data je na ovoj strani.<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" src=\"http:\/\/www.youtube.com\/embed\/pwJsVc0aiGU\" width=\"420\" height=\"315\" frameborder=\"0\"><\/iframe><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u010cetvrto po povr\u0161ini ostrvo Gr\u010dke, posle Krita, Eubeje (Evije) i Lezbosa \u2013 Rodos, nalazi se u jugoisto\u010dnom delu Egejskog mora i najve\u0107e je ostrvo Dodekanskog kompleksa ostrva. Sintagma &#8220;Dodekanez&#8221; ili &#8220;Dodekanis&#8221; zna\u010di &#8220;dvanaest ostrva&#8221; \u0161to odgovara \u010dinjeni\u010dnom stanju u arhipelagu. Drevna istorija Rodosa je bogata doga\u0111ajima, evo malo podataka. U doba anti\u010dke Gr\u010dke &#8220;Dodekanez&#8221; je<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":6448,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[10],"tags":[15],"class_list":["post-108","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-putovanje-iz-snova","tag-grcka"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/108","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=108"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/108\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=108"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=108"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/video\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=108"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}