{"id":228,"date":"2018-06-04T21:06:58","date_gmt":"2018-06-04T19:06:58","guid":{"rendered":"http:\/\/ttgroupleto.test\/?p=228"},"modified":"2018-06-04T21:06:58","modified_gmt":"2018-06-04T19:06:58","slug":"nea-potidea","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.tt-group.net\/leto\/nea-potidea\/","title":{"rendered":"Nea Potidea &#8211; najbli\u017ee letovali\u0161te Halkidikija"},"content":{"rendered":"<p>Nea Potidea je letovali\u0161te na samom po\u010detku <strong>Kasandre<\/strong>, polazna ta\u010dka za obilazak ovog poluostrva, prvog ili zapadnog prsta <strong>Halkidikija<\/strong>. Ovaj mali gradi\u0107 sme\u0161ten je izme\u0111u dva zaliva, Solunskog i Toronskog, uz ve\u0161ta\u010dki kanal koji spaja ova dva zaliva, a Kasandru razdvaja od kopnenog dela <a href=\"https:\/\/www.tt-group.net\/leto\/Mapa\/Mapa-Grcke.htm\" rel=\"noopener noreferrer\"><strong>mape Gr\u010dke<\/strong><\/a>. Kanal je prokopan jo\u0161 u IV veku p.n.e., danas je dug 1.250, \u0161irok 40 i dubok 8 metara. <\/p>\n<p>https:\/\/youtu.be\/UZ17I7oZVcw<\/p>\n<h2>Istorija i geografija<\/h2>\n<p> Preko njega prolazi most, jedna od atrakcija Nea Potidee, kojim je poluostrvo Kasandra spojeno sa Halkidikijem. S obzirom da se nalazi na obalama dva zaliva, <strong>Nea Potidea je jedna od najva\u017enijih luka Halkidikija<\/strong> i najve\u0107a luka na poluostrvu Kasandra, a kako je jedini prilaz ovom poluostrvu, poznata je i pod imenom <strong><em>Vrata Kasandre<\/em><\/strong>. Tako\u0111e, posmatrano iz perspektive Srbije, smatra se jednim od <strong>najlbli\u017eih letovali\u0161ta na Halkidikiju<\/strong>. Na podru\u010dju ovog gradi\u0107a prona\u0111en je 1960. godine skelet jedne devojke star vi\u0161e od 700.000 godina, koji predstavlja najstarije ljudske ostatke prona\u0111ene u celoj Gr\u010dkoj. Nea Potidea ima oko 1.000 stanovnika. Od Poligirosa, administrativnog centra ove oblasti, udaljena je 33 km, a od Soluna, najve\u0107eg grada severne Gr\u010dke svega 68 km. Najstariji dokazi o postojanju naselja na ovom podru\u010dju poti\u010du iz ranog VII veka p.n.e., kada je postojalo naselje <em>Potidea<\/em>, koje je bilo korintska kolonija. Posle dvogodi\u0161nje opsade 431. godine p.n.e. osvajaju je Atinjani, a 357. godine pre Hrista Potideu je razru\u0161io makedonski kralj Filip II Makedonski, da bi je nekoliko godina kasnije pripojio makedonskom kraljevstvu. <\/p>\n<h3>Nea Potidea\u00a0Mapa<\/h3>\n<p> Novi grad <em>Kasandrija <\/em>podignut je 316. godine od strane Kasandrosa. Ovaj makedonski kralj prokopao je kanal, koji i danas predstavlja simbol grada. U II veku p.n.e. Kasandriju osvajaju Rimljani, pod \u010dijom vla\u0161\u0107u naselje nastavlja svoj razvoj sve do sredine III veka na\u0161e ere. Tada ga plja\u010dkaju Goti, a 540. godine Huni su ovo naselje sravnili sa zemljom. U istom veku Vizantijci podi\u017eu novi utvr\u0111eni grad, \u010diji ostaci se i danas naziru na ovom podru\u010dju. Po\u010detkom XIV veka grad zauzimaju Katalonci, pa onda ponovo Vizantijci. Pod vlast Venecijanaca potpada 1426. godine, ali ga ve\u0107 1430. godine Turci pripajaju svome carstvu. Tokom Gr\u010dkog rata za nezavisnost grad i njegova tvr\u0111ava su bili mesto \u017eestokih borbi koje su trajale do kraja 1821. godine, kada je ovo podru\u010dje oslobo\u0111eno od turske vlasti. Dana\u0161na Nea Potidea podignuta je 1922. godine od strane izbeglica iz Male Azije, ta\u010dnije iz Trakije. <\/p>\n<h2>Turizam<\/h2>\n<p> Savremena Nea Potidea je gradi\u0107 sa razvijenom turisti\u010dkom infrastrukutrom. U njoj se nalaze brojni kafi\u0107i, barovi, diskoteke, klubovi, prodavnice, super marketi, suvenirnice, ve\u0107i broj luksuznih hotela, privatnih apartmana i studija. Hotelski kompleksi su sme\u0161teni uz gradsku pla\u017eu. Pla\u017ea Nea Potidee je duga i \u0161iroka, prekrivena sitnim belim peskom, na njoj se mogu iznajmiti suncobrani i le\u017ealjke, kao i oprema za <em>sportove na vodi<\/em>. Pla\u017ea ima vi\u0161e kafi\u0107a, barova i taverni sa odli\u010dnim ribljim specijalitetima. Za najmla\u0111e postoji odli\u010dno <em>de\u010dije igrali\u0161te<\/em> i <em>luna park<\/em>. <\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" title=\"Nea Potidea Beach, Halkidiki \/ \u03a0\u03b1\u03c1\u03b1\u03bb\u03af\u03b1 \u039d\u03ad\u03b1\u03c2 \u03a0\u03bf\u03c4\u03af\u03b4\u03b1\u03b9\u03b1\u03c2, \u03a7\u03b1\u03bb\u03ba\u03b9\u03b4\u03b9\u03ba\u03ae 2016\" width=\"960\" height=\"540\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/k0AdNxexmzA?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share\" referrerpolicy=\"strict-origin-when-cross-origin\" allowfullscreen><\/iframe><\/p>\n<p> Pored ve\u0107 pomenutog <em>kanala<\/em>, izgra\u0111enog u IV veku p.n.e., u svrhu spajanja Solunsko i Toronskog zaliva, kao i velikog lepog <em>mosta<\/em> koji na visini od 18 m prelazi preko kanala, u Nea Potidei postoji jo\u0161 nekoliko vrednih znamenitosti. <em>Srednjevekovni zamak<\/em> podigao je 1407. godine vizantijski car Janis VII, na ru\u0161evinama starog zamka. Kasnije je slu\u017eio Venecijancima i Turcima, da bi 1821. godine, tokom gr\u010dkog ustanka postao va\u017ena baza gr\u010dkih boraca oko koje su se vodile velike borbe. Posle osloba\u0111anja grada od Turske prevlasti, krajem iste godine, zamak je obnovljen i dobio je dana\u0161nji izgled. Stare zidine zamka prostiru se \u010ditavom du\u017einom kanala, a na gradskom trgu nalaze se njegove velike kule. Nea Potidea ima i nekoliko znamenitih crkava: <\/p>\n<ul>\n<li><em>Crkva Svetih Arhangela Mihaila i Gavrila <\/em>podignuta 1591. godine,<\/li>\n<li><em>Crkva Device Marije<\/em>,<\/li>\n<li><em>Crkva Svetog Nikole<\/em>,<\/li>\n<li>kao i <em>Manastir Svetog Eustahuja <\/em>izgra\u0111en 1872. godine.<\/li>\n<\/ul>\n<h2>Izleti<\/h2>\n<p> Kada je re\u010d o izletima, najatraktivniji su obilasci <a href=\"https:\/\/www.tt-group.net\/leto\/grcka\/solun\/\" rel=\"noopener noreferrer\"><strong>Soluna<\/strong><\/a>, <a href=\"https:\/\/www.tt-group.net\/leto\/forum\/viewtopic.php?f=38&#038;t=3674\" rel=\"noopener noreferrer\"><strong>Svete gore<\/strong><\/a>, drevne Stagire u kojoj je ro\u0111en \u010duveni filozof Aristotel, anti\u010dkog grada Olintos, pe\u0107ine Petralona itd. U naseljima iz neposrednog okru\u017eenja tako\u0111e postoje brojne kulturno-istorijske znamenitosti koje se mogu posetiti (<em>Vizantijski toranj Zograf <\/em>u Nea Moudaniji; <em>hram posve\u0107en Dionisu i Nimfama, <\/em>kao i<em> ostaci Zevsovog hrama<\/em> u Kalitei; <em>Vizantijska kula u Uranopolisu, tunel i crkva Svetog Pavla <\/em>u Nea Fokei; <em>anti\u010dki grad Mendi <\/em>u okolini Kalandre i dr.). Pratite i <a href=\"https:\/\/www.tt-group.net\/leto\/vremenska-prognoza\/grcka\/halkidiki\/\" rel=\"noopener noreferrer\"><strong>prognozu vremena za Halkidiki<\/strong><\/a>. Nea Potidea ima dobru <strong>saobra\u0107ajnu povezanost <\/strong>sa ostalim destinacijama na Kasandri i Halkidikiju, kao i sa Solunom, udaljenim svega 68 km, sa kojim je povezana direktnim autobuskim linijama vi\u0161e puta u toku dana. Tako\u0111e, <strong><em>me\u0111unarodni aerodrom<\/em><\/strong> <strong><em>Solun Makedonija <\/em><\/strong>sme\u0161ten je na samo 53 km od Nea Potidee.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nea Potidea je letovali\u0161te na samom po\u010detku Kasandre, polazna ta\u010dka za obilazak ovog poluostrva, prvog ili zapadnog prsta Halkidikija. Ovaj mali gradi\u0107 sme\u0161ten je izme\u0111u dva zaliva, Solunskog i Toronskog, uz ve\u0161ta\u010dki kanal koji spaja ova dva zaliva, a Kasandru razdvaja od kopnenog dela mape Gr\u010dke. Kanal je prokopan jo\u0161 u IV veku p.n.e., danas<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-228","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-grcka"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/leto\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/228","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/leto\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/leto\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/leto\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/leto\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=228"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/leto\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/228\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/leto\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=228"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/leto\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=228"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tt-group.net\/leto\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=228"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}