Kulturni život u gradu se odvija pod okriljem nekoliko ustanova kulture. U Kulturnom centru, Zavičajnom muzeju i Gradskoj biblioteci se redovno održavaju bioskopske i pozorišne predstave, koncerti, promocije knjiga, likovne izložbe i druge kulturne manifestacije među kojima je najznačajnija Festival muzičkih društava Vojvodine.
Najznačajniju ulogu u kulturno - umetničkom životu mladih u Rumi igra Omladinski savet Rume. To je savez organizacija koje se bave mladima: Udruženje likovnih stvaralaca Ruma, Odred izviđača Ruma, Gradsko pozorište Ruma, Klub književne omladine Ruma i Društvo za borbu protiv raka Ruma.
Pored Rume su uvek prolazile glavne saobraćajne komunikacije, povezujući je sa većim gradskim centrima u njenom susedstvu (Beograd, Novi Sad, Šabac. Od Požarevačkog mira 1718, austrougarska vlast zamenjuje Tursku i trajaće u Sremu narednih dvesta godina.
Prvi stanovnici su bili Srbi - iz okolnih mesta i sela Rume, kao i Nemci - doseljenici iz Nemačke. Iako su se bavili različitim zanimanjima - od zemljoradnje do zanatstva i trgovine - svi stanovnici su bili slobodni ljudi, što je za ono vreme bila značajna privilegija. Takođe, i sama Ruma je imala status slobodne varoši - Trgovišta, sa pravom na održavanje nekoliko godišnjih vašara i nedeljnih pijaca. Već 1747. godine (10. oktobra) održan je prvi vašar u Rumi uz učešće velikog broja trgovaca i zanatlija sa svih strana. 1. januara 1749. godine baron Marko Pejačević, na skupštini meštana, dao je Rumi tzv. „Slobodnicu“, kojom je ona i zvanično postala privilegovano naselje, sa svojim grbom i pečatom. Svaki punoletni stanovnik Rume dobijao je građansko pismo, kojim je uvrštavan u red rumskih građana, sa svim pravima i obavezama koje su iz toga proisticale.