Veliko prostranstvo koje obuhvata Stara planina, kombinovano sa
raznovrsnošću biotopa i srazmerno malim prisustvom i uticajem ljudi,
daje dobre uslove za život divljači, što ovo područje čini zanimljivim
kako za lovce iz zemlje i inostranstva, tako i za turističko
posmatranje ptica i divljači, ali i za biološka istraživanja.
Na staroj planini se gnezdi preko sedamdeset vrsta ptica, //// a čak
92 vrste ptica se nalazi pod režimom zaštite i predstavljaju prirodne
retkosti. /// DAKLE, OVE 92 VRSTE SPADAJU U ONIH 70 KOJE SE GNEZDE ILI
JE NEKA TEŽA GREŠKA U KOMPILACIJI?/// Između ostalog se može istaći da
je nekoliko parova Beloglavog supa nedavno reintrodukovano u svoja
stara staništa.
Od komercijalno interesantnih vrsta, na nižim nadmorskim visinama se
nalaze staništa fazana, zeca, srneće divljači, dok se mestimično mogu
zateći i jata jarebica i prepelica, dok se krda divljih svinja često
za vreme dozrevanja useva spuštaju u nizije i nanose štete na usevima.
Divlje svinje i srneća divljač se u brdskim područjima Stare planine
zadržava u oblastima bogatim šumom i vodom i produktivnim pašnjacima,
ne iznad granice šuma. Od plemenite divljači se povremeno mogu sresti
primerci gorskog jelena, nekad široko rasprostranjeni, a onda
prekomernim lovom dovedeni na granicu opstanka. Na području Stare
planine se povremeno može zateći i pokoji medved, dolutao iz Bugarske.
Od predatora su zastupljeni vuk, čija je populacija brojna i stabilna,
lisica, ali i šakal, koji se na Staroj planini rasprostranio tokom
poslednjih petnaestak godina, i koji predstavlja pravu štetočinu i u
Srbiji i na čitavom Balkanu.
Osnovnu pretnju svim vrstama divljači na Staroj planini predstavlja
krivolov, koga je zbog loše opremljenosti i razvučenosti lovočuvarske
službe, kao i neadekvatne zakonske regulative teško kontrolisati i
suzbijati.
Brojni vodotokovi na Staroj planini pružaju utočište šarenom
daždevnjaku i brojnim vrstama žaba, a u planinskim rekama poput
Visočice, Rsomačke i Senokoške reke i Temštice žive riblje vrste poput
klena, krkuše i pastrmki.
Dipl. inž. Milan Urošević , mixitron@gmail.com