Stara planina se u Srbiji proteže na preko 100 km. Ovom prilikom preobaćemo da najpoznatije destinacije prikažemo na jedan nov i upečatljiv. Područje Stare planine i okoline u 2004. godini je posetilo 23.176 turista, koji su ostvarili 108.073 noćenja. Od toga 93,5 procenata ostvaruju domaći turisti. Najveći prosečan broj noćenja ostvaren je u Zaječaru (7,3 dana) i veći je od proseka broja noćenja na nivou Republike Srbije, dok je u ostalim opštinama ostvaren manji broj noćenja u odnosu na republički prosek. U Zaječaru se nalaze i najveće turističke atrakcije (Felix Romuliana, Gamzigradska banja). Učešće broja dolazaka na područje Stare planine u ukupnim dolascima Republike Srbije iznosi 1,2 procenta.
Turistička smeštajna ponuda
Na području Stare planine postoje različite vrste smeštaja: motel, autokamp, konak, planinarski dom, zdravstvene ustanove, odmarališta, garni hotel, lovački dom i domaćinstva. Ukupan broj ležaja u hotelima i sličnim kapacitetima iznosi 1.675 ležaja, u privatnom smeštaju 110 ležaja. Nizak broj turističkih dolazaka (23.176) i noćenja (108.073) povezan je sa nerazvijenim i nedovoljnim brojem smeštajnih kapaciteta, kao i njihovim niskim korišćenjem.
Analizom postojećih resursa i atrakcija može se zaključiti da Stara planina poseduje vrlo širok spektar potencijala vezanih za kulturnu i prirodnu baštinu, događaje i gastronomiju, koji se na srednji i duži rok mogu turistički komercijalizovati. Brzina i načini turističke valorizacije ovog područja, pre svega će zavisiti od uspešnosti realizacije projekta Stara planina, kao prvog srpskog mega rizorta. Naime, danas je na celom području jugoistočne Evrope teško pronaći takav ogroman, a istovremeno očuvan razvojni potencijal, koji bi uz međunarodne standarde planiranja i izgradnje mogao da obezbedi ne samo ekonomsko restrukturiranje celog regiona, već bi u velikoj meri pomogao da Republika Srbija ubrzano dođe na kartu relevantnih turističkih destinacija Evrope.
|
Vrhovi Stare planine u potegu Crni Vrh - Konjarnik
Zbog svoje topografije, bujne vegetacije, čistog vazduha, zdrave hrane, velikog bogatstva biljnih i životinjskih vrsta (od kojih su mnoge endemske), ovaj region ima veliki potencijal za razvoj zimskog, planinskog, lovnog, biciklističkog i seoskog turizma. Generalnim planom Republike Srbije za razvoj turizma na Staroj planini predviđena je izgradnja ski staza i žičara, hotela, etno sela kao i ostalih pratećih objekata. U donjem tekstu nabrojacemo samo neke od zanimljivih destinacija krećući se iz pravca Zaječara naniže prema Dimitrovgradu.
Najatraktivnija destinacija na Staroj planini je svakako planinski vrh Babin zub, a pord njega detaljnije su obrađeni: Midžor, Srebrna Glava, Crni Vrh, Vražija glava, Visočica, Zavojsko jezero i dr.
Na ovoj strani pokušaćemo da prikažemo najtačniju vremensku prognozu za širi region Stare planine:
|
Vrhovi Stare planine u potegu Govedarnik - Babin zub
Babin zub – (1710-1758m) – vrh koji se nalazi na teritoriji opštine Knjaževac na 1,2km jugozapadno od Midžora i izrazito dominira okolinom jer je gotovo u potpunosti bez vegetacije.
|
Vrhovi Stare planine u potegu Babin zub - Javorski rid
Midžor je jedan od najviših vrhova u republici Srbiji . Građen je od granita i paleozojskih škriljaca. Nalazi se na Staroj planini na visini od 2.169 metara. Vrh je blizu granice sa Bugarskom , pa se sa njega može videti grad Sofija, a tu je i izvor Trgoviškog Timoka. Sa 2170 m nadmorske visine pravi je izazov za planinare, avanturiste i ljubitelje netaknute prirode.
Do Midžora se može doći
dolinom Crne reke, preko Babinog zuba. Midžor je pristupacan i iz pravca sela Topli Do, odakle se stiže pešackom stazom preko Dugog bila. Prilaz sa bugarske strane na Midžor je skoro nemoguć.
Tri čuke (1933 m) – vrh koji se nalazi jugoistočno od vrha Midžor i delom predstavlja strogi prirodni rezervat Tri čuke
Bratkova strana - vrh (1943 m) je strogi prirodni rezervat. Postoji markirana planinarska staza.
Krvave bare – vrh ( 1810 m). Postoji markirana planinarska staza.
Vražija glava (1934m) – prostire se jugoistocno od Midžora, na glavnom planinsko bilu. Pristup ovom vrhu moguc je iz pravca sela Dojkinci, ali se pri tom mora savladati veliki uspon. Odmah ispod vrha nalazi se strogi prirodni rezervat „Vražija Glava“ Kopren (1963m) – vrh u cijem se podnožiju nalazi strogi prirodni rezervat „Kopren“, (postoje markirane planinarske staze)
Kopren (1965m) – vrh u cijem se podnožiju nalazi strogi prirodni rezervat
„Kopren“, površine 10 ha. Proglašen je prirodnim rezervatom 1985. godine. Ovaj
rezervat obuhvata deo tresavske vegetacije i prirodnu retkost – komivornu biljku;
|
Vrhovi Stare planine u potegu Javorski rid - Srebrna glava
Srebrna Glava (1933m n.v.) geografski pripada gornjem Visoku (Opština Dimitrovgrad). Za više informacija o Srebrnoj glavi posetite web galeriju planinarskog društva Srebrna Glava.
|
Vodič kroz Staru planinu
Prijavite grešku na ovoj strani:
Ukoliko ste uočili neke informacije za koje mislite da su netačne, promenjene ili više ne važe molimo Vas da nas obavestite o tome, a mi ćemo se potruditi da eventualne greške što pre ispravimo. Kontakt e-mail na koji se možete obratiti je webmaster@tt-group.net . |
|