Ono što je karakteristično za Staru planinu u odnosu na druge poznate planinske turističke destinacije je obilje biljne vegetacije. O biljnoj vegetaciji možete više slika da pogledate u web galeriji Biseri Stare planine.
Sa ekonomskog stanovišta područje Stare planine, predstavlja ogroman potencijal za
razvoj sakupljačke privrede jer je bogato raznovrsnim gljivama i florom.
Neke od ovih gljiva imaju ekonomsku vrednost ili je mogu imati od njih izdvajamo:
Agaricus macrosporus- šampinjon (rudnjača); Agaricus campestris- livadski šampinjon; Amanita
caesarea- blagva, kneginja; Boletus edulis- pravi vrganj; Boletus regius- kraljevski vrganj;
Cantharellus cibarius- lisičara; Macrolepiota procera (Scor. ex Fr) Sing.- sunčanica, srndać i dr.
Značajne vrste u flori Stare planine su: Campanula calycialata V. Ranđ.& B. Zlat.-
krilasti zvončić; Swertia perennis L.- pikobojka; Tozzia alpina L. subsp. carpatica (Wot.) Dost.-
karpatska tocija; Senecio pancici Degen.- pančićeva žablja trava; Soldanella hungarica L.-
planinska zvončica; Oxyria digyna (L.) Hill.- ruđevica; Pinguicula leptoceras Rchb.- debeljača;
Drosera rotundifolia L.- rosulja; Dianthus moesiacus Vis.&Panč.; Alnus viridis (Chax.) D.C.
subsp. viridis- zelena jova; Primila halleri Honck.- dugocvetna jaglika; Eranthis hyemalis (L.)
Salisb.- kukurijak; Gentiana lutea L.- žuta lincura i Gentiana punctata L.- pegava lincura.
Mnoge od njih su zaštitćene i nalaze se na Crvenoj listi ili u Crvenoj knjizi flore
Srbije.
Ukupno je zabeleženo oko 1100 taksona za ovaj masiv od kojih se 202 nalaze u
visokoplaninskom regionu, a 116 pripada nekoj grupi endemita (Ranđelović, V. 1998.).
Na Staroj planini raste 18 biljnih vrsta koje su Uredbom o zaštiti prirodnih retkosti na
području Srbije ("Službeni glasnik RS", br. 50/93) stavljene pod zakonsku zaštitu, tj. stavljene
su pod režim apsolutne zaštite.
U skaldu sa Naredbom o kontroli korišćenja i prometa divljih biljnih i životinjskih
vrsta ("Službeni glasnik RS", br. 16/96) na Staroj planini raste 38 biljnih vrsta koje podležu
ovoj Naredbi.
Biljne vrste sa crvene liste (radna lista vrsta predviđenih za obradu u "Crvenoj knjizi
flore Srbije") koje rastu na Staroj planini ima 37.
U međunarodnoj Crvenoj listi (European Red List, UNESCO, New York, 1991.)
zastupljena je jedna biljna vrsta i to u okviru grupe endemičnih vaskularnih biljaka (Endemic
vascular plants), Pedicularis heterodonta Pančić.
Prvi pojedinačni objekti koji su zaštićeni na ovoj planini bila su pojedinačna stabla
hrasta sitne granice- Quercus pubescens (5 stabla u blizini sela Osmakova) koja su zaštićena još
1966. godine. Zaštićeno je još i stabalo crnog bora- Pinus nigra subsp. palasiana u selu Rsovci.
Vegetacija Stare planine je veoma raznovrsna, ima oko 52 fitocenoze, od kojih su 23
šumske i 29 travnjačke, od kojih su neke endemične ili reliktne. Reliktne polidominantne šumske
zajednice su: Fago-Aceri intermediae-Colurnetum Mišić- zajednica bukve, pančićevog maklena i
mečje leske; Querco-Aceri intermediae-Colurnetum Mišić- zajednica hrasta, pančićevog maklena
i mečje leske; Fagetum submontanum mixtum silicicolum Mišić- zajednica predplaninske bukve i
drugih vrsta na silikatu; Carpinio orientalis-Quarcetum mixtum calcicolum Mišić- zajednica
grabića, hrasta i drugih drvenastih vrsta na krečnjaku; Syringetum vulgaris Knapp.- zajednica
jorgovana; Salici-Alnetum viridis Čolić, Mišić&Popović- zajednica šleske vrbe i zelene jove.
Od fitocenoza livada i pašnjaka endemične su: Allio-Caricetum leavis R. Jov.-
zajendica luka i oštrice; Festucetum paniculatae Horvat- zajendica velikog maklja; Vaccinio-
Bruckenthalietum R. Jov.- zajendica borovnice i brusnice; Drosero-Caricetum stellulatae
Horvat- zajednica rosulje i oštrica; Cardamino-Rumicetum balcanicae R. Jov.- zajednica
režuhe i balkanske kiselice; Telekietum specisae Tregubov- zajednica crnog omana;
Simphyandro-Saxifragetum moschatae V. Ranđ.- zajednica zvončića i kamenitca.
Pored glavnog grebena i bočnih kosa sa istaknutim vrhovima i izvorišnih čelenki
rečnih tokova koji globalno i u celini predstavljaju posebnu vrednost potrebno je izdvojiti:
• dolinu potoka Bigar, koja je u celini ispunjena bigrom, iz koje ističe i vodopadom dužine
35 metara se obrušava u glavnu dolinu Stanjanske reke, jednog od izvorišnih krakova
Trgoviškog Timoka i koji predstavlja "jedan od najlepših slapova u istočnoj Srbiji";
• uklještene meandre Temštice u klisuri dubokoj 160-260 m sa brojnim skulpturama
ostenjaka u srvenim peščarima;
• klisuru Vladikina ploča, reke Visočice između sela Rsovci i Pakleštica sa istoimenom
pećinom;
• sutesku Rosomačke reke stešnjenu između Rosomačkog vrha i Gradišta, kratka klisura
prosečena kroz brečaste i konglomeratične stene sa serijom džinovskih lonaca na dnu;
• baljevske vrhove, strma stenovita padina, često karaktera litice, podsečena Kameničkom
rekom, naspram sela Senokos
• kraške uvale Vrtibog i Ponor, svojevrsne fenomene kraškog reljefa sa složenim
odnosima kraške morfologije i površinske i podzemne cirkulacije vode u krasu.
Na značaj zaštite Stare planine, između ostalog ukazao je veći broj geologa, koji su
istraživali geološke profile mođu kojima dominiraju profili mezozojske starosti.
Tako na primer, na potezu Jelovica - Rsovci kao izuzetno fosilonosni profili, izdavjaju se:
• srednjetrijski profil kod s. Vrelo u čijim se krečnjacima nalazi bogata, pretežno
bivalvijska fauna;
• profil lijaskih sedimenata kod manastira Sv. Bogorodica u kome se u terigenokarbonatnim
sedimentima nalazi izuzetno bogata i očuvana fauna brahiopoda;
• profil trijaskih krečnjaka u Gostuškoj reci, s. Lukanje i
• profil jurskih sedimenata u selu Rosomača.
Sumirajući, dosadašnje malobrojne podatke o herpetofauni Stare planine, uočljivo je da po
brojnosti taksona (oko 30), ova planina zauzima visoko mesto u Srbiji.
Na Staroj planini evidentirano je 92 vrste ptica koje se smatraju prirodnim retkostima.
Ovakav geološki, ekosistemski, vegetacijski, florni i faunistički diverzitet predstavljaju
potencijalna bogatstva koja je najadekvatnije valorizovati kroz održivi turizam i održivi
ekonomski razvoj ovog predela. Ovaj tekst je preuzet iz naučnog rada POTENCIJALI ZA RAZVOJ EKOTURIZMA U
PARKU PRIRODE "STARA PLANINA".
O biljnoj vegetaciji možete više slika da pogledate u web galeriji Biseri Stare planine.