Naslovna   Visit Serbia   
 


vegetacija na Staroj planini

 

Ono što je karakteristično za Staru planinu u odnosu na druge poznate planinske turističke destinacije je obilje biljne vegetacije. O biljnoj vegetaciji možete više slika da pogledate u web galeriji Biseri Stare planine.

Sa ekonomskog stanovišta područje Stare planine, predstavlja ogroman potencijal za
razvoj sakupljačke privrede jer je bogato raznovrsnim gljivama i florom.

Neke od ovih gljiva imaju ekonomsku vrednost ili je mogu imati od njih izdvajamo: Agaricus macrosporus- šampinjon (rudnjača); Agaricus campestris- livadski šampinjon; Amanita caesarea- blagva, kneginja; Boletus edulis- pravi vrganj; Boletus regius- kraljevski vrganj; Cantharellus cibarius- lisičara; Macrolepiota procera (Scor. ex Fr) Sing.- sunčanica, srndać i dr. Značajne vrste u flori Stare planine su: Campanula calycialata V. Ranđ.& B. Zlat.- krilasti zvončić; Swertia perennis L.- pikobojka; Tozzia alpina L. subsp. carpatica (Wot.) Dost.- karpatska tocija; Senecio pancici Degen.- pančićeva žablja trava; Soldanella hungarica L.- planinska zvončica; Oxyria digyna (L.) Hill.- ruđevica; Pinguicula leptoceras Rchb.- debeljača; Drosera rotundifolia L.- rosulja; Dianthus moesiacus Vis.&Panč.; Alnus viridis (Chax.) D.C. subsp. viridis- zelena jova; Primila halleri Honck.- dugocvetna jaglika; Eranthis hyemalis (L.) Salisb.- kukurijak; Gentiana lutea L.- žuta lincura i Gentiana punctata L.- pegava lincura. Mnoge od njih su zaštitćene i nalaze se na Crvenoj listi ili u Crvenoj knjizi flore Srbije.

Ukupno je zabeleženo oko 1100 taksona za ovaj masiv od kojih se 202 nalaze u visokoplaninskom regionu, a 116 pripada nekoj grupi endemita (Ranđelović, V. 1998.). Na Staroj planini raste 18 biljnih vrsta koje su Uredbom o zaštiti prirodnih retkosti na području Srbije ("Službeni glasnik RS", br. 50/93) stavljene pod zakonsku zaštitu, tj. stavljene su pod režim apsolutne zaštite. U skaldu sa Naredbom o kontroli korišćenja i prometa divljih biljnih i životinjskih vrsta ("Službeni glasnik RS", br. 16/96) na Staroj planini raste 38 biljnih vrsta koje podležu ovoj Naredbi.


Biljne vrste sa crvene liste (radna lista vrsta predviđenih za obradu u "Crvenoj knjizi flore Srbije") koje rastu na Staroj planini ima 37. U međunarodnoj Crvenoj listi (European Red List, UNESCO, New York, 1991.) zastupljena je jedna biljna vrsta i to u okviru grupe endemičnih vaskularnih biljaka (Endemic vascular plants), Pedicularis heterodonta Pančić. Prvi pojedinačni objekti koji su zaštićeni na ovoj planini bila su pojedinačna stabla hrasta sitne granice- Quercus pubescens (5 stabla u blizini sela Osmakova) koja su zaštićena još 1966. godine. Zaštićeno je još i stabalo crnog bora- Pinus nigra subsp. palasiana u selu Rsovci.

Vegetacija Stare planine je veoma raznovrsna, ima oko 52 fitocenoze, od kojih su 23 šumske i 29 travnjačke, od kojih su neke endemične ili reliktne. Reliktne polidominantne šumske zajednice su: Fago-Aceri intermediae-Colurnetum Mišić- zajednica bukve, pančićevog maklena i mečje leske; Querco-Aceri intermediae-Colurnetum Mišić- zajednica hrasta, pančićevog maklena i mečje leske; Fagetum submontanum mixtum silicicolum Mišić- zajednica predplaninske bukve i drugih vrsta na silikatu; Carpinio orientalis-Quarcetum mixtum calcicolum Mišić- zajednica grabića, hrasta i drugih drvenastih vrsta na krečnjaku; Syringetum vulgaris Knapp.- zajednica jorgovana; Salici-Alnetum viridis Čolić, Mišić&Popović- zajednica šleske vrbe i zelene jove. Od fitocenoza livada i pašnjaka endemične su: Allio-Caricetum leavis R. Jov.- zajendica luka i oštrice; Festucetum paniculatae Horvat- zajendica velikog maklja; Vaccinio- Bruckenthalietum R. Jov.- zajendica borovnice i brusnice; Drosero-Caricetum stellulatae Horvat- zajednica rosulje i oštrica; Cardamino-Rumicetum balcanicae R. Jov.- zajednica režuhe i balkanske kiselice; Telekietum specisae Tregubov- zajednica crnog omana; Simphyandro-Saxifragetum moschatae V. Ranđ.- zajednica zvončića i kamenitca. Pored glavnog grebena i bočnih kosa sa istaknutim vrhovima i izvorišnih čelenki rečnih tokova koji globalno i u celini predstavljaju posebnu vrednost potrebno je izdvojiti:
• dolinu potoka Bigar, koja je u celini ispunjena bigrom, iz koje ističe i vodopadom dužine 35 metara se obrušava u glavnu dolinu Stanjanske reke, jednog od izvorišnih krakova Trgoviškog Timoka i koji predstavlja "jedan od najlepših slapova u istočnoj Srbiji";
• uklještene meandre Temštice u klisuri dubokoj 160-260 m sa brojnim skulpturama ostenjaka u srvenim peščarima;
• klisuru Vladikina ploča, reke Visočice između sela Rsovci i Pakleštica sa istoimenom pećinom;


• sutesku Rosomačke reke stešnjenu između Rosomačkog vrha i Gradišta, kratka klisura prosečena kroz brečaste i konglomeratične stene sa serijom džinovskih lonaca na dnu;
• baljevske vrhove, strma stenovita padina, često karaktera litice, podsečena Kameničkom rekom, naspram sela Senokos
• kraške uvale Vrtibog i Ponor, svojevrsne fenomene kraškog reljefa sa složenim odnosima kraške morfologije i površinske i podzemne cirkulacije vode u krasu. Na značaj zaštite Stare planine, između ostalog ukazao je veći broj geologa, koji su istraživali geološke profile mođu kojima dominiraju profili mezozojske starosti. Tako na primer, na potezu Jelovica - Rsovci kao izuzetno fosilonosni profili, izdavjaju se:
• srednjetrijski profil kod s. Vrelo u čijim se krečnjacima nalazi bogata, pretežno bivalvijska fauna;
• profil lijaskih sedimenata kod manastira Sv. Bogorodica u kome se u terigenokarbonatnim sedimentima nalazi izuzetno bogata i očuvana fauna brahiopoda;
• profil trijaskih krečnjaka u Gostuškoj reci, s. Lukanje i
• profil jurskih sedimenata u selu Rosomača. Sumirajući, dosadašnje malobrojne podatke o herpetofauni Stare planine, uočljivo je da po brojnosti taksona (oko 30), ova planina zauzima visoko mesto u Srbiji. Na Staroj planini evidentirano je 92 vrste ptica koje se smatraju prirodnim retkostima. Ovakav geološki, ekosistemski, vegetacijski, florni i faunistički diverzitet predstavljaju potencijalna bogatstva koja je najadekvatnije valorizovati kroz održivi turizam i održivi ekonomski razvoj ovog predela. Ovaj tekst je preuzet iz naučnog rada POTENCIJALI ZA RAZVOJ EKOTURIZMA U PARKU PRIRODE "STARA PLANINA".

O biljnoj vegetaciji možete više slika da pogledate u web galeriji Biseri Stare planine.

Vodič kroz Staru planinu


Prijavite grešku na ovoj strani:
Ukoliko ste uočili neke informacije za koje mislite da su netačne, promenjene ili više ne važe molimo Vas da nas obavestite o tome, a mi ćemo se potruditi da eventualne greške što pre ispravimo. Kontakt e-mail na koji se možete obratiti je webmaster@tt-group.net .


 


   TURIZAM  VREMENSKA PROGNOZA   SLIKE   FORUM   KURSNA LISTA   MAPE   HOROSKOP  KONTAKT

Questions? webmaster@tt-group.net, Mob: +381.(0)64.12.77.044 , Tel/Fax: +381. (0) 10. 362. 752
© TT GROUP 2004-2007, All Rights Reserved.