  |
Današnji kurs evra:
Sponozorisane veze

Babin zub 2009
Sponozorisane veze

Bugarska 2009
|
Vrednosti investicionih jedinica penzionih fondova Srbije:
Sponozorisane veze:
Penzija je mesečna novčana naknada i druge beneficije na koje pojedinac stiče pravo po osnovu osiguranja za slučaj starosti, invalidnosti i smrti, a pod uslovima utvrđenim zakonom. Penzije se isplaćuju i posthumno u slučajevima kada naslednici i druge materijalno zavisne osobe nisu u stanju da se samostalno izdržavaju. Tako da u zavisnosti od uslova pod kojima je stečena, penzija može biti starosna, invalidska ili porodična. Tradicionalno, penzijski fond je u domenu državnih izdataka, ali se liberalizacijom tržišta usluga sve više uključuju privatni fondovi osiguranja. Ovo zapravo znači da osoba uplaćuje izvesnu sumu novca tokom svog radnog staža, a onda, kada ode u penziju dobija materijalnu nadoknadu na osnovu tih doprinosa. Postoje i slučajevi, kao u Australiji, na primer, da svi građani koji napune određeni broj godina stiču pravo na penziju. Nemačka je inače prva zemlja koja je uvela starosnu penziju 1889. godine. Osim novčane nadoknade, penzioneri mogu imati i druge povlastice, kao što je, na primer, pravo na manju cenu voznih karata u gradskom prevozu.
Na današnji dan:
Thursday 09th of February 2012 10:03:29 AM
Kursna lista za evro i ostale valute izgleda ovako:
|
| Zemlja |
Važi za |
Oznaka |
Kupovni |
Srednji |
Prodajni |
| EMU |
1 |
EUR |
107.0240 |
107.3460 |
107.6680 |
| SAD |
1 |
USD |
80.6694 |
80.9121 |
81.1548 |
| Švajcarska |
1 |
CHF |
88.4204 |
88.6865 |
88.9526 |
| Velika Britanija |
1 |
GBP |
128.2800 |
128.6660 |
129.0520 |
| Hrvatska |
1 |
HRK |
|
14.1044 |
|
| Makedonija |
1 |
MKD |
1.6156 |
1.6205 |
1.6254 |
| Bosna i Hercegovina |
1 |
BAM |
|
53.3513 |
|
| Australija |
1 |
AUD |
87.2241 |
87.4866 |
87.7491 |
| Kanada |
1 |
CAD |
81.0420 |
81.2859 |
81.5298 |
| Češka Republika |
1 |
CZK |
|
4.3210 |
|
| Danska |
1 |
DKK |
14.3970 |
14.4403 |
14.4836 |
| Mađarska |
100 |
HUF |
|
36.9687 |
|
| Japan |
100 |
JPY |
104.5260 |
104.8400 |
105.1550 |
| Kuvajt |
1 |
KWD |
|
291.6220 |
|
| Norveška |
1 |
NOK |
13.9717 |
14.0137 |
14.0557 |
| Poljska |
1 |
PLN |
|
25.8087 |
|
| Švedska |
1 |
SEK |
12.0945 |
12.1309 |
12.1673 |
| Slovačka |
1 |
SKK |
|
2.9409 |
|
|
1 |
XDR |
|
125.2560 |
|
| Austrija |
1 |
ATS |
|
7.8011 |
|
| Belgija |
100 |
BEF |
|
266.1040 |
|
| Nemačka |
1 |
DEM |
|
54.8852 |
|
| Španija |
100 |
ESP |
|
64.5163 |
|
| Finska |
1 |
FIM |
|
18.0543 |
|
| Francuska |
1 |
FRF |
|
16.3648 |
|
| Grčka |
100 |
GRD |
|
31.5029 |
|
| Irska |
1 |
IEP |
|
136.3010 |
|
| Italija |
100 |
ITL |
|
5.5440 |
|
| Luksemburg |
100 |
LUF |
|
266.1040 |
|
| Holandija |
1 |
NLG |
|
37.2100 |
|
| Portugalija |
100 |
PTE |
|
53.5440 |
|
Pored investicionih fondova bitan pojam je i i uzajamni fond. Uyajnmni fond je finanijska institucija i akter na finansijskim tržištima.
Uzajamni fond je finansijski posednik koji prikuplja resurse velikog broja malih investitora (običnih građana) tako što im prodaje svoje akcije i koristi tako prikupljen prihod da kupi hartije od vrednosti drugih izdavalaca (akcije, obveznice, derivate i slično).
Uzajamni fondovi na taj način smanjuju transakcione troškove sa kojima se mali investitori suočavaju kada samostalno, a preko brokera učestvuju na berzi.
Postoje dve vrste uzajamnih fondova. Jedni su otvoreni i kod njih akcija može biti u svakom trenutku prodata samom fondu, a po ceni koja zavisi od vrednosti imovine fonda. Drugi su zatvoreni i kod njih postoji fiksan broj akcija sa kojima se vanberzanski trguje kao sa akcijama svih ostalih formi. Vrednost i jednih i drugih akcija određena je vrednošću hartija od vrednosti u posedu fonda.
Tokom poslednjih decenija veoma je porasla vrednost imovine uzajamnih fondova, čemu je bitan doprinos dalo uključenje običnih građana u poslove investiranja u hartije od vrednosti, što je ranije bila aktivnost kojom su se isključivo bavili bogatiji slojevi. Od dve vrste uzajamnih fondova, znatno su popularniji otvoreni fondovi, zahvaljujući većoj likvidnosti njihovih akcija.

Euro exchange
Finansijska tržišta se mogu posmatrati u širem i užem smislu. U širem smislu, finansijska tržišta postoje svuda gde se obavljaju finansijske transakcije. U užem smislu, mogu se definisati kao organizovana mesta na kojima se susreću ponuda i tražnja za različitim oblicima finansijskih instrumenata (ili aktive).
Preko finansijskih tržišta privredni subjekti dolaze do sredstava neophodnih za finansiranje svog poslovanja. Ona olakšavaju povezivanje subjekata koji raspolažu viškovima finansijskih sredstava i subjekata kojima nedostaju finansijska sredstva, odnosno povezuju dve značajne makroekonomske kategorije – štednju i investicije.
Finansijska tržišta predstavljaju najznačajniji faktor ukupnog ekonomskog i privrednog sistema u zemljama sa razvijenom tržišnom privredom. Ona omogućava normalno odvijanje privrednih odnosa.
Preko finansijskih tržišta vrši se alokacija akumulacije sa ciljem da se ona najefikasnije upotrebi u proizvodnji. Subjekti koji raspolažu viškovima sredstava, putem kredita ili vlasničkih udela stavljaju ih na raspolaganje subjektima koji se bave proizvodnjom.
Sponozorisane veze
|
|
  |